Poreklo prezimena, selo Vajuga (Kladovo)

2. oktobar 2015.

komentara: 12

Poreklo stanovništva sela Vajuga, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je istočno od Milutinovca, u dunavskom Ključu. Veći deo atara je na površi Ključa a prostrana utrina Vajuška Bara i kuće su na dunavskoj terasi.

Vode.

Meštani kosriste vodu iz bunara. U ataru je Izvor i Izvor u Selskoj Dolini.

Zemlje i šume.

Vajuga ima dobru zemlju za obrađivanje. Mesta sa njivama, livadama i gajevima se zovu: Šućuret, Jakomir, Jezero, Selska Dolina, Kalamendu, Velika Dolina (Valja Mare), Seljište, Lova, Nasip (Nasiputi), Korbovsko Blato, Dunav (Dunjere) i „Ostrova“. Opštinsk šuma je Straževica i Utrina.

Tip selo.

Selo je zbijenog tipa; kuće su međusobno razmaknute od 10 do 30 metara a negde i do 40 metara. Podeljeno je na dva kraja: Vajuga – zapadni i mnogo veći i Ungurjani – istočni i mnogo manji kraj. Između njih je Selski Potok.
Groblje je u Seljištu, istočno od sela.

Starine u selu.

U Dunavu, blizu obale, na mestu Jakomiru ima tragova od zidanog mosta, preko koga se prelazilo na drugu stranu Dunava a na Gameji ima opeka, kamenja i maltera od nekadašnjeg zida koji je ostao iz vremena „Laćina“. U „Seljištu“ je najpre bilo selo. U Strao Groblje (Morminc Batrnj) se ukopavalo do polovine prošlog, 19. veka.

Pisani tragovi o selu u prošlosti.

Vajuga je starije naselje i na austrijskim kartama – Langerovom i „Temišvarski Banat“ – zabeleženo je pod imenom Vojuga i Viuga. Na Langerovoj karti današnje mesto Lova je zabeleženo kao naseljeno mesto Lehova a 1736. godine „u Mlačini 30 kuća“. Na ovim mestima danas nema naselja niti o njima ima predanja. Na Vijigartenovoj karti zabeleženo je naselje Valuiga. U Vajuzi je 1846. godine bilo 85; 1866-119 a 1924. godine 145 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da je Vajuga staro naselje, da je dugo vremena bilo u Seljištu a da je tek posle „bežanije u Vlašku“ obnovljena na sadašnjem mestu. Najpre se zasnovao kraj Vajuga, u kome su najstariji rodovi a mnogo docnije kraj Ungurjani u kome su novi doseljenici.

U najstarije rodove, koji su se povratili ili doselili iz „Vlaške“, spadaju:

-Mijarti, Sv. Petka.
-Panići, Nikoljdan i Sv.Petka.
-Musličešti, Aranđelovdan.
-Parkarini, Mitrovdan.
-Stojkešti, Jovanjdan.
-Dragići, Sv.Petka.
-Pucunikošti, Aranđelovdan.
-Pepenešti, Nikoljdan.
-Budilješti, Velika Gospojina.
-Pantalešti (Sandulovići), Nikoljdan.
-Čulješti, Sv. Petka i;
-Bobolija-i, Jovanjdan.
Misli se da su neki od gornjih rodova pripadaju jednom rodu, ali su se razrodili.

Posle prvih doseljenika, a do kraja 18. veka, doselili su se:

-NJmacu-i, Sv.Petka, su sa „Ostrova Korbovo“.
-Zrinešti, Mitrovdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Stroješti, Nikoljdan, su iz Batocija u Rumuniji.
-Cucujkići, Sv. Petka, su sa „Ostrova Korbovo“.
-Mirenka-i, Sv. Petka. Došao neki stariji predak iz Batocija u Rumuniji gde još imaju rod.
-Marganešti, Aranđelovdan, su iz „Vlaške“.
-Subašići, Sv. Petka, su sa „Ostrova Korbovo“ gde imaju kumstvo.
-Biber-i, Sv. Petka, ne znaju za svoje poreklo.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Bobalinešti, Sv. Petka, su iz Kostola a poreklom iz „Vlaške“.
-Ružonji, Nikoljdan. Ded se doselio iz Atrnjacija u Rumuniji.
-Megulešti, Sv.Petka. Ded se doselio iz Grabovice.
-Spernešti, Nikoljdan, su iz Osanice u Homolju.
-Gamenešti; Sv. Petka, su se doselili iz Korbova.
-Bozganovići, Sv. Petka, su iz Stamnice u Mlavi.
-Jonošonji, Aranđelovdan i;
-Šćoju-i, Aranđelovdan, su iz požarevačkog kraja.
-Gamperešti, Mala Gospojina, su iz „Vlaške“.
-Grekulešti, Aranđelovdan, su iz Krivine u Rumuniji.
-Brlođani, Sv. Petka, su iz „Brloge“ a poreklom su iz „Vlaške“.
-Predići, Sv. Petka, su „Ungurjani“ iz Malajnice.
-Meocu-i, Sv. Petka, su iz „Vlaške“.
-Kikirjači i Čubarešti, Božić, su iz Korbova a poreklom su iz „Vlaške“.
-Mingani, Aranđelovdan, i;
-Mlađinešti, Sv. Petka, su „Ungurjani“ iz Malajnice.
-Radulešti, Sv.Petka, su od Skolučešta u Sipu a poreklom su iz“Vlaške“.
-Bučešti, Sv.Petka, su iz Krivine.
-Kračunešti, Sv.Petka, su iz Kladušnice.
-Barakešti, Aranđelovdan, su iz Korbova a poreklom su iz „Vlaške“.
-Miruešti, Sv. Petka, su iz Podvrške.
-Avrami, Sv. Petka, su iz Krivine.
-Buke, Aranđelovdan, su iz Korbova.
-Gicići, Sv.Petka, suiz Velike Vrbice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Siljanovići, Nikoljdan, su iz Pirota.
-Čokanešti, Aranđelovdan, su iz Brze Palanke.
-Balanešti, Nikoljdan i;
-Mucešti, Nikoljdan, su iz Korbova.
-Vezurešti, Stevanjdan, su Velike Vrbice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Savešti, Sv. Petka, su iz Korbova.
-Beločešti, Nikoljdan, su iz Velesnice.
-Prokulješti, Mitrovdan, suiz „Vlaške“ a ovamo su došli iz Korbova.
-Popešti, Aranđelovdan, su iz Korbova.
-Patriške, Sv.Petka, su iz Male Vrbice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Čergani, Spasovdan, su „Ungurjani“ iz Velike Kamenice.
-Peškorešti, Aranđelvdan, su iz Apatina u Bačkoj.
-Kićerešti, Sv. Petka, su iz Veljkova u Krajini a poreklom su iz Bugarske.

Seoska zavetina j Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (12)

Odgovorite

12 komentara

  1. joca

    Kazete da Stroiesti vide poreklo iz rumunskog sela Batocija danasnja Rumunija pa me interesuje da li ima jos zivih potomaka? Inace malo sam zbunjen posto sam naisao na staru kartu Vlaske i danasnji Batoci je pripadao starovlaskoj drzavi

    • Milodan

      Takvog roda nema u Negotinskoj Krajini i Ključu. Postoje Stroješti u selima Vajuga i Mala Vrbica.
      Pozdrav!
      Slobodan Milić, Milodan

  2. joca

    Zanima me poreklo i koreni püorodice Stroiesti pa bih vas zamolio za pomoc

  3. joca

    Ako mozete nesto da mi kazete oko prezimena Simeonovic ili Simijonovic takvo prezime nosi dosta porodica iz Kladovskew opstine a nemaju pojma o poreklu

    • Milodan

      Nema takvog roda i pomenutoj knjizi. Ima Simonovića u Klenovcu (videti rod Velovića u Brusniku), Tamniču, Dubočanu, Vidrovcu (videti rod Fajdonji), Štubiku i Brzoj Palanci.
      Pozdrav!
      Slobodan milić, Milodan.

  4. Zanima me sve o lozi Panic molim vas za pomoc.

    • Milodan

      Osim što u tekstu ovog sela piše o Panićima ništa više Vam ne mogu reći.

      Pozdrav!
      Milodan

      • Marica

        Svi Panići u istočnoj Srbiji vode poreklo od Nikole Panića, koji je od Bjeljine (a poreklo roda iz” južnih srpskih krajeva”)došao u ove krajeve kao činovnik na ondašnjoj carini ili “tromeđi tri carstva”. Oženio se u Vajuzi i njegovi potomci se raširili i na žalost “odrodili”. Moj otac je istraživao poreklo a ja sam sprečena u tome ratovima devedesetih. Ali rodbina se s one strane Drine još može naći.

  5. Slaviša Perić

    Milodane, da li mi možete odgovoriti postoji li u selu Vajuga prezime Sperlić?

    • Milodan

      Slaviša Perić!

      Proverio sam. U tekstu sela postoji rod – ovde prenet – SPERNEŠTI. Međutim, u imeniku prezimena na kraju knjige postoji, osim pomenutog, i prezime SPERPEŠTI ili SPERLEŠTI (nečitko je) iz kojeg je, pretostavljam, nastalo prezime Sperlić.
      Toliko.
      Pozdrav!
      Milodan

    • Dusko Dinic

      U Kladovu i Maloj Vrbici (tri dmacinstva) postoje Sperlici , svi su rodom iz Vajuge.