Poreklo stanovništva sela Nerav, opština Kriva Palanka (Makedonija). Prema studiji Jovana F. Trifunoskog “Gornja Pčinja”. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.
Nerav je smešten u severoistočnom delu Republike Makedonije, blizu državne granice sa Srbijom (2 km). Od najbližeg većeg grada, Kumanova, selo je udaljeno 80 kilometara istočno. Selo Nerav se nalazi u istorijskoj oblasti Slavište. Naselje je položeno visoko, na zapadnim visovima planine German, na preko 1100 metara nadmorske visine.
Nerav je naseljen krajem 18. veka, a stanovništvo vodi poreklo iz okoline Preševa i susednih makedonskih krajeva. Selo je izdeljeno po mahalama, a skoro svi stanovnici slave Sv. Petku.
U Gornjoj Pčinji postoji jaka doseljenička struja iz okoline Preševa (60 rodova iz Preševske Crne gore, J. Trifunoski).
Veći rodovi u selu:
Nejkovci (34 kuće, Petkovdan) – starinom iz Železnice kod Kratova
Parapunci (19 kuća, Petkovdan) – nepoznato poreklo
Popovci, ili Asanci (15 kuća, Petkovdan) – starinom iz preševskog kraja
Balabanovci (13 kuća, Petkovdan) – najstariji doseljenici, nepoznato poreklo
Barci (9 kuća, Aranđelovdan), poreklom iz Krivog Kamena, kod Krive Palanke
Jedno od spornih pitanja između Srbije i Makedonije bila su sela u srezu Kriva Palanka: Magarence, German, Nerav, Meteževo i Ogut.
Inicijativu su 15. januara 1948. dali Srbi – stanovnici sela Nerav, koji su tražili da se njihovo selo pripoji opštini Trgovište u Srbiji. Savezna kontrolna komisija je 10. marta 1948. formirala Komisiju za razgraničenje između Srbije i Makedonije za sela Magarence, German, Nerav, Meteževo i Ogut u srezu Kriva Palanka i sela Maglenci u srezu Kumanovo.
U izveštaju Komisije sa predlogom za razgraničavanje konstatovano je da u selima German i Nerav većinu stanovnika čine Srbi, izuzev Srednje mahale sela Đerman, a u selima Ogut i Meteževo seljaci su se izjasnili kao Makedonci. Komisija je istakla da se na stanovništvo sela German i Nerav vršio pritisak da se izjasne kao Makedonci.
Na osnovu svega predložila je sledeće:
1) da se selo German, izuzimajući Srednju mahalu i selo Nerav, pripoje srezu pčinjskom (Trgovište) tj. Srbiji;
2) da se sela Ogut i Meteževo ostave krivopalanačkom srezu tj. Makedoniji, s tim što mahalu Pržaje sela Oguta treba još jednom pitati da li želi ostati u srezu Kriva Palanka.
Komisija je uočila veliki broj spornih teritorija i sela u srezovima krivopalanačkom i kumanovskom i predložila da mešovita komisija vlada Srbije i Makedonije izvrši definitivno razgraničenje. Do toga, međutim, nikada nije došlo.
Izvor:
– prof. dr Jovan F. Trifunoski, Gornja Pčinja, 1964
– Momčilo Pavlović, Srbi u Jugoslaviji 1945-1948
Komentari (0)