Poreklo prezimena, selo Lebet (Vladičin Han)

22. februar 2016.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Lebet (po knjiti Lebed), opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Lebet

Položaj sela.

Lebet leži na desnoj blagoj padini doline Male ili Lebedske Reke na zemljištu visokom oko 1000 metara. Okolna naselja su: Mrkovica, Mlačište i Mačkatica.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće koristi se iz nekoliko česama i bunara.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi atara nose ove nazive: Prisoje, Ilijin Paprat, Reka, Drum, Raskrsje, Jezero, Kitka, Lanište, Margitina Ogradnja, Golema Livda, Turska Padina, Piovi, Vada, Samak i Samokov.

Tip sela.

Lebet je selo zbijenog tipa. Krajevi naselja zovu se po rodovima, na primer: Belinci, Petrinci itd. Ukupno je u selu 1961. godine bilo 60 domova.

Istorijat sela.

Potes Sirovanov Rid, sada pod njivama, je od severno ispod uzvišenja Kitka. Tamo je živeo srpski rod Sirovinci. Za vreme Turaka oni su se iselili u niže – u selo Boćevac.
U toku XIX veka, do 1878. godine u Lebetu, kao i u okolnim selima, radilo se na preradi gvozdene rude. To se radilo na potesu Samokov u dolini Male i Lebedske Reke. Kada su radili „maljevi u samokovu zemlja se tresla na sat daljine“. Iz tog doba potiče ime potesa Turska Padina. Nalazi se pored pomenutog Sirovanskog Rida.
Ruda, koja se prerađivala u Samokovu, donošena je sa Čemernika. To se vršilo volujskim kolima preko potesa zvanog Drum. Za potrebe rudarstva u XIX veku mnogo su nastradale šume svuda u ataru Lebeta. Tada je ovde „sve postalo garinje“. Današnja šuma obnovljena je „od kako su otišli Turci“. Preko potesa voda tekla je „u korubama“ voda iz Mlačiške Reke do mesta Piovi.
Ataru Lebeta ranije je pripadao i potes Bukov Lebet. Za vreme Turaka, kako se kazuje, na njemu je ubijen neki Turčin. Krvninu za ubijenog Turčina („pet kesa,svaka po 100 groša“) platili su stanovnici većeg sela Mačkatice. Od tada pomenuti potes pripada tom selu.

Postanak sela.

Po sadašnjem stanovništvu Lebet je relativno mlado mesto. Osnovano je pre oko 150 godina. Tada je ovde došao predak današnjeg roda Mitinci. On je zemlju Lebeta zatekao obraslo u šumi – „sve je bilo pustinja“. Odmah iza njega naselili su se preci današnjih rodova Belinci, Petrinci, Veselci i Momčilovci. Govori se da su preci pomenutih najstarijih rodova ovde dolazili „da prave ćumur za vignjeve“. Ovo selo tada je potpadalo „pod Vranje“.
Stanovnici Lebeta ranije su imali istu nošnju kao seljaci Crnotravci. Zbog toga se oni računaju u Šopove dok su stanovnici susednog sela Mrkovice i svih drugih nižih naselja po nošnji spadaju u Dervence ili Moravce.
U Drugom svetskom ratu, 1943. godine, Bugari su u Lebetu zapalili su 16 kuća i streljali 8 muškaraca. To se desilo na Savindan. Spaljene kuće brzo su obnovljene uz novčanu pomoć naše državne vlasti.

Poreklo stanovništva.

Današnje srpsko stanovništvo Lebeta, kako je već rečeno, potiče od predaka koji su doseljeni. Rodovi su.

-Mitinci, Aranđelovdan. Doselio se osnivač roda sa sinovima iz Božice u okolini Bosiljgrada. To je bilo pre 150 godina. Danas Mitinci u Lebetu „drže“ središni deo sela i najbolju zemlju.

-Belinci, Petrinci (Ristići), Veselci i Momčilovci, slave Nikoljdan. Potiči od predaka doseljenih na početku XIX veka iz Klisure blizu Vlasine – slivu Jerme. Zbog toga se Veselci sada često nazivaju Klisurci. Odatle su se doselili osnivači rodova: Bela, Patar, Vesel i Momčilo. Oni su u Lebetu radili u samokovu. Petar je imao sina Ristu, pa se po njemi Petrinci zovi još i Ristići. U rodu Veselci zna se ova genealogija: Milutin, 75 godina-Bojko-Stamenko-Vesel, koji se doselio.

-Paunovci, Aranđelovdan, su najpre živeli na mestu zvanom Jernici u ataru Mlačišta. Odatle su u tursko doba došli u Lebet. Izgleda da je da je poreklo iz okoline Prokulja. Posle njih se niko više nije doselio u ovo selo a Lebet je rastao priraštajem.

Iseljenici.

Pomenuto je da se stari rod:

-Sirovinci odselio u niže selo Boćevac. Tamo ih danas ima 12 kuća.
U novije vreme iz ovog sela nije bilo većeg iseljavanja stanovništva. Znaju se samo 6 iseljenih domaćinstava; tri su odseljena u Metohiju a ostali u okolinu Leskovca, dva u selo Lapotnicu i jedna u selo Dubovo. Skoro se iselilo i nekoliko muškaraca koji su se školovali za lekare (2), oficire (3) i tehničare.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Imam jednu prepravku kod texta o lebedu, jedna mala greska. Nisu sirovinci nego sirovancu..

    Hvala na razumevanju…

  2. Bojan Belić

    Uz dužno poštovanje,ima dosta nelogičnosti nepotpunih podataka u tekstu.Npr.da se zna ta samo 6 iseljenih domaćinstava.Naime,u Velikoj Plani ima 35-40 porodica koje su tu doseljene iz Lebeta.Takodje,imam još dosta informacija i činjenica kojima bi se ovaj tekst mogao upotpuniti,na zadovoljstvo svih a naročito ljudi koji su rodom iz Lebeta ili još uvek žive tamo.Pozdrav