Poreklo prezimena, selo Šarbanovac (Sokobanja)

18. decembar 2015.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Šarbanovac, opština Sokobanja – Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Šarbanovac-Sokobanja

Položaj sela.

Šarbanovac se nalazi na istočnom kraju niza sela, koja su ispod krečnjačkog odseka Rtnjeve mase. Glavni deo sela leži pored Šarbanovačke Reke, na mestu gde ona izlazi iz krečnjaka. Ukoliko su kuće udaljene od rečne doline one se penju na jezersku terasu od 600 metara i na njen odsek. Sa istočne strane sela diže se strm krečnjački odsek Rađeve Strane.

Vode.

Meštani se služe vodom za piće sa česmi, od kojih je najjača česma u Obradovoj Mali.

Klima i komunikacije.

U selu najviše dosađuje košava, koja „zemlju kopa“. Ostali vetrovi su slabiji; severac duva najviše tri dana.
Šarbanovac je vezan sa Banjom lošijim seoskim putem, koji prelazi preko površi Petrovca. Za sela na zapadnoj strani vodi pomenuti put ispod krečnjačkog odseka. Za Rtanj vodi put kroz dolinu Šarbanovačke Reke pa preko Lisca i Ledenice.

Tip sela.

Šarbanovac pripada tipu zbijenog sela. Kuće su najgušće u dolini Šarbanovačke Reke i pored pomenutih puteva. Kuće su obično sa voćnjacima. Što se više odmiče od sredine sela kuće su razređenije, posebno one koje se penju uz odseke.
Selo je podeljeno na više mala. Na levoj strani Šarbanovačke Reke su ove male: Kalavat, Mađarovac i Gornja Mala. Na desnoj strani su: Obradova Mala – odmah pored reke; zatim, Cincarska Mala – pod odsekom a ispod nje je Palilula. Nekoliko kuća familije Obradovca iseljene su blizu Mužinaca i sačinjavaju malu Mali Potok.

Zanimanje stanovništva, zemlje i šume.

Meštani se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Imanja su ispod sela u Reci, Obrašini, Srbin-Delu, Raljevici i Selištu. Iznad odseka je poglavito utrina ali ima i imanja u Klisuri, Zabrđu, Budimirovcu i Plandištu. Na istočnoj strani je Petrovac u kome su zimske pojate i privatni zabrani. Letnje su pojate pod Rtnjem, gde su im i livade. Tamo stoka provede celo leto a u jesen se sklanja u zimske pojate ispod sela.

Starine u selu.

U Budimirovcu su meštani, prilikom oranja, nalazili parčad od ćeramide i sudova čak i ljudske kosti. Tu je bilo neko naselje, ali se ne zna koje. To meto nazivaju Grobljište. Isto tako grobljište postoji i u Plandištu.

Ime selu.

O imenu sela nema nikakvih predanja. M. Stanojević iznosi da ime Šarbanovac upućuje na starije ovdašnje stanovništvo a naglašava da je Šarban čisto vlaško ime

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je najpre, zbog turskog nasilja, bilo iznad današnjeg mesta u Starom Selu. Odatle je preseljeno zbog vode niže u Selište da bi i odatle zbog turskog zuluma moralo ponovo da se pomera naviše i naselilo se na današnje mesto. U Selištu je bilo vrelo pa su ga meštani zatvorili da ne bi Turci od njega napravili „banju“.
Marinko Stanojević iznosi da su mu u zaglavskom Šarbanovcu rekli da je ovaj Šarbanovac naseljen od zaglavskog. O ovome kod stanovnika nema nikakva pomena.
Zavetina je Sv.Trojica.

U selu su ove porodice:

-Živanovci, velika familija, koju sačinjavaju ove manje:
-Tošići, Dinčići, Radenkovići i Stanojevci. Svi slave Nikoljdan. Ne znaju za svoje poreklo. Kažu da su „starovremci“. Staro im je kumstvo familija Kašmerovci iz Trgovišta. Živanovci su se selili u Medveđu, pa se otuda vratili, jer se tamo nisu mogli baviti stočarstvom.
-Paljići su jedna familija sa Živanovcima. I ova familija je isto tako velika. Nju sačinjavaju porodice:
-Matejevci (Kostići), Paljići, Radojkoci i Marinkovci. Svi slave Nikoljdan, smatraju se starincima. Od familije Matejevci jedan se naselio u Busilovicu kod Paraćina. Kostići iz Matejevske familije nazivaju „Arnautima“, jer su „zli kao Arnauti“.
-Karlovci, Nikoljdan, su starinci. Zovu ih Karlovci, što su “kusali mleko iz karlicu“.
-Obradovci, Nikoljdan, su starinci. Staro im je kumstvo iz Jablanice – Crna Reka.
-Mikićevci i Dačići, slave Nikoljdan. I oni su starinci. Dačiće zovu „Vajdići“, kažu zbog toga što se „ne pate-množe“.
-Cincarci, Nikoljdan, su dosljeni iz Prilepa pre 200 godina. Njihov praded je nosio i prodavao pamuk. Kada je došao u Šarbanovac on se tu oženi i primi slavu, Nikoljdan.
-Gocići, Đurđevdan i Nikoljdan. Deda Gocu privela baba Marta iz Ilino pre 100 godina.
-Radivojevci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Jablanice – Crna Reka.
-Pekići i Jevtići, Aranđelovdan. Peka je došao kao svirač iz Braljine – Kruševac, pa se tu oženio i ostao.
-Milovanovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Lukova – Crna Reka.
-Jovanovići, Sv.Petka, su doseljeni pre 70 godina iz Spuža u Crnoj Gori.
-Novakovići, Nikoljdan, su doseljeni na Živanovsko imanje iz Jovci – Poljanica.
-Ilići, Nikoljdan, su doseljeni na Živanovsko imanje iz Dobrujevca – Crna Reka.
-Ljubisavljevići, Nikoljdan, su doseljeni iz Jošanice u Živanovsku familiju.
-Ivkovići, Mitrovdan, predak došao „na ženino imanje“ iz Ilino – Crna Reka.
-Stojadinovci, Sv.Petka, su doseljeni pre 100 godina iz Čitluka. Njihova familija u Čitluku doseljena iz Vasilja – Zaglavsko.
-Milovanovići, Aranđelovdan, su doseljeni iz okoline Pirota. Zovu ih „Bugari“.
-Dmitrovići, Sv. Petka, su doseljeni pe 100 godina iz Nikoličeva – Zaječar.
Ovu familiju zovu u selu „Vlasi“.
-Mitići, Sv. Petka, su doseljeni pre 60-70 godina iz Berkovca u Bugarskoj.
-Radičevići, Lučindan, su doseljeni za vrme Ustanka iz Mirilovca – Paraćin.
-Dulci, Tomindan, su doseljeni iz Vrmdže od familije Lalića.
-Demići, Sv. Vasilije, su Cigani-Romi, po zanimanju kovači. Ne kaže se odakle su doseljeni.

IZVOR: Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

    • Milodan

      Dalibor!

      Nema Pešića u Šarbanovcu (po knjizi) a, sva je prilika, ni u celoj oblasti, mada je u delu pod “P” u imeniku rodova malo zamućeno.
      ,
      Pozdrav!
      Milodan

  1. brano vujovic

    Molim za pomoc – Moji rodjaci su otisli iz Zagarca ,kod Danilovgrada ,za Sokobanju oko 1880 godine.
    Znam da su promijenili prezime u Djordjevic ,pa bih volio da mi se neko od Djordevica ,koji znaju svoje porijeklo javi.