Poreklo stanovništva sela Rečica, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ovo je najmanje selo i Ključu. Sa sa Podvrškom čini jednu opštinu a atar Rečice je na površi Ključa. Podvrška Reka i njena pritoka Rečica izdelile su površ u manje zaravni i brda, te je zemljište dosta neravno. Kuće su na zaravni između Podvrške Reke i Rečice, te nisu izložene poplavama.
Vode.
Pijaća voda se koristi iz jednog bunara, koji je na sredini sela. U ataru su dva izvora, koji nemaju imena.
Zemlje i šume.
Njive i livade su na mestima: Božin, Prlita, Brloški Vinogradi, Ruđica, Popov i Islan. Utrine i šumarice su na mestima: Veliki Branik (Branišće Mare) i Surdulina Čuka.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa; malo je i nije podeljeno na krajeve i mahale. Kuće su međusobno razmaknute od 10 do 30 metara u tri kratka „sokaka“, koji od pomenutog bunara, gde je i seoski zapis, vode za Kladovo, Podvršku i Milutovac.
Groblje je istočno od sela, na „Utrini“.
Ime selu.
Selo je dobilo ime po Rečici, koja protiče pored sela.
Pisani tragovi o selu u prošlosti.
Selo se pominje prvi put nakon prisajedinjenja ovih krajeva u Srbiji. Selo je 1846. godine imalo 20; 1866-26 a 1924. godine svega 17 kuća.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po predanju Rečica je pre 200 godina bila pusta, jer joj se stanovništvo razbeglo zbog „turskog zuluma“. Današnju Rečicu su obnovili rodovi koji su se povratili iz „Arđala“ – Erdelja, a to su:
-Mijalešti, Atađelovdan i;
-Jovanešti, Aranđelovdan.
Prakučunded Krsta i čukunded Mina roda Mijalešta i prakučunded Jovanešta Jovan „povratili su se iz Arđala“.
Rodovi doseljeni posle najstarijih rodova:
-Balanešti, Mitrovdan. Neki stariji predak doselio se iz okoline.
-Šušulešti, Nikoljdan. Praded se doselio iz „Vlaške“.
-Izvorešti, Aranđelovdan. Ded je iz Izvora u Rumuniji, gde još imaju rođake i zovu se Piridoni.
-Ungurjani, Aranđelovdan, su iz Osanice u Homolju.
-Akimešti, Nikoljdan, si iz Velesnice.
Seoska zavetina je na Malu Gospojinu.
IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)