Poreklo prezimena, selo Luka (Bor)

14. avgust 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Luka, opština Bor – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo je najzapadnije selo u Krajini, ono je na južnim ograncima i vencem planine Deli Jovana skoro potpuno odvojeno od nje. Na zapadu je visoki Sto; južni deo atara je u izvorištu Bele Reke a severni u izvorištu Porečke Reke.

Vode.

U selu su tri „češmje“ sa kojih se pije voda; zimi se koristi voda i iz reka a u sinoru ima dosta izvora.

Zemlje i šume.

Luka ima veliki atar, većinom pod šumom i utrinom. Mesta sa njivama, livadama i šumom zovu se: Malo Polje (Kćmpol Mika), Ginduša, Crnja, Groš, Ploština, Zeleno Brdo (Krakuč Verđe), Stojkovo Brdo, Trebuć, Seljište, Livađe ((Livez), Krastovički Potok, Jastrebovac, Ujovički Potok, Čista Buča, Pavlov Potok, Veliko Polje (Kđmpol Mare), Praznovreća i Prisak. Opštinske šume i ispaše su na mestima: Blc, Topla, Dvizak (Vizak) i Svinjač. Državna šuma je pod Crnim Vrhom na Deli Jovanu.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa i kuće su razmaknute od 15 do 20 a negde i do 50 metara. Podeljeno je na Gornji Kraj (Đal) i Donji Kraj (Valje). Oko 20 kuća je „na salašima“.
Groblje je na brdu istočno od sela.

Starine u selu.

Najstariji ostatak iz prošlosti je Seljište, koje je ispod Stola, ge je, po predanju, bila prvo Luka. Postoje dva stara groblja; starije je više današnjeg groblja a novije je u Donjem Kraju sela, na kome ima samo jedan spomenik od „sige“, ali bez natpisa.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Na Langerovoj karti je zabeleženo naselje Luca a na karti „Temišvarski Banat“ Lucce. U 1736. godini Luka je imala kuća – bila je naseljeno mesto a 1784. godine zapisanoje selo Luke. Godine 1807. pominje se „Preda lučki knez“ a 1811. godine selo Luke. Godine 1846. selo jeimalo 121, 1866. godine 178 kuća a 1924. godine 280 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po predanju njegovi osnivači bili su Srbi i samo srpski govorili. Najpre je selo zasnovano u Seljištu i njegovi osnivači su „pre 200-300 i više godina došli sa Kosova“. Preselivši se na današnje mesto prvo je zasnovan Donji Kraj, gde su i danas rodovi većinom srpskog porekla a tek docnije je zasnovan Gornji Kraj od doseljenika „preko planine“, čije je poreklo iz „Arđela“ (Erdelja).

U najstarije rodove doseljene su od Kosova ubrajaju se:

-Radovanešti, Aranđelovdan;
-Ivonji, Aranđelovdan;
-Stankuli, Živkovići i Stijonji su jedan rod, slave Mitrovdan;
-Milojkonji i Blagojevići su jedan rod, slave Aranđelovdan i;
-Kostadinovići i Jovanji su jedan rod, slave Sv. Petku.
Stariji rodovi su:
-Crnojevići i Njegroni (Živkovići i Đuronji) su jedan rod, slave Sv. Petku, su došli iz nekog sela u timočkoj Crnoj Reci.

U doseljenike „preko planine“, čije je poreklo iz „Arđela“, dolaze:

-Martinovići, Kalinovići i Predići su jedan rod, slave Aranđelovdan;
-Jerinići i Irinešti su jedan rod, slave Aranđelovdan;
-Jagodići (Radosavljevići), Sv. Petka;
-Savonji, Sv.Petka;
-Blagojonji, Sv. Petka;
-Gudžugani, Jovanjdan;
-Kinežoni, Sv. Petka;
-Zipešti, Sv. Petka;
-Milkanešti, Sv. Petka i:
-Paulešti, Sv. Petka.
Praded prvog roda je bio „Preda luki knez“ a pradedovi Savonja (Petar), Kinoženja (Ivan) i Milkanešta su bili „vojnici Hajduk-Veljkovi.

Do kraja 19. veka su se doselili ovo rodovi:

-Čevtani, Alimpijevdan.
-Čukani i Stojkonji su jedan rod, slave Malu Gospojinu, preci su im došli „od planine“.
-Nikešti, Milići i Žikići su jedan rod, slave Aranđelovdan. Čukunded Nikeš je došao iz Almaša.
-Zdravkonji, Sv. Petka. Čukunded Zdravko došao kao sluga iz Sikola i ušao u Njegronje.
-Zlatojevići, Nikoljean, si iz Sikola, gde imaju rođake – Karadžiće – čije je poreklo iz Crne Gore.
-Simonešti i Stojkonji (Nikolići, Jovanovići, Stevčići i Golubovići) su jedan rod, slave Đurđevdan. Pradedovi su im od „starinaca“ u Sikolu.
-Trenekoši, Aranđelovdan, su iz Debelog Luga u Poreču.
-Ivanovići, Nikoljdan. Ded je iz Tople preko Stola.
-Đurkonja (Đurići), Nikoljean. Ded Đorđe i njegova braća su iz Almaša.
-Kirice, Sv. Petka, Cigani-Romi kovači su iz Gornjana u Poreču. Imaju rođake u Neresnici, Voluji, Loznici, Žagubici i još nekim selima požarevačkog kraja.
-Kirice i Malajnici su istog roda kao i prethodni ali su se odselili iz Luke.
-Stevanovići, Sv. Petka, trgovac, su došli iz Tande u Poreču.
-Marinkovići, sv. Petka, su iz Tople.

Seoske zavetine su na Biljanin Petak, Spasovdan i Petrovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.