Poreklo prezimena, selo Berkovići s Klečkom (Stolac)

Poreklo stanovništva sela Berkovići s Klečkom, opština Stolac. Prema istraživanju Petra Šobajića  DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Berkovići se pružaju od Poratka do Bijelog Potoka. Do njih je Trebesin, kako se zove česma i deo sela Klečka. U Berkovićima su: Ćulepe 8 k., Radani 1 k., Novakovići 1 k., Šarići 1 k. U Trebesinu: Bakušići 5 k., Jašarovići 5 k., Pejkovići 1 k., Ćuk 3 k. U Gor. Klečku su: Čabrilo 1 k., Antunovići 3 k., Bijedići 1 k., Samardžići—Tokovići 2,, Beće 2 k., Zubovići 1, k., Sudžum 1 k. U Donjem Klečku: Beće 3 k.,_:Papac 1 k., Đurići 1 k., Samardžići—Vidovići 2 k., Nuhanovići 2 k., Jaganjac 7 k.

U Trebesinu iznad Bijelog Potoka je staro groblje sa 17 nadgrobnih ploča i tu je temelj zidine, za koju vele da je bio nekad manastir, koji su Turci pretvorili u džamiju, pa je i ona posle srušena. Ispod groblja ima nekoliko gomila. Na jednom prevaljenom stećku u Trebesinu postoji natpis.

Nazivi su: Galibaba (brdo), Boškov Gaj, Radanov Potok, Omerov Potok, Miljev Do, Ivanova Ljut, Blagojevina, Kovanić, Koris (vrelo), Počivala, Šaroša, Kadijino Vrelo, Jelići, Soldatovina, Babina Greda, Vreline, Hakala, Crni Potok, Bajov Kuk, Hanske Šume, Kojičina Lazina, Bakušića Ograda, Aćimovića Torina.

U selu žive:

Đulepe, muslimani, su onde od starina. Ispod njihovih kuća je staro tursko groblje, a za jedan grob vele da je bega Berkovca sa nekim turskim natpisom. Đulepe kažu da je beg Berkovac njihov predak, pa je moguće da su Đulepe od pravoslavnih starinaca Berkovića, po kojima je i selo dobilo ime. Morila ih je kuta tri puta u razmaku od 40 godina. Od poelednje kuge ostao samo Hasan, koji je imao 6 sinova i od njih su ove kuće Đulepa. Isesilo ih se nekoliko kuća u Stolac.

Radani su iz Vraćenovića, došao je Boško Tešanov s braćom Lazarom, Ćetkom i Radom iza kuge. Slave Nikoljdan.

Antunovići su iz Nudola u Grahovu, došao im oko 1785. praded Marko, koji je imao Mihaila, Boška i Sima. Slave Nikoljdan, prislužuju Petrovdan.

Jaganjac, muslimani su sa Okolišta kod Bileće. Došao Mujo sa sinovima Bobom i Beširom u vreme kuge (1813—15), pa po kugi pređu u Suzinu i tu su stajali nekoliko godina, pa u Klečak oko 1885. g. Oko 1900. digle su dve kuće u M. Aziju.

Ćuk su iz Uboskog kod Ljubinja; došao Tomo oko 1840. sa sinovima Jovom i Šćepanom. Slave Nikoljdan.

Jašarovići muslimani, su iz Nudola u Korjenićima, došao Hasan, koji je bio kovač, oko 1830. g. Stajali su u Kubatovini, pa prešli u Trebesin po 1878. g.

Beće muslimani su iz Bitunje kod Stoca, došli oko 1845. najpre u Meču, pa u Klečak pred 1875. g., došla su braća Salih i Ahmet.

Bijedići, muslimani iz Korjenića, došao Derviš oko 1875. g.

Sudžumi su iz Trusine, doselio se Rade 1878. g., a tamo iz Bileće, slave Lučindan.

Papac je došao iz Bitunje oko 1886. g. na tursku zemlju, katolik.

Đurići su iz Kapavice u Ljubinju, došao Ćetko oko 1896. g. Slave Đurđevdan.

Čabrilo starinom od Kovačevića iz Grahova.

Samardžići — Vidovići su ispod Koma 1901. g., a tamo iz Krivošija 1878. god. Došao Vido. Slave Jovanjdan.

Nuhanovići muslimani su iz Bitunje; 1901. g. došla braća Ibro i Mujo na zemlju Hodžića.

Šarići muslimani su iz Bitunje doselili 1906. g.

Bakušići u Trebesinu su iza Klobuka u Korjenićima. Slave Jovanjdan.

Novakovići muelimani su iz Klešaka u Dabru, prešli ovamo na miraz 1921. g. kod Hadžića, kojih nema, izumrli su.

Samardžići—Tokovići su prešli ispod Koma oko 1900 g. a daljom starinom su iz Krivošija. Slave Jovanjdan.

Zubovići, muslimani; došao iz Vlahovića 1906. Alil.

Pejković, hodža, došao iz Bosne 1910. g., starinom iz Foče.

IZVOR: PETAR ŠOBAJIĆ: DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI – antropogeografska istraživanja – SANU, naselja i poreklo stanovništva, knj. 34, Beograd, 1954. Odabrao i priredio: saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić