Poreklo stanovništva sela Novo Selo, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Geografsko topografske prilike.
Selo leži na Nišavskoj terasi od 50-60 (330-340 apsolutne visine) metara. Naselje se lokalizovalo dodirom severnih odseka donjeg jezerskog poda Novoselske Dubrave, istočno od doline Janjara i gornje ivice pomenute Nišavine, ka dnu kotline vrlo blago nagnute, terase. Najviši kraj Novog Sela smešten je na istočnoj dolinskoj strani toka Doline – na mestu gde Dolina, u neogenom pobrđu, proseca naseljsku površinu temenom terase – i izdovjen od ostalog naselja tim tokom i planinskim putem koji vodi Dubokom Padinom na Suvu Planinu, spajajući dno kotline sa potkovičastim okvirom.
Vode.
Selo se služi vodom sa česama i izvora. U naselju su dve česme; nazivaju se „česme u selo“. Jedna od tih česama bila je sagrađena na Alilovom Čifliku, pa je docnije prepravljena. Pod Janjarem i Trapom, između Iđine Njive i Kule, izbijaju slabi izvori: Nikolin Kladenac, Donji Kladenac, Dudina Bara, Pašmagovac i na kraju sela, Deda Savin Bunar; više sela je izvor Jordanovica. Vodom sa izvora služi se stanovništvo a napaja se i stoka, a sa jednog kladenca pod selom natapaju se bašte. U naselju su tri bunara doboka 9, 14,5 i 17 metara. Bunarskom vodom služe se samo četiri domaćinstva.
Granice atara, zemlje i šume.
Granice seoskog atara povučene su na mestima: Jovin Most, Potok, Ribarski Put, Brdarica – sa Belom Palankom; Pravi Put, Veprova Lokva i Divna Gorica – sa Mokrom; Venac, Divna Gorica – sa Kosmovcem; Srednje Bučje, Padina, Lani Vrtop, Đorićinski Vrtop, Markova Ornica, Straža, Vrgudinska Ćuprija do Nišave – sa Vrgudincem. Sa Moklištem Novo Selo je omeđeno Nišavom.
Topografska imena za obradive površine su: Lug, Polje, Padina, Zakuće, Pasmakovac, Raskrsje, Iđina Njiva, Jelovica, Padina pod Selo i Dub. Šume obuhvataju: Ornicu, Lipje, Jovanovu Livadu, Gusti Ljiljak, Okolčestu Ornicu, Konopljište, Pasuljište, Pažar, Kamenu Ivaru, Mrtvilo, Janjar, Raskrsje, Padinu, Markovu Ornicu i Trap. Utrine su na Suvoj Planini pod „ridovima“ Vranjevaca u potesima: Levi Dol, Mala, Bučje, Veliki Vrtop i Šarenkova Livada.
Tip sela.
Novo Selo je po tipu zbijeno naselje, ušoreno duž seoskog puta upravljenog pravcem Nišavinog toka sverozapad-jugoistok. Izdvajaju se dva naseljska kraja: Selo, na temenu pomenute nišavske terase i Orašje, oko izlaznog dela doline.
Starine u selu.
Na mestu Žernica otkopani su 1918. godine ostaci crkve Sv. Jovana, sagrađene u XVI veku. Na crkvište Sv. Jovana, na dan posvećen tom svecu, stanovništvo odlazi „na molitvu i isceljenje“.
Poreklo stanovništva.
Doseljenici su:
-Marinkovci (Marinkovići), Mitrovdan, su iz Crvene Jabuke. Ima ih odseljenih u Beloj Palanci i Nišu.
-Pejići, Jocići i Nikolići, Pejčindan i Savindan, su iz Oreovca. Poslednji, koji broje četiri pojaseva, promenili su slavu jer su im „deca mrela“.
-Domšinci (Pančići), Aranđelovdan, su iz Bele Palanke, gde su se raselili sa naselja na Novoselskom Selištu.
-Đorđevići, Alimpijevdan, su iz Kosmovca.
-Spasići, Nikoljdan, su iz Špaja.
-Veselinovci (Veselinovići), Sv. Đorđe, su iz Vrgudinca, doseljeni posle 1877. godine.
-Stojkovići, Nikoljdan, su iz Kosmovca, doseljeni posle 1877. godine.
Seoska slava je Sv.Đorđe; tada se nose litije. Seoska „volovska zavetina“ su Sv. Vlasi, 11 februara.
IZVOR: Prema knjizi dr. Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)