Poreklo prezimena, selo Jasenica (Negotin)

30. avgust 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jasenica, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Manji deo seoskog atara je na desnoj a veći na levoj strani najveće reke u Krajini, koja je, po imenu ovog sela, nazvana Jaseničke Reka. Kuće su udaljene od Jaseničke Reke, po stranama njene leve pritoke Selskog Potoka, koji ih ne plavi, jer teče dubokom jarugom i ima malo vode.

Vode.

U selu postoje tri bezimene česme, a najača je u sredini sela, sa koje uzima vodu skoro polovina sela. Neke kuće se koriste vodom iz bunara.

Zemlje i šume.

Najbolje su njive u dolini Jaseničke Reke i Lubnica, a ostala mesta gde su njive i livade se zovu: Dolina, Orašac, Panjevac, Bare, Mali Bonjinac, Suvo Brdo, Veliki Bonjinac, Krušar, Plavska Bučina, Donja Reka, Bakša, Jagnjilo, Gornji Rujevac, Plavetnica, Jasen, Popov Potok, Izvor, Bajir, Suvaja, Bradić, Srednjak, Drenjar, Široko Rt, Zvornik, Livadica, Lipa, Graovo, Selište, Palirska Strana, Gliban, Rupetina, Staro Selište i Kovelac. Opštinsk šume su na mestima: Bakša, Bačar, Bučina, Pivnice i Plavetnica a utrine ne mestu Zajednica i Livadica.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa; kuće su međusobno udaljene od 15 do 50metara. Podeljeno je na mahale, koje se zovu po rodovima i one su sa obe strane Selskog Potoka. Na južnoj, desnoj, strani su Inđići, Curkići, Najdanci, Krivuljci, Gušačići, Beljići, Bogdančići i Mitići. Na severnoj, levoj, strani su Jelkići, Bogovići, Radići, Perunikići, Karadžići, Buklijačići i Palarčići.
Groblje je severno od sela, na brežuljku Lipa.

Ime selu.

Selo je, po predanju, dobilo ime po oblasti Jasenica u Šumadiji odakle su došli njegovi osnivači.

Starine u selu.

Neznano Groblje je ostalo iz ranije prošlosti. Selišta ima na dva mesta i na njima je bilo selo pre sadašnjeg, a u Starom Groblju se, vele, ukopavalo do polovine prošlog, 19. veka.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Na austrijskoj karti „Temišvarski Banat“ na desnoj strani Jaseničke Reke postoji znak za naseljeno mesto ali nije zabeleženo njegovo ime. Godine 1736. zabeleženo je selo Esenica a 1784. godine Jassenicza. Godine 1807. pominje se knez „Đulašin Jasenica“ a 1811. godine ponovo selo Esenica, kako i danas meštani obično izgovaraju ime svoga sela. Godine 1846. Jasenica je imala 113; 1866. – 154 a 1924. 246 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po predanju Jasenica ja zasnovana „pre 300 godina“ i njeni osnivači su došli „od Esenice u Gornjem Vilajetu“ – iz Šumadije. Najpre je selo zasnovano u Starom Selištu, gde su Štubičke Pivnice, ali se zbog „turskog zuluma“ premestillo u Selište, koje je ispod današnjeg sela, blizu Jaseničke Reke. Posle preseljenja u Selište su došli preci Matića i nastanili se više ostalih rodova, a kada su se ovi (stariji rodovi) „zbog poplave“ preselili na sadašnja mesta, Matići su ostali na istom mestu, te su najbliži Selištu i Jaseničkoj Reci.

U najstarije rodove, čiji su preci došli iz Šumadije spadaju:

-Curkići (Lazići, Nikolići, Stanojevići), Trifundan. Čukundedov deda Veličko (Vića), vele, da je rođen u Selištu.
-Perunikići (Milenovići i Rajčići) i Radići (Golubovići, Stanojevići i Radovanovići) su jedan rod, slave Andrijevdan. Praded starcu od 90 godina je rođen u Selištu.
-Buklijačići, Andrijevdan. Tako su nazvani po nekom glavatom pretku.
-Jankulovići i Gušačići (Radivojići i Rajkovići) su jedan rod, slave Đurđevdan. Gušačići su, kažu, nazvani po gušatom i grlatom čukundedi Jovi, koji je bio seoski knez.
-Belobrečići, Jovanjdan.
-Kupiničići, Jovanjdan. Praded stacu od 80 godina rodio se u Selištu.
-Beljići (Jovanovići i Nikolići), Đurđevdan su nazvani po nekom pretku, koji je još u mladosti bio „beo“ (sed). Priča sa da ljudi ovog roda imaju dara za svaki rad.
-Jelkići (Petrovići i Nikolići), Jovanjdan.
-Palarčići (Nikolići i Radojevići), Jovanjdan. Ded bio u službi kod majora Miše u Rumuniji i postao bogat čovek, pa je pomagao seljake i sagradio lepu crkvu u selu.

Rodovi doseljeni doseljeni do početka 19. veka a posel zasnivanja sela.

-Matići, Najdanovići i Krivuljčevići su jedan rod, slave Đurđevdan. Čukundedov deda kao „stočar“ doselio se iz požarevačkog kraja.
-Inđići (Trifunovići, Cojići i Milanovići), slave Sv. Vasilija – Novu Godinu, su doseljeni pre 150 godina iz Crne Gore. Zovu se po prababi Inđi (Anđi), koja je bla odvažna, upravljala kućom kao čovek i bila poštovana u selu.
-Karadžići, Jovanjdan, su potomci nekog „Cigančeta“ koga jedan predak Belobrečića odekuda doveo.
-Bogdančići, Nikoljdan. Čukunded je iz Živkovića u Čubri a preklom su sa Kosova.
-Dujkići, Sv. Petka, su se povratili ili došliiz „Vlaške“.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Miljkovići (Milušvići), Đurđevdan, su iz Čubre a poreklom su „od Kosova i Stare Srbije“.
-Ristići, Sv. Petka, su pre 50-60 došli iz Rgotine i Crnoj Reci.
-Milosavljevići, Sv. Petka, Cigani-Romi kovači iz Rgotine.
-Milići, Trifundan, su sa Kosova a ovde su došli iz Šarkomana.
-Stojanovići, Đurđevdan, su iz Vidrovca a poreklom su sa Kosova.
-Tomići, Đurđevdan, su od Belorečana u Šarkamenu.
-Mijajlovići, Aranđelovdan, su doseljeni od Užica.
-Đorđevići, Nikoljdan. Predak je bio zidar i doselio se iz Orahovca kod Prizrena.
Crkvena slava i seoska zavetina je Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.