Poreklo prezimena, selo Jelašnica (Zaječar)

27. jul 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jelašnica, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo selo je najjužnije u Krajini a atar mu se pruža do temena kose koja je između Jelašničke Reke, gde je i granica Krajine i predela Crne Reke. Selo je na stranama Jelašničke Reke a na njenoj levoj strani. Kuće su blizu puta Zaječar – Negotin, blizu kuća sela Koprivnice. Jelašnička Reka ima široku dolinu, sa blagim stranama i ne nanosi štete kućama prilikom većih povodnja.

Vode.

U selu se koristi voda iz bunara a u ataru ima nekoliko slabih izvora.

Zemlje i šume.

Njiva, livada i omanjih gajeva ima dosta i njihova mesta se zovu: Matuševac, Kosa, Strugarevac, Jelašnička Reka, Crnjevina, Cvetanova Padina, Široki Rt, Jašina Padina, Genićev Vrh, Petlovo Bunjište, Trskar, Crvenkapa, Obločje, Kaldrmina, Lazovac, Devnica, Nikoličin Potok, Aluga i Vinogradski Potok. Šuma je u Strugarevcu i Bukovoj Glavi a utrina je na Delu i Bregu.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Deli se na Gornji Kraj, Srednji Kraj i Donji Kraj, u kojima su kuće raznih rodova. U 1846. godini Jelašnica je imala 45, 1866. godine 59 a 1924. godine 78 kuća.
Groblje je na brežuljku zapadno od sela.

Starine u selu.

Na mestu Selištu, u Jelašničkoj Reci, bilo je ovo selo do pre 100 godina. Iz ranije prošlosti je „Neznano Groblje“ na kome je bilo spomenika od „latinskog“ ili „rusalinskog“ groblja.
Na austrijskim kartama (Langerova i karta „Temišvarski Banat“) selo je zabeleženo pod imenom Jelaschnic, Jelasnitz, a docnije, 1874. godine, napisano je Jellaschnicza.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da je Jelašnica staro naselje i da je zasnovano kad’ i Koprivnica. Po predanju osnivači sela u Selištu su preci današnjih najstarijih rodova, koji su došli „sa Kosova“. To su:
-Ozuna (Stanojlovići), slave Nikoljdan;
-Mijailovići, Jovanjdan i:
-Radići, Jovanjdan.
Odmah posle njih su se doselili iz „Arnautluka“ preci:
-Zlatojevića, koji slave Nikoljdan.

Docnije, do 19. veka, doselili su se rodovi:

-Lazići, Đurđevdan. Pračukunded, koji se zvao Kraguj se doselio iz Vidina.
-Milojevići (Milojkovići), Đurđevdan. Predak je došao iz Crne Gore.
-Bankovići, Sv. Petka. Čukunded Banko „povratio se iz Vlaške“ a poreklom je „od Kosova“.
-Bogdanovići, Đurđevdan. Čukunded Miljko je od „starinaca“ u Sikolu.
-Conići-Milutinovići, Đurđevdan. Praded Milutin je došao iz Lenovca u Crnoj Reci a poreklom su „od Kosova“.
-Ivkovići, Nikoljdan. Praded je došao iz Šišinca u Bugarskoj.

Ostali rodovi, osim jednog, su se doselili u 19. veku iz obližnjih naselja u Krajini:

-Miljkovići, Đurđevdan su iz Koprivnice a poreklom su „sa Kosova iz iz Stare Srbije“.
-Simoničići, Nikoljdan, su iz Salaša a starinom su iz Bitolja.
-Stevanovići, Sv. Petka, su od „Ungurjana“ u Dubočanu.
-Milanovići, Jovanjdan, su iz Salaša a starinom su „od Kosova i Stare Srbije“.
-Savići, Nikoljdan;
-Trtići, Nikoljdan i;
-Vasiljevići, Nikoljdan su došli iz Koprivnice a starinom su „sa Kosova i iz Stare Srbije“.
-Mijalkovići, Mitrovdan, su poreklom iz Makedonije.
-Lukići, Đurđevdan, su došli iz Koprivnice.

Seoska zavetina je Petrovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.