Poreklo prezimena, selo Veta (Bela Palanka)

2. april 2016.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Veta, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Veta

 

Geografsko topografske prilike.

Veta je tipično dolinsko naselje. Selo se pruža od zapada i jugozapada ka istoku i severoistoku, pravcem prižanja doline Vetanske Reke, dužinom od 1300 metara. Istočno od sela uzdiže se visoroavan, čiji se delovi nazivaju: Vurnjište, Cacina Čuka, Golemi Dom i Ravni Del; ekvivalent te visoravni na zapadu su temenat srednjeg jezerskog poda  Boćine Oči i Kalila, razdvojena dolinom Gabrovca. Najširi deo doline Vetanske Reke je u Donjoj Mali, na mestu gde se spaja sa bočnim dolinama: Gabrovcem sa zapada i Petkovom Dolinom sa jugoistoka. Stešnjeni, najuži deo doline, široko je oko 100 metara, je u Gornjoj Mali. Svi naseljeni krajevi su na vrlo uravnjenom dolinskom dnu a samo nekoliko kuća smestilo se na dolinskim stranama.

Vode.

Meštani se vodom za piće snabdevaju sa česama, iz bunara, pumpi i nekoliko izvora. U naselju ima pet česama, od kojih tri tokom leta presušuju. Bunara ima 12, duboki su od 5 do 8 metara doko 19 kuća imaju pumpe. Voda iz Beliške Reke, u koju se stiču sve okolne tekućice a koja se u toku kroz naselje naziva Vetanskom (Selskom) Rekom a ispod sela Vedoškom Rekom, koristi se za navodnjavanje bašti. Na njoj se napaja i stoka. Na ataru iznad Vetanskog manastira, na udaljenosti od 3,5 kilometra, izbija jak izvor Rašina Bara čijim će se kaptiranjem zadovoljiti potreba za vodom celog sela.

Granice seoskog atara, zemlje i šume.

Granice atara povučene su na mestima: Đuniševac, Popov Han, Vršnik i Krušje – sa selom Glogovcem; Krušje i Rudine – sa Tamnjanicom; Blatište i Ravnodolski Vrh – sa Ravnim Dolom; Glava Premeta, Lazareva Mrtvina, Babatovac, Braćovac i Ivanoš (tromeđa) – sa Bancarevom; Ivanoš, Tupanar, Duboka Padina, Kladna Dolina, Kladni Del, Put, Rujište, Marinski Krušar i Beliš – sa Gornjim Studenom; Ćeliski Vis, Vojvodina Livada i greben Suve Planine – sa selom Ćelije; Gorb i ostali greben Suve Planine – sa Gornjim Dušnikom; greben Suve Planine – sa Sopotnicom; Jelov Pažar, Prevalac, Popov Vrh, Cacarevac, Konjski Dol, Vraževo, Vodeničište, Staćevica, Jelenovska Strana i Popov Han (most) – sa Toponicom.

Topografska imena za obradive površine su: Rudinje, Bara, Rajčinovac, Jagljićka Padina, Blatište, Svračak, Lipovica, Botrica, Veselovac, Kruša i Batanovac. Utrina je na mestima: Crvena Stena, Lokva, Gunja, Raspadine, Jelov Pažar, Malo Zaguzje, Vurnište, Gornje Vlaće, Beliš, Mladenova Ornica, Košar, Vojvodina Livada i Glog. Šume obuhvataju: Popov Vrh, Cacarevac, Konjski Dol, Gradište, Srednji Rt, Srbinovac, Kočerevo Ravnište, Kaluđerov Trap i Ploču.

Tip sela.

Veta je naselje zbijenog tipa. Razređene su kuće jedino u delu naselja vezanim za dolinske strane Selske Reke. Razlikuje se pet seoskih krajeva; Donja Mala, Paunovska Mala, Srednja Mala, Piskavica i Donja Mala.

Starine u selu.

Na mestu Šarenac nailaženo je raznovrsne ostatke materijalne kulture rimskog doba: „tugle“, novac, srebrne grivne, ogrlice, keramičko posuđe, prstenje. Uz to nađena je i jedna bronzana statua kao i druge starine neke rimske naseobine.

U šumi Vetanskog manastira nalaze se ostaci temelja i zidova crkvišta Sv. Jovana Krstitelja. Na dan 7. jula (Ivanjdan) stanovništvo dolazi i polaže cveće na to crkvište. Vetanski manastir „Uspenje Svete Bogorodice“ podiglo je stanovništvo sela Vete na temeljima nekog ranijeg crkvišta. Manastir je sagrađen najverovatnije krajem XVIII veka.

Poreklo stanovništva.

Starinci, koji slave Đurđic su:

-Stamenkovci (Stamenkovići, Petrovići);

-Pasuljanci (Lilići, Kocići, Pejčići);

-Jovičovci ili Lilinci (Lilići);

-Đorgovic (Đorđevići) i:

-Živići.

Pasuljanaca ima odseljenih u Crvenu Reku, Niš i Beograd a Jovičovaca u Preševo i Niš.

-Živkovci (Živkovići, Rajkovići i Rakići).Živkovića i Rajkovića ima odseljenih u Niš.

-Kitinci (Kitići) i Đorinci (Đorići);

-Božići, Tošići i Petrovići.Tošića ima odseljenih u Preševo i Niš. Svi pobrojani rodovi i porodice, koji uglavnom znaju nekoliko pojaseva (Živko, Đorđija, Lila, Pasuljan), starinom su najverovatnije iz jednog rodovskog stabla.

-Marinci, Miloševci i Panci (Jovanovići, Miloševići, Spasići), Aranđelovdan. Marinaca ima odseljenih u Beloj Palanci i Dobriču a Miloševaca u Crvenoj Reci.

-Rašinci (Pejčići, Lilići), Nikoljdan, Rašinaca ima odseljenih u Niš i Kumanovo.

-Paunovci i Igakovci (Stojanovići, Mitkovići i Pejčići) Nikoljdan. Paunovaca ima odseljenih u Kovin a Igakovaca u Niš, Beograd, Belu Palanku i Toponicu.

-Sokolovci i Gligorci (Sokolovići i Gligorijevići), Nikoljdan. Sokolovaca ima odseljenih u Kumanovo i Niš.

-Prljinci (Milenkovići i Todorovići), Nikoljdan, Ima ih odseljenih u Niš i Beograd

-Božinci, Nešinci i Marinkovci (Božići, Nešići i Marinkovići), Nikoljdan, Nešinaca im na odseljenih u Niš a Božinaca u Kovin.

-Milenkovci, Stankovci (Milekovići, Stankovići), Nikoljdan. Milenkovaca ima u Beogradu a Stankovaca u Kovinu i selu Medoševcu kod Niša.

-Vanjilovci (Mitrovići) i Manići, Nikoljdan. Vanjilovaca ima odseljenih u okolinu Kumanova.

-Veselinovci i Zlatanovci (Veselinovići, Nikolići), Alimpijevdan.

-Osmanovići (Sv. Vasilije) i Uskokovići (Sv. Vasilije). Oba roda su Cigani-Romi „starovremci“. Osmanovića ima odseljenih u Tamnjanincu a Uskokovića u Jelašnicu.

Doseljenici su:

-Ćirinci (Ćirići), Nikoljdan, su doseljeni iz okoline Vučitrna na Kosovu. Došli su u tursko doba. Ima ih odseljenih u Niš.

-Stojinci (Stojići, Đurići), Nikoljdan, su doseljeni iz Crvene Jabuke u vreme Turaka. Ima ih iseljenih u Kumanovo:

-Bankovci (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Bukovika. Ima ih odseljenih u Crvenu Jabuku.

-Stankovci i Đurđinci (Stankovići, Đurđići), Jovanjdan, su iz Rakov Dola u Bukoviku sa Vlasine odakle su došli u tursko doba.

-Končevi (Milenkovići, Ljubisavljevići), Mitrovdan, su doseljeni iz niške Studene pre 70 godina. Milenkovića ima odseljenih u Niš.

Selo ima svoje groblje. „Čerkeska Grobišta“ su bila na mestu Most.

Seoska i manastirska slava je Sv. Bogorodica. Tog dana se nose litije.

Kao „volovska slava“ za „goveda i sitnu stoku“ svetkuje se Sv. Petka Rusana.

Kada se selo 1909. godine „zavetovalo“ postavljen je „spomen“-obrok Krst Sv. Petke, koga je podiglo selo.

IZVOR: Prema knjizi dr. Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. jovica markovic

    U selu Veta bilo je i Markovica koji su pripadali Stamenkovcima

  2. Predrag Markovic

    Jos jedan Stamenkovac sa prezimenom Markovic. Znaci autenticni smo ali nas je * Randjel pisar* pogresno evidentirao pa se pola familije prezivalo Stamenkovic po dedi stamenki a pola Markovic. Djordje,Kruna i Rade su Markovic a Pejca je bio Stamenkovic (naknadno promenio u Markovic) od oca Dragutina i majke Vukosave.
    Poydrav za vrednog Vetanskog istoricara.