Poreklo prezimena, selo Resnik (Sokobanja)

22. decembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Resnik, opština Sokobanja – Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Resnik
Resnik, foto Mladen Antić (Panoramio)

Položaj sela.

Resnik se nalazi na južnom obodu banjskog basena, ispod rasadnog krečnjačkog odseka Leskovika. Selo leži oko Resničke Reke na jezerskoj terasi od 520 metara; gornje kuće dopiru do pod sam odsek. Selo je okrenuta prema severu.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz pet izvora, od kojih je najjači „Vrelo“ u dolini Resničke Reke. Bunari su retki.

Klima i komunikacije.

Selu najviše smeta južni vetar, jer pokvari voće. Isto tako duvaju severac i košava.
Selo je vezano sa Banjom seoskim putem, koji ide preko jezerske terase od 520 metara i preko Čučunjske Reke i Gradišnice. Taj put produžava i na zapad i vezuje Resnik sa Poružnicom. Drugi put vodi iz sela na glavni drum i izlazi kod česme „Trebič“.

Tip sela.

Selo je dosta grupisano. Najčešće su kuće oko Resničke Reke i u sredini sela, gde je crkva, škola i opština. Tu su kuće obično poređane pored puteva. Ipak i tu nisu jedna uz drugu, jer svaka kuća ima dvorište i voćnjak. Idući ka periferiji sela kuće su razređenije. Selo nije podeljeno na krajeve i male, već se pojedini krajevi nazivaju po većim familijama.

Zanimanje stanovništva, zemlje i šume.

Meštani se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Imanja su im ispod sela i to: Krušak, Jarnin, Straževica i Mednik. Zemlja je veoma plodna. Letnje pojate su im na utrini iznad sela; u Kačarniku, Jermenčiću, Podkamenu i Prisadu. Na pojatama im je leti stoka i tamo je muzu. Obično je jedan član zadruge određen da pazi na stoku. U jesen stoku gone u zimske pojate, koje su u „sinorima“. Na utrini im je i seoska šuma.

Starine u selu.

Kod česme „Trebič“, pored glavnog druma, nalaze se ostaci od starog naselja. Meštani su iskopavali veoma velike cigle „kao astal“. Priča se da je tu bilo neko veliko selo, pa su Latini zatvorili Moravicu kod Soko-Grada i voda je prevalila na Prevalcu iznad Banje, te „istrebila“ tom prilikom i to selo. Zbog toga se to mesto zove „Trebič“.

Ime selu.
Ime sela je kažu došlo otuda što je na mestu sela ranije bio leštak, pa od leskovih resa je došlo ime Resnik.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je raslo grupisanjem, doseljavanjem i množenjem. Po naredbi Kneza Miloša Čučunje se moralo preseliti u Resnik. Na isti način se i neke familije doseljene iz Kaljevca.
Seoska zavetina je Spasovdan.

U selu su ove porodice:

-Ćopinci, Sv. Đorđe. Ne zna se odakle su došli. Kumuju im Marjanovci iz Vrbovca. Zovu iz Ćopinci zbog toga što im je praded Milovan „Krivi“ bio ranjen prilikom Hajduk-Veljkove borbe sa Pazvandžijom na Dživdži-Bari. Išao je u Šumadiju da se leči. Kad se vratio nosio je šumadijsko odelo.
-Čučunjci su velika familija sastavljena od ovih manjih:
-Petkovci, Petrovići, Nedeljkovci, Kukuljci i Čučunjci. Slave Jovanjdan. Ova je familija poreklom iz Skrobnice, bežali su u Resavu pa se vratili u Čučunje (između Resnika i Banje). Odatle su po naredbi Kneza Miloša preseljeni u Resnik. Staro ime je kumstvo u Mađarima – Morava.
-Markovci su familija koju sačinjavaju ove porodice:
-Grudonjci, Božići i Mišići. Slave Mratindan. Doseljeni su iz Belog Potoka – Zaglavski srez.
-Kovanovci, Stevanjdan, su doseljeni iz Lukova u Kaljavac. Odavde se posle presele u Resnik. U Lukovu im je staro kumstvo.
-Mladenovci, Sv. Đorđe, su doseljeni iz Davidovca –Svrljig.
-Vučajići, Sretkovci i Videnovci, Stevanjdan i Nikoljdan, su doseljeni iz Vrbovca od familije Šapci. Slavu Nikoljdan su doneli a Stevanjdan su primili na imanje.
-Jeftinci, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Skrobnice. Deda Jefta je bio knez u banjskom srezu, pa kako se zamerio Turcima, to ga oni „terali preko more“. Ovu familiju zovu i „Turci“, kažu zbog toga što je deda Marinko nekoliko puta prelazio u tursku-islamsku veru i vraćao se u pravoslavnu. Zbog toga ga Turci uhvate i oteraju u Vidin, vežu u vreću i bace u Dunav.
-Momirovci, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Praskovče – Morava. Momir je prizećen u Čučunsku familiju.
-Rajkovci, Sv. Đorđe, su doseljeni iz Skrobnice. Deda Prško je doveden „na ženu“.
-Šumerci, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Trnjana – Morava – u Kaljevac pa se odatle premestili u Resnik.
-Stojkovci, Nikoljdan, su doseljeni iz Resave.
-Čvrgići, Nikoljdan, su doseljeni iz Pojata – Ražanj – u Kaljevac a odatle u Resnik. Familija su sa Gmitrićima iz Poružice.
-Mečodolci, Mratindan, su doseljeni iz Mečegdola (Varoš, Svrljig) u Skrobnicu. Odatle su prešli u Kaljevac pa u Resnik.
-Radići, Mratindan, su doseljeni iz Trnjana u Kaljevac pa potom u Resnik.
-Gusići, Pantelijevdan, su doseljeni iz Šumadije.
-Ćeramdžije (Ivanovići), Savindan i Aranđelovdan, su doseljeni iz Gare – Leskovac.
-Radojkovići, Mitrovdan, su naseljeni iz Kaljevca. Ne zna se odakle su došli u Kaljevac.
-Nedeljkovci, Sv. Vrače, su doseljeni iz Vrela – Golak.
-Jovanovići, Aranđelovan, su doseljeni iz „Bošnjaci“ – Leskovac.
-Usejinovići, Sv. Vasilije, su Cigani-Romi, bave se kovačkim zanatom. Ne kaže se ništa za njihovo poreklo.
IZVOR: Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.