Poreklo prezimena, selo Porodin (Žabari)

5. mart 2016.

komentara: 5

Poreklo stanovništva sela Porodin, opština Žabari – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Ulaz u Porodin iz smera Požarevca, foto sa sajta Porodin
Ulaz u Porodin iz smera Požarevca, foto sa sajta Porodin

Položaj sela.

Porodin je na podnožju tri brda – Veliko Brdo, Kolače i Krušak – ogranaka Braničevskog Povijarca. Severni deo sela leži na Svilajnačkom Drumu a južni se odvaja od druma i pruža se jugoistočno uz padine Krušara.

Vode.

U selu i njegovom ataru ima dosta izvora i potoka. Izvori su: Velikodoljsska (dva), Prnjavorski, izvor u Mačjem Potoku i Šajkovački. Potoci su: Mačji (po pričanju da su nekada u njemu videli divlju mačku), Velikodoljski, Vojinov, Šajkovački, Prnjavorski, Zli i Surdanov.

Zemlje i šume.

Ovo selo ima najveći atar u celom srezu i delovi atara nose ove nazive: Velika Dolja, Golo Brdo, Lipar, Šajkovac, Prnjavor, Zli Potok, Mačji Potok, Vojin Potok, Zbeg, Nasip, Bjaljevio, Dubrovnik, Kusjak, Morava, Đakovica, Trstena, Vuč, Šišmanova Bara, Smrdljiva Bara, Crna Bara, Mrtvaja, Beli Breg, Miladinova Voda, Slepčina, Krivaja i Drenjar.

Tip sela.

Selo je zbijenog, drumskog tipa i unekoliko je slično jaseničkom tipu. Male su: Izvorska, Gornja, Velika i Goluban-Mala. U selu je 657 kuća i 4125 stanovnika.

Postanak sela i istorijat.

Po predanju prvo porodinsko naselje bilo je 3 kilometra severoistočno, na brdovitom mestu Presedni. Presedna je, vele, dobila ime po ovome: Jednom se na Uskrs igralo kolo, Turci iznenada naiđu, pobiju i rasteraju sakupljeni narod kome je na taj način preselo veselje. Pričaju da je bilo predskazanja o ovoj pogibiji. Za vreme dok je sakupljeni narod igrao, nad kolom je leteo veliki broj vrana koje su bacale konjsku balegu na sred kola, što su svi rđavo protumačili. Ovo predanje se može čuti u svim okolnim selima.
Sa Presedne su se Porodinci preselili, zapadno od današnjeg sela, blizu Resavčine. To mesto se danas zove Zbeg ili Selište. Pričaju da je tu, u drugoj polovini XVIII veka, bilo svega 8 kuća. Za vrema Prvog ustanka u selu je bilo najviše 25 kuća. Za prve porodice misle da su vlaškog porekla i da su doseljene „iz preka“ – iz Erdelja i Banata. Veruje se da je među njima bilo i starih srpskih porodica koje su se, usled nagle seobe Vlaha u velikim grupama, izgubile i porumunile. Odmah posle Drugog ustanka naglo su se doseljavale nove porodice i to, upravo najviše „iz preka“ – Erdelja i Banata. To s starije porodice. Mlađe su one koje su se neprestano doseljavale, najviše iz Crne Reke. U najstarije porodice, za koje se drži da su bili u Presedni i u Zbegu-Selištu, spadaju: Petrovići, Dimitrijevići, Moatovići, Obretkovići i Imbrići. Za prve dve se na zna poreklo i izgleda da su bile srpske pa se posle porumunile. Treća je takođe bila srpskog porekla iz Bavaništa u Banatu pa se i ona porumunila – nazvani su „Motonje“. Ostale stare porodice su poreklom iz Erdelja – iz sela Almaša i Rakitova. Po aračkom spisku od 1818. godine Porodin je imao 148 domova sa 331 ‘aračkom glavom i spadao, kao i danas, u najveća sela u oblasti.
Iz starog Selišta su se Porodinci preselili, zbog poplave Resavčine, na istok blizu brda i kada je sagrađen Svilajnački Drum, meštani su pod uticajem vlasti podizali kuće većinom pored druma.
Gotovo su svi stanovnici Porodina vlaške narodnosti izuzimajući desetak srpskih kuća, ali je, naročito poslednjih 30 godina, izvršeno posrbljavanje, tako da je sada vlašku nošnju zadržala samo po neka baba, one jedino ne znaju srpski jezik, dok svi ostali stanovnici govore i srpski i sve manje se razlikuju od stanovnika okolnih srpskih sela.
Seoska slava je Đurđevdan a preslava Spasovdan.

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

-Petrovići, Sv. Petka, su nepoznatog porekla.
-Dimitrijevići (Dumitrešće), Sv. Petka, su nepoznatog porekla.
-Moatovići (Motonji), Aranđelovdan, su iz Bavaništa u Banatu.
-Obretkovići, jedni slave Sv.Petku; drugi Aranđelovdan zbog prizećivanja; su iz Almaša – Erdelj.
-Imbrići, Aranđelovdan, si iz Almaša.
-Malkovići, Aranđelovdan, su iz Rakitova – Erdelj.
-Šišmanovići (Šiškovići), Jovanjdan, su iz Erdelja.
-Aničini, Aranđelovdan, su „iz preka“.
-Bejići, Sv. Petka a usled prizećivanja polovina kuća slavi Jovanjdan, su iz Almaša i rod su sa Obretkovićima.
-Brkići, Sv. Petka, su iz Almaša.
-Martinovići, Sv. Petka, su iz Almaša i u rodu su sa Brkićima i Obretkovićima.
-Vojinovići, Jovanjdan;
-Stojilovići i Strainovići, Aranđelovdan;
-Mikuljevići, Jovanjdan i;
-Milićevići, koji zbog prizećivanja slave Aranđelovdan, su „iz preka“. Smatraju se starim doseljenicima.
-Božići (Božunji), Nikoljdan, su iz Crne Reke – Slatine, Zaječarski srez. Njih zovu „bežunari“ što su posle smrti hajduk-Veljkove pobegli ovamo.
-Draginići, Jovanjdan, su iz Almaša.
-Pejići (Paunovići), Aranđelovdan, su „iz preka“.
-Grujići (Grujonji), Aranđelovdan, su iz Rakitova – Erdelj,
-Rajkovići (Ursuljice), Jovanjdan, su iz Homolja.
-Kosanići, Alimpijevdan, su doseljeni „iz preka“, ne spadaju u stare porodice.
-Zubanovići, Alimpijevdan, su iz Isakova, Despotovački srez.
-Parkići, Nikoljdan, su iz Crne Reke – Lukova.
-Ivkovići, Sv. Verižice, su iz Slatine – Zaječarski srez.
-Jovanovići (Negruni, Crni), Nikoljdan, su „iz preka“, iz okoline Bele Crkve.
-Dragići, Nikoljdan, su iz Slatine.
-Krčarevići, Jovanjdan, su iz Banata.
-Predići, Nikoljdan, su iz Isakova – Despotovački srez.
-Čičići, Nikoljdan, su iz okoline Zaječara.
-Šurkulovići, Aranđelovdanm su iz Crne Reke.
-Franjinjiši, Sv. Petka, su došli za „bežunarima“ iz Crne Reke posle Hajduk-Veljkove pogibije.
-Stojkići, Jovanjdan i Sv.Petka, su iz okoline Zaječara.
Stevanovići „Gamani“, Đurđic, su iz Crne Reke.
-Velići, Mratindan, su iz okoline Zaječara. Došli su kao „bežunari“ posle hajduk-Veljkove pogibije.
-Milenkovići, Jovanjdan, su „iz preka“.
-Jonići, Mitrovdan, su iz Bučja – okolina Zaječara.
-Brezani, Velika Gospojina, su iz Crne Reke.
-Garovljevići, Aranđelovdan, su iz Brestovca kod Zaječara.
-Lazarevići „Musini“, Sv. Petka, su iz Oštrelja kod Zaječara.
-Kućešoni, Sv. Petka, su iz okoline Zaječara.
-Đorđevići (Đorguni) i Atanaskovići, Sv. Petka, su iz okoline Zaječara.
-Butorkići, Nikoljdan, su iz Crne Reke.
-Madžarevići, Sv. Petka, su iz Almaša – Erdelj.
-Taričići, Nikoljdan, su iz Krivelja kod Zaječara.
-Kokorići (Ljiconji), Sv. Petka, su iz Crne Reke.
-Robuljevići, Sv. Petka, su iz Slatine kod Zaječara.
-Marinkovići, Sv. Petka, su iz Slatine kod Zaječara.
-Židiljani, Jovanjdan, su „iz preka“, najpre se doeslili u Židelj kod Despotovca a odatle u ovo selo.
-Colići, Jovanjdan, su iz Vražogrnaca kod Zaječara.
-Stanojevići „Zbaćonji“, Sv. Petka, su iz Grljana kod Zaječara.
-Tilići (Tilonji). Sv. Petka, su iz okoline Zaječara.
-Paunovići, Sv. Petka, su „iz preka“.
-Rakići (Rakonji), Sv. Petka, su iz okoline Zaječara sa Todorovićima (?)
-Temenjakovići (Temenješće), Miholjdan, su iz okoline Zaječara.
-Bocokići, Nikoljdan, su iz Slatine kod Zaječara.
-Toromani, Aranđelovdan, su „iz preka“.
-Mogići, Aranđelovdan, su iz Bobove (Resava) a ranije su živeli u okolini Zaječara.
-Đorđicini, Jovanjdan, su iz okoline Zaječara sa Nikolićima (?).
-Lukići, Lučindan, sveštenička porodica doseljena iz Kušiljeva.
-Mejandžići (Šutakovi), Nikoljdan, su iz Rašinaca – Mlava.
-Cvetkovići, Nikoljdan, sveštenička porodica doseljena iz Jagodine.
-Živulovići i Košaranovići, su „iz preka“. Skorašnji doseljenici.
-Frajkovi (Mihajlovići), Sv.Petka, su „iz preka“.
-Kirkići (Đurići i Andrejići), Nikoljdan, su iz okoline Zaječara.
-Vučkovići, Nikoljdan, su iz Požarevca.

U selu je 12 kuća Cigana-Roma, slave Sv, Petku, doseljeni iz Ranovca (Mlava) i Izvora (Crna Reka).

IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Dušan Stanojlović

    Iz ovog popisa porekla porodica izostavljeni su moji Stanojlovići!Odakle su se moji preci doselili i kada su stigli u Porodin.Za porodicu moje babe,majke moga oca Miladina Stanojlovića,Draginja Šišmanović od oca Janka i majke Jovane iz Viteževa,za njih ste ostavili podatak da su se doselili iz Erdelja to je lepo i sasvim uredu ali mojih Stanojlovića nema!Recite nešto i o njima.Inače podatak da je slava Sveti Jovan,slava Šišmanovića je tačanjer je moja baba stalno govorila da je Sveti Jovan njena devojačka slava.

  2. Dušan Stanojlović

    Ima ih i u Velikoj Plani i u Svilajncu ali nismo u krvnom srodstvu.U Porodinu je trenutno moj brat od strica Bora Stanojlović.Imam dedovinu u Porodinu.Moj deda,otac moga oca, se zvao Toma Stanojlović.Moja kuća se nalazi ispod starog groblja.Ima nas hvala Bogu.Ja živim u Beogradu,ali jako dobro znam odakle su mi koreni.Primite puno pozdrava od mene.

  3. Milodan

    Dušane!

    I moja baba, majka mog oca, je iz Stanojlovića iz sela Paljuvi kod Uba. To je često prezime u Srbiji. Ne sumnjam da ih ima u Porodinu, verujem Vam, ali šta da se radi, nema ih u knjizi, kako i zbog čega, ne bih Vam mogao reći.
    Svako dobro!

  4. Miloš Zubanović

    Moram dodati da su zubanovici jevrejskog porekla. Došli su iz ukrajine negde u 17. Vek u porodin. Zvali su se “Zubanov” . Samo su dodali “ić” da bi se bolje asimilirali.