Prezimena i porodice Parohije Lijevanjske

Napisao paroh lijevanjski, protojerej Željko Đurica  (www.lijevno.com)

Upisom u knjige rođenih, te daljnim upisima u službena akta prezimenom smo uvedeni u društvo. Po njemu se zna da postojimo, gdje živimo, čiji smo i kome pripadamo. Po prezimenu će se znati da smo jednom postojali i kome smo pripadali. Po njemu se zna kakvi smo sada. Kakvi smo nekada bili sakupljalo se i koncentrisalo u sliku, u sadržaj našeg prezimena koje je smješteno u memoriju u ugodna ili neugodna sjećanja naših pravih ili posrednih poznavaoca. Sva dobra ili loša sjećanja na nas sadržana su u našim prezimenima. To je jedna od važnih njihovih odlika.

Cijelo naše znanje o nekom, akumulirano je u prezimenu toga lica kao u žiži. Što ga bolje poznajemo, sadržaj njegovog prezimena je bogatiji. Prezimenom identifikujemo tačno određeno lice u mnoštvu drugih ljudi. Tako nam je to od rodilišta, kroz cio život, do počivališta.

Kroz prezimena se dadu vidjeti elementi običajnog prava: naslijeđivanje imena predaka, kako bi se imenom i prezimenom čuvao redoslijed u naslijeđivanju. Otuda je jedan od razloga što su se veselili više rođenju sina nego kćeri. On im je prezimenom produživao trajanje roda i paljenje vatre na kućnom ognjištu.

Kod prezimena se često vidi vjerska i nacionalna pripadnost, one se redovno ne podudaraju i nije ih uputno izjednačavati.

Što se tiče većine prezimena kod naroda livanjske regije, ona su nam jedan od najsigurnijih izvora i puteva za istraživanje porijekla rodova, koji ovdje žive ili su nekada živjeli.

PAROHIJA LIJEVANJSKA

ZASTINJE

CRNOGORCI – Ovdje su došli iz Čelebića. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

LOVRENI – Došli su od Glamoča. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

MALJKOVIĆI – Ovdje su došli iz Prova. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAŽINI – Ovdje su došli iz Gubera (Piragića doca). Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

TODOROVIĆI – Njihovo prijašnje prezime je Poplašen. Prezime su promjenili po imenu jednog od predaka. Prema jednoj varijanti, porijeklo vode sa Kupreške visoravni. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

SUHAČA

ARNAUTI – Ovdje su došli iz Gubera.

PRILUKA

ERCEZI – Došli su u Priluku iz Donjih Rujana. Vode porijeklo iz Hercegovine.Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

RAPOVINE

ARNAUTI – Ovdje su došli iz Gubera.

GUBER

ARNAUTI – Nije poznat razlog promjene njihovog prezimena. Prije su se prezivali Mihaljica. Jedna familija Mihaljica iz Čaprazlija doselila je u Guber. U Guber dolaze za vrijeme turske vladavine, na posjed bega Arnautovića rodom iz Travnika. Moglo bi se reći, da su prezime dobili po osnovu rada na ovom imanju. Starinom su iz Crne Gore, tamo su se prezivali Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

BAILO – Nemaju pouzdane podatke o svome porijeklu, a nisu sačuvali ni porodično predanje po ovom pitanju. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ĆEBEDŽIJA – Došli su iz Hercegovine na imanje Naerlovića, kao najamni radnici. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

DUVNJAK – Ovi Duvnjaci vode porijeklo od Kupresa. Jedan od njih je došao u Guber, na imanje supruge, rođene Arnaut, pa su današnji Duvnjaci njegovi potomci. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ILUKIĆI – Jedan od Ilukića je nekada došao u Guber na imanje Radeta, tu ostao, oženio se i formirao familiju. Sadašnji Ilukići su njegovi potomci. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KOZOMORE – Ovdje su došli iz Bogdaša 1860. godine.

LAGANIN – Njihovo prijašnje prezime bilo je Milosav. Nije utvrđen razlog promjene prezimena kod ovog roda. Porijeklo vode iz Eminova sela od Duvna. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

NAERLOVIĆI – Ovo su doseljenici od Dicma, Dalmacija. U Guber su došli 1870. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAŽINI – Pažini su stanovnici Piragića doca, zaseoka koji čini sastavni dio Velikog Gubera. Tvrde da su porijeklom Crnogorci. Ovaj rod je bio u kmetovskom odnosu sa begom Piragićem, pa su ovdje ostali nakon prestanka turske vladavine u Bosni. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

POKRAJCI – Ovdje su došli iz Prova. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

RACE – Ovo su doseljenici iz Zadra. Prema porodičnom predanju, oni su ovdje došli za vrijeme turske vladavine u BiH. Gledano kroz podatke na jednom spomeniku koji je podignut nekom od njihovih predaka, oni su ovdje od prije 1831. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

RADETE – Prema porodičnom predanju, vode porijeklo sa terena Crne Gore. Međutim nema nikakvih podataka koji bi ovo potvrdili. Ovdje su došli iz Držanlija, po naređenju bega Firdusa. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

TRIŠE – Smatraju ih za najstariju familiju u Guberu. Nisu sačuvali porodično predanje o svome daljnjem porijeklu. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ŽDERE – Ovdje su doselili iz Srđevića. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

KOMORANI

RADIĆI – Jedan od Radića je u ovo selo došao iz Glamoča na imanje supruge, koja se prezivala Ždero. Slave Svetog Apostola Tomu.

ŽDERE – Ovdje su došli iz Gubera. Njihovo daljnje porijeklo vodi iz Dalmacije. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

GRBOREZI

JANKOVIĆI – Ovdje su doselili iz Dalmacije. Ne raspolažu preciznijim podacima o svome porijeklu. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan. Oni su, kao rod, izumrli na ovom prostoru u cjelini.

PROLOG

???

ODŽAK

ARNAUTI – Do početka Drugog svjetskog rata u Odžaku je živila familija Srba, Arnauti. Nije utvrđeno od kuda su došli u ovo selo. Svi su stradali početkom Drugog svjetskog rata.

LIŠTANI

CVIJETIĆI – Nije poznato od kuda su došli u Lištane. Oni su u cjelini stradali početkom Drugog svjetskog rata, sem Mile Cvijetića, koji je umro 1956. kodine. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ERCEZI – Ovdje su doselili iz Priluke. Stari su izumrli, a mladi se raselili. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

DRŽANLIJE

LAGANIN – 1900. godine preselili su u Guber.

BILA

KOZOMORE – U Bilu su doselili iz Bogdaša. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

SRĐEVIĆI

Pored Hrvatskih rodova, ovdje su živili i Srbi ŽDERE.

ŽABLJAK

ARNAUTI – Njihovo prijašnje prezime je Mihaljica. Ovdje su došli iz Gubera, a u Guber iz Čaprazlija. U Čaprazlije su došli iz Kosore kod Vrlike. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Njihovo daljnje porijeklo vodi iz Crne Gore. Prvo prezime im je bilo Miljanić.

MITRANIĆI – Nemaju pouzdane podatke o svom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

VULETE – Nemaju pouzdane podatke o svom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ŽDERE – Ovdje su došli iz Zastinja, poslije završetka Drugog svjetskog rata. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

BOŠNJACI – U Žabljak su došli iz Prisoja. Slave Svetog Arhangela Mihaila – Aranđelovdan. Bošnjaka Hrvata ima kod Širokog Brijega, Sinja, u Pleternici i još nekim mjestima Slavonije. Pored Hrvata i Srba, nalazimo i Muslimana sa ovim prezimenom. Na granici između Sudana i Egipta, živi narod koje tamo zovu Bošnjaci, a tvrde da su porijeklom iz Bosne.

MARIĆI – Ovdje su došli sa Kupreške visoravni, iz Donjeg Malovana. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

NENADIĆI – Ovdje su došli iz Glamoča. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Nenadića Srba ima u Donjem Livanjskom polju.

SMRČANI

JAGODIĆI – Jedan od Jagodića je došao kao nastavnik u ovo selo i ovdje se nastanio. Vodi porijeklo od Jagodića iz Podgrede.

POPARIĆI – Ovdje su došli iz Prova. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

RACE – Stanovnici su Potoka. Ovdje su došli iz Gubera, gdje su doselili iz Dalmacije. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan. U okolini Bosanskog Grahova postoji rod sa prezimenom Raca.

SIMIĆI – Nemaju pouzdane podatke o svom porijklu. Slave Svetog Proroka Iliju – Ilindan.

ŽDERE – Ovdje su doselili iz Srđevića. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

GOLINJEVO

Do početka Drugog svjetskog rata u ovom selu je živilo srpskih rodova koji su nastradali:

BOŠKOVIĆI – Doseljenici su iz Dalmacije, ne zna se pouzdano iz kojeg mjesta. Znaju da im daljnje porijeklo vodi iz Crne Gore. Prvo su došli u Rujane, odakle su se raselili u Čaprazlije i Golinjevo.

MITROVIĆI –

PAČARI-PAŽINI –

RATALJI –

TOŠIĆI –

ŽDERE –

PRISOJE

Do početka Drugog svjetskog rata u Prisoju su živile sljedeće srbske familije, koje su 1941. godine stradale:

ASIĆI –

BOŠNJACI –

PAŽINI –

VULIĆI –

ZELENI –

POTOČANI

CRNOGORCI – Doseljenici su iz Zastinja kod Livna. Njihovo porijeklo vodi iz Crne Gore. Slave Sabor Svetog Arhangela Mihaila – Aranđelovdan.

CVIJETIĆI – Porijeklom su iz Baljaka kod Šuice, tamo su doselili iz Tičeva, opština Bosansko Grahovo. Slave Sabor Svetog Arhangela Mihaila – Aranđelovdan.

ĆEVAPI – Doselili su iz Šuice, iz Baljaka. Slave Sabor Svetog Arhangela Mihaila – Aranđelovdan.

JAGODIĆI – Ovo su doseljenici iz Tičeva, kod Bosanskog Grahova. Tamo i danas imaju svojih daljnjih rođaka. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

KANLIĆI – Došli su iz Donjeg Malovana sa Kupreške visoravni. Slave Svetog Georgija.

MILISAVE – Ovo su doseljenici od Duvna, iz Eminova sela. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

PAROHIJA VRBIČKA

ČELEBIĆ

CRNOGORCI – Crnogorci su u Čelebiću bili brojnija familija. Živili su nekada u Kovačiću. Gaje porodično predanje o svom crnogorskom porijeklu. Nije utvrđeno kojim putem su, i kada, došli na ove prostore. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ERCEZI – U Čelebić su doselili iz Strupnića, starinom su iz Hercegovine.Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.

KOZOMORE – U Čelebić su došli iz Bogdaša. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

KRAVARUŠIĆI – Prije su se zvali Marijani. U Čelebić su doselili iz Sajkovića. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MILUTINI – Doselili su na današnje imanje iz Strupnića, za daljnje porijeklo ne znaju. Znaju da su po naređenju bega doselili u Čelebić. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

PETROVIĆI – Ovdje su doselili iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

RADIĆI – Vode porijeklo iz Posavine. U Čelebić su doselili iz Prova. Slave Svetog apostola Tomu – Tomindan.

RADOJE – Ovdje su doselili iz sela Glavice kod Glamoča, a u Glavice su došli kao kmetovi 1903. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ROSIĆI – Doselili su iz Sajkovića. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ŠUNJKE – Ovaj rod potiče iz Crne Gore. Prema porodičnom predanju koje čuva Dušan Šunjka, sin Vladin, oni su prvo došli na teren u okolini Zadra i tamo promjenili prezime, iz Obad(ović) u Šunjka. Iz Zadarskog regiona preselili su kod Vrlike, a odatle su doselili u Livanjsko polje. Jedno vrijeme su im preci slavili Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, pa su poslije jednog zimskog stradanja prilikom nabavke pića za slavu, promjenili dan slavljenja na Svetog proroka Iliju – Ilindan.

VUJANOVIĆI – Došli su u ovo selo iz Dalmacije, negdje iz okolice Vrlike.Oni imaju zajedničko porijeklo sa Vujanovićima iz Radanovaca. Prema nekim podacima oni su iz Crne Gore. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

BOJMUNTE

DAVIDOVIĆI – Ovaj rod je porijeklom iz Dalmacije, ali nema tačnih podataka iz koje su dalmatinske regije i kada su tačno njihovi preci preselili, prvo u Sajković i Gubin, a odatle na teren Bojmunata. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

IVETIĆI – Porijeklom su iz sela Civljane kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KISE – Vode porijeklo iz Hercegovine, odakle su prvo doselili u Dalmaciju. Iz Dalmacije su prešli u Livanjsko polje. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KONJIKUŠIĆI – Njihovi preci su Daničići, koji vode porijeklo iz Crne Gore. Krećući sa crnogorskog prostora, prvo su se naselili u Gerzovo. Odatle su morali pobjeći zbog sukoba sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Tokom bježanja stigli su u Glamočko polje, gdje mjenjaju prezime iz Daničić u Injac. Kao Injci dolaze u Donje Livanjsko polje, gde dolazi do podjele i razdvajanja familije u nekoliko ogranaka. Nije pouzdano utvrđeno kada je i zašto došlo do ovoga, ali se zna da od Injaca postaju Konjikušići. Kada su Konjikušići došli u Bojmunte, nije utvrđeno. Svi potomci Daničića, slave Svetog Vasilija Velikog.

MILUTINI – U Bojmunte su doselili iz Čelebića. Znaju toliko da su im preci doseljeni iz Strupnića. Preseljavanje je teklo po naređenju jednog od begova. Daljnje porijeklo ne znaju. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

MITROVIĆI – Prema onome čime raspolaže pisana dokumentacija, ovaj rod je doselio iz Promine kod Drniša, Dalmacija. U razgovoru sa starim Mitrovićima, potvrđuje se činjenica da vode porijeklo iz Dalmacije, ali da su se prethodno prezivali Kisoi negdje u vrijeme turske vladavine, promjenili prezime po jednom od predaka. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ROSIĆI – Prešli su iz Sajkovića u Bojmunte. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ŠUNJKE – Prijašnje im je prezime bilo Obad(ović). U Bojmunte su doselili iz Vrbice. Slave Svetog proroka Iliju – Ilindan.

VIDOVIĆI – I ovaj rod je prije imao drugo prezime, prezivali su se Kiso. Sadašnje prezime su uzeli po babi Viduši. Porijeklom su iz Hercegovine. Postoji tvrdnja da su zajedničkog porijekla oni, Kise i Mitrovićiu Bojmuntima. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

VUJIČIĆI – Doseljeni su u Bojmunte iz Kazanaca. Tvrde da su porijeklom iz Crne Gore. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

RADANOVCI

BIKIĆI – Njihovo prijašnje prezime bilo je Zakonović. U Livanjsko polje su doselili iz Dalmacije. Slave Svetog Velikomučenika Kneza Lazara Kosovskog – Vidovdan.

ĐUKIĆI – Ovo su doseljenici iz Peulja, opština Bosansko Grahovo. Došli su na sadašnje ognjište za vrijeme turske vladavine ovim krajem. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

ERCEZI – I ovdje se radi o doseljenicima iz susjednog sela Čelebić. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.

NENADIĆI – Doselili su iz Dabra, Vrlički kraj, Dalmacija, početkom 1878. godine. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

TOMIĆI – Prije su se prezivali Zakonovići. Doseljenici su iz Dalmacije, ne znaju pouzdano iz kojeg su mjesta. Slave Svetog Velikomučenika Kneza Lazara Kosovskog – Vidovdan.

VUJANOVIĆI – Smatra se da su najstariji stanovnici u ovom selu. Njihovo porijeklo vodi iz Dalmacije, iz okolice Vrlike. Oni imaju zajedničko porijeklo sa Vujanovićima iz Čelebića. Daljnje porijeklo im je iz Crne Gore. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

VRBICA

DOKIĆI – Tvrde da su najstariji rod u selu. Prema nekim podacima, oni nikad nisu bježali sa svog ognjišta, za razliku od drugih u čitavoj regiji. Bilo je to tako do rata 1995. godine kada su i oni morali napustiti selo. Dokići nemaju pouzdanih podataka o daljnjem porijeklu. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ERCEZI – Porijeklo im je iz Hercegovine. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.

JOVIĆI – Ovo su doseljenici iz Dalmacije, iz Bitelića kod Sinja. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ROSIĆI – Ovdje su doselili iz Otišića, Vrlička regija, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ŠUNJKE – Ovaj rod potiče iz Crne Gore. Oni su prvo došli na teren u okolini Zadra i tamo promjenili prezime, iz Obad(ović) u Šunjka. Iz Zadarskog regiona preselili su kod Vrlike, a odatle su doselili u Livanjsko polje. Dakle, oni su doseljenici iz okolice Vrlike. Jedno vrijeme su im preci slavili Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, pa su poslije jednog zimskog stradanja prilikom nabavke pića za slavu, promjenili dan slavljenja na Svetog proroka Iliju – Ilindan.

VUJIČIĆI – Pričaju da vode porijeklo iz Crne Gore. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

VULIĆI – Doseljenici su iz Dalmacije, iz Bitelića kod Sinja. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

BOGDAŠI

KATIĆI – Nekada su se prezivali Injac. Ovdje su doselili iz Kazanaca. Slave Svetog Vasilija Velikog.

KONJIK – Ovaj rod je doseljen iz Dalmacije, iz Kijeva u Vrličkoj Krajini. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

KOZOMORE – Starinom su od Kozare. Prvo su doselili na teren Vrlike a odatle u Bogdaše i Bastase. Postoji tvrdnja da su Kozomare porijeklom iz Starog Vlaha. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

NENADIĆI – Ovdje su doselili iz Štikova kod Drniša, Dalmacija. Njihova loza potiče iz Hercegovine. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

PAJČINI – Daljnje porijeklo ovih Pajčina vodi iz Gubina. Slave Svetog Vasilija Velikog.

ŠUNJKE – Ovaj rod potiče iz Crne Gore. Oni su prvo došli na teren u okolini Zadra i tamo promjenili prezime, iz Obad(ović) u Šunjka. Iz Zadarskog regiona preselili su kod Vrlike, a odatle su doselili u Livanjsko polje. Dakle, oni su doseljenici iz okolice Vrlike. Jedno vrijeme su im preci slavili Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, pa su poslije jednog zimskog stradanja prilikom nabavke pića za slavu, promjenili dan slavljenja na Svetog proroka Iliju – Ilindan.

RAMIĆI – Tvrde da su se davno prije prezivali Lovre. Prema porodičnom predanju, jedan od njih je hramao, što se u domaćem govoru izgovaralo “ram’o”, pa su ih na osnovu toga nazvali Ramići. Doselili su iz Popovića kod Glamoča.

BASTASI

CVIJANI – Doselili su davno iz reona Šujice. O njima nema bližih podataka, niti o njihovom daljnjem porijeklu. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ĐAPIĆI – Radi se o doseljenicima iz Bitelića kod Sinja. Njihovo daljnje porijeklo je okolina Trebinja i Nikšića. Jedan je prije 150 godina prešao na rimokatoličku veru prilikom ženidbe sa rimokatolkinjom. Od tada se Đapići javljaju kao Hrvati. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

IVETIĆI – Doselili su iz Vrličke regije, iz Civljana. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KALABE – Oni tvrde da su doselili iz Glamočke regije, sa područja Crnog Vrha. Njihovih rođaka ima u Halapiću kod Glamoča, koji su pod istim prezimenom došli na ovaj teren iz Bastasa. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KOZARI – Ovaj rod se doselio iz sela Zastinje kod Livna. Prije su se prezivali Lovren. Prezime Kozar su dobili po jednom od njih, koji je čuvao koze. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KOZOMORE – Porijeklom su sa Kozare. Neki istraživači tvrde da su Kozomare porijeklom iz Starog Vrha. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

LOVRE – Doseljeni su u Bastase iz Popovića kod Glamoča. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

LJUBOJE – Tvrde da su doseljenici iz reona kod Ključa. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

ŠEGRTI – Prema utvrđenom, Šegrti u ovo selo dolaze iz okoline Livna. Tamo su se prezivali Deridaska. Ispitivanjem nije utvrđeno odakle je porijeklom ovaj rod i zbog čega je mijenjao prezime, te da li ga je imao stalno ili privremeno i imaju li ikakve veze sa Šegrtima u Lastvi, kod Trebinja. Ovaj rod je poznat u užoj i široj regiji. Svrstavaju ga u razgranatiju cjelinu. Mogao bi se svrstati u starosjedioce Livanjskog polja. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

VUKOVIĆI – Znaju da vode porijeklo iz Vrličkog kraja, sa izvora rijeke Cetine. Tamo su imali svoje daljnje rođake sve do raspada avnojevske Jugoslavije. Slave Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana.

PAROHIJA GUBINSKA

RUJANI

BAČKOVIĆI – Ne zna se pouzdano odakle su došli.

BOŠKOVIĆI – Doseljenici su iz Dalmacije. Daljnje porijeklo vode iz Crne Gore. Prvo su došli u Rujane, odakle su se raselili u Čaprazlije i Golinjevo.Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ČEKE – Ne zna se ništa o njihovom porijeklu.

DENIĆI – Ovdje su došli iz Sajkovića. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ERCEZI – Doseljenici su iz Hercegovine. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

LALIĆI – Doseljenici su iz Vrlike.

KOZOMORE – Ovdje su došli iz Bile kod Livna. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MALJKOVIĆI – Ovdje su došli iz Čaprazlija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

STOJIĆI – Doseljenici su iz Podosoja kod Vrlike.

VULIĆI – Doseljenici su iz Bitelića kod Sinja.

BULOVIĆI (GREDARI) – Ovaj rod je u Gornje Rujane došao iz sela Bitelić kod Sinja. U starom zavičaju su ih nazvali Gredarima, zbog toga što su živili u neposrednoj blizini Bitelićke Grede. Treba reći da se u cjelini radi o jednoj starosjedilačkoj familiji u selu Bitelić. Došli su oni u ovo selo prije nekoliko vjekova i to najvjerovatnije sa terena Crne Gore. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ĆALIĆI – Ne zna se odakle su došli u ovaj kraj. Za sada se zna da Ćalića ima kod Bosanskog Grahova.

KISE – Doseljenici su iz Dalmacije, daljnje korijene vode iz Hercegovine.Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

STOJANCI – Doseljenici su iz Dalmacije, iz okolice Vrlike.

ŽDERE – Ždera je nekada bilo u Rujanima, gdje su doselili iz Dalmacije. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ČAPRAZLIJE

BOŠKOVIĆI – Doseljenici su iz Dalmacije, ne zna se pouzdano iz kojeg mjesta. Znaju da im daljnje porijeklo vodi iz Crne Gore. Prvo su došli u Rujane, odakle su se raselili u Čaprazlije i Golinjevo. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ĐURANI – Đurana u Čaprazlijama ima na dvije lokacije. Jedni su između Granićai Marčeta, koje u selu još zovu i gornji Đurani, a drugi su između Radićai Maljkovića, zvani donji Đurani. Donji Đurani su kod starijih generacija poznati pod nadimkom “Dražići“. U ovo selo su doseljeni iz Gornjih Kazanaca, opština Bosansko Grahovo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

KISE – Doseljenici su iz Dalmacije, a starinom vode porijeklo iz Hercegovine. Po svemu sudeći, ovaj rod je najstariji u Čaprazlijama. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KONJIK-LUNIĆ – Lunića ima u okolici Drniša, te se ne isključuje mogućnost, da vode porijeklo iz ovog kraja, (sela Kričke, kod Drniša). Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KONJIKUŠIĆI – Njihovi preci su Daničići, koji vode porijeklo iz Crne Gore. Krećući sa crnogorskog prostora, prvo su se naselili u Gerzovo. Odatle su morali pobjeći zbog sukoba sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Tokom bježanja stigli su u Glamočko polje, gdje mjenjaju prezime iz Daničić u Injac. Kao Injci dolaze u Donje Livanjsko polje, gde dolazi do podjele i razdvajanja familije u nekoliko ogranaka. Nije pouzdano utvrđeno kada je i zašto došlo do ovoga, ali se zna da od Injaca postaju Konjikušići. Konjikušići u Čaprazlijama čuvaju predanje da su prezime dobili po uzgoju dobrih jahačkih konja. Konjikušići u Bojmuntama i ovi u Čaprazlijama vode isto porijeklo i smatraju se rodbinom. Svi, slave Svetog Vasilija Velikog.

MALJKOVIĆI – Kod ovog roda nema ništa spornog, radi se o doseljenicima iz Maovice kod Vrlike. Put doseljavanja je išao preko Uništa, za Čaprazlije.Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MARČETE – Doseljenici su iz Koljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MIHALJICE – Mihaljice su doseljenici u ovo selo iz mjesta Kosore kod Vrlike, Dalmacija. Neki od njihovih potomaka sjećaju se pričanja roditelja kako su oni daljnjom starinom negdje iz Like. Daljnje porijeklo im je iz Crne Gore. Nekad su imali prezime Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

RADIĆI – Njihovo prijašnje prezime je Čulić. Ovdje su doselili iz Jaruge, sela na terenu Bosansko Grahovske opštine. Daljnje porijeklo vode iz Dalmacije. Slave Časne verige Svetog apostola Petra.

STOJIĆI – Radi se o doseljenicima iz Podosoja, kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

BODROŽIĆI – Izumrli i raselili.

ŠUNJKE – Izumrli i raselili.

PROVO

BIKIĆI – Doseljenici su od Banja Luke. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Bikići u Radanovcima nemaju rodbinske veze sa ovim Bikićima.

BORKOVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Miljkovca kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Ovo prezime javlja se i danas u okolici Sinja.

DOBRICE – Njihovo prijašnje prezime je Cvijetić. Doselili su iz Otišića kod Vrlike. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ĐURANI – Ovdje su doselili iz Gornjih Kazanaca. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

INJCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.

IVETIĆI – Doselili su iz Dalmacije iz okolice Civljana kod Vrlike. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JOVČIĆI – Ovaj rod je porijeklom iz sela Otišić između Vrlike i Sinja, Dalmacija. Nije utvrđeno kada su tačno preselili u Livanjsko polje, ali prema saznanju radilo se o brojčano većoj familiji, koja se u Provu podijelila i raselila. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

KALAVERI – Kalaveri se smatraju starijim rodom u Provu. Nije se moglo doći do pravog porodičnog predanja o njihovom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan. Ovo prezime, sa još nekoliko drugih, stvorilo je dileme istraživačima. Ilija Kalaver iz Banatskog Despotovca tvrdi da su ovi Kalaveri došli iz Jakira kod Glamoča u Provo. Pravu istinu je teško utvrditi, uglavnom je zapamćeno da su Kalaveri u Provu bili jedna od najimućnijih familija.

MALJKOVIĆI – Maljkovići porijeklo vode iz Maovice kod Vrlike, Dalmacija. Iz ovog mjesta su prešli u Uništa kod Grahova, a odatle u Livanjsko polje na današnje lokacije. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MARČETE – Ovo su doseljenici iz Dalmacije, iz mjesta Koljani kod Vrlike.Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MIHAJILE – Nekada su se prezivali Kukavica, a prije toga Stoisavljević. Njihovo staro porijeklo vodi iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

MIHALJICE – U Provu je ovaj rod živio na dvije lokacije. Jedni su u selu poznati kao Kovači, zato što se jedan broj njih bavio kovačkim zanatom, a znali su ih zvati i Glavičani, jer su živili na jednoj uzvisini – glavici. Drugi žive u sredini sela između Bikićai Pokrajaca. I za jedne i za druge može se reći da ih više nema na ovom prostoru. Izumrli su i raseljeni 1991/1995. godine. Mihaljice su doseljenici iz Kosore kod Vrlike, Dalmacija. Neki od njihovih potomaka sjećaju se pričanja roditelja kako su oni daljnjom starinom negdje iz Like. Daljnje porijeklo vode iz Crne Gore, nekada su se prezivali Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MILJKOVIĆI – Doselili su iz Miljkovića kod Vrlike, Dalmacija. Tvrde da su porijeklom Crnogorci. Prvo su doselili u Prominu kod Drniša, zatim u Vrlički kraj, a odatle u Provo. Slave Svetog Vasilija Velikog.

MITROVIĆI – Doseljenici su iz Promine kod Drniša. S Mitrovićima u Bojmuntima, nije pouzdano utvrđeno da imaju zajedničko porijeklo. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

MRVIĆI – Preci su im u Provo doselili 1899. godine iz Zasioka, Vrlički kraj, Dalmacija. Mrvića u Provu ima na dvije lokacije. Jedni žive na početku sela kod Mitrovića, Mihajilai Injaca; drugi između Mihaljica(Kovača) i Poparića. Ovi zadnji su potomci jednog što se oženio Jovčićkom i ostao živiti na tom imanju. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAJČINI – Pajčini su ogranak roda Injaca. Slave Svetog Vasilija Velikog.

POKRAJCI – Porijeklom su iz Drniške regije, iz Promine. U Promini su do rata 1991/1995. imali svoje prezimenjake i daljnje rođake. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

POPARIĆI – Ovo je jedini rod sa ovim prezimenom u Livanjskom polju. Znaju da su porijeklom iz Dalmacije. Njihovo doseljenje se veže za “Tursko doba”. Slave Svetog kralja Stefana Dečanskog – Mratindan.

RADIĆI – Radića u Provu ima na tri lokacije: na kraju sela kod Kalaverovih i Dobričinih kuća, na Poparića glavici, i blizu Maljkovićana granici prema Čaprazlijama. Postoji zapis da su svi Radići iz Gubina i Prova poreklom iz Posavine. Slave Svetog Apostola Tomu – Tomindan.

ZAGORCI – Doseljenici su iz Dalmacije, iz Otišića, kod Vrlike. Prije su imali prezime Obućina. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ZAKONOVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Dalmacije, ne znaju iz kojeg su mjesta došli u Provo. Slave Svetog Lazara – Lazarevu subotu. Jedna porodica Zakonovića  u Provu je slavila  Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ERCEZI – 1946. godine Kolonizirali u Banatski Despotovac kod Zrenjanina.

GUBIN

BAROŠEVČIĆI – Stari su izumrli, a mladi su se raselili. Njihovo prijašnje prezime bilo je Injac, još prije toga Daničić. Došli su ovdje iz Donjih Kazanaca, a daljnje im porijeklo vodi iz Gerzova. Slave Svetog Vasilija Velikog.

BOBIĆI – Tvrde da su porijeklom iz Like, daljnje porijeklo ne znaju. Slave Svetog Velikomučenika Kneza Lazara Kosovskog – Vidovdan.

BROĆETE – Doseljenici su iz Vrličke krajine. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

DESPENIĆI – Doselili su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Znaju da su tamo do 1994. godine, imali svoje daljnje rođake. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

IVETIĆI – Doseljenici su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JOVČIĆI – Doselili su iz Prova. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

JURIĆI – Doseljenici su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KALABE – Doseljenici su od Glamoča. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KOVAČEVIĆI – Vode porijeklo iz Uništa kod Grahova. Jedan njihov predak se oženio iz familije Vukovljak, i tada prešao na ženino imanje. Tako su današnji Kovačevići njegovi potomci. Kovačevići slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

MARČETIĆI – Porijeklom su iz Koljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MARIJANI – Porijeklom su iz Kotluše kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MIHAJILE – Prije su imali prezime Kukavica, a još prije toga prezivali su se Stoisavljević. Doselili su iz Otišića kod Vrlike. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

PAJČINI – Pajčini su ogranak roda Injaca. Pajčini u Gubinu tvrde da su bila tri brata: Injo, Panjo i Konjo, te da su po njima nastali Injci, Pajčini i Konjikušići. Slave Svetog Vasilija Velikog.

PETROVIĆI – Porijeklom su iz Otišića kod Vrlike. Čuvaju porodično predanje o svom crnogorskom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

RADIĆI – Radi se o doseljenicima iz rejona Posavine. Slave Svetog Apostola Tomu – Tomindan.

VUJIČIĆI – Radi se o doseljenicima iz Vrbice. Znaju da su starinom crnogorskog porijekla. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

VUKOVLJACI – Njihovo prijašnje prezime je Bilić. U Gubin su doselili iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan. Pretpostavlja se da su u Dalmaciju došli iz Vukovskog kod Kupresa, te da su se kod Vrlike prozvali Vukovljani, zatim Bilići i najzad Vukovljak.

SAJKOVIĆ

BAROŠI – Ovo su doseljenici iz Kotluše kod vrela Cetine, Vrlički kraj, Dalmacija. Baroši su tamo doskora, još imali svoje rođake. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

BOBUŠIĆI – Prije su se prezivali Lovren. U Sajković su se doselili iz Nuglašice. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

BODROŽIĆI – Ovo su doseljenici iz Koljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

DENIĆI – I oni su doseljenici iz Koljana kod Vrlike, Dalmacija. Tamo i danas imaju svoje rođake. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

INJCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.

IVETIĆI – Doseljenici su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JOLIĆI – Prije su se prezivali Zagorac. Porijeklom su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

KOZOMORE– Ovo su doseljenici iz Bogdaša. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MARIJANI– Porijeklom su iz Kotluše, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MIHAJILE – Prije su se prezivali Kukavice, a imali su još starije prezime Stoisavljević. Doseljenici su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Ovaj rod se u mnogome raselio. Jedni su uzeli prezime Mihajlović, a drugi su ostali kod prezimena Mihajilo. Poznati su u široj regiji po nadimku Krčmari. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

MIHALJICE – Doselili su iz Kosora kod Vrlike, Dalmacija. Neki od njihovih potomaka sjećaju se pričanja roditelja kako su oni daljnjom starinom negdje iz Like. Daljnje porijeklo vode iz Crne Gore, nekada su se prezivali Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

NINKOVIĆI – Doseljenici su iz Dalmacije, a daljnje porijeklo im je iz Hercegovine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAJČINI – Pajčini su ogranak roda Injaca. Slave Svetog Vasilija Velikog.

PETROVIĆI – Došli su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Čuvaju porodično predanje o svom crnogorskom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ROSIĆI – U Sajković su doselili iz Otišića, Vrlika, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

SAVIĆI – Doseljeni su od Gorjaka kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

ŠORMAZI – Porijeklom su iz Kosova kod Knina, Dalmacija. Daljnje porijeklo ne znaju. Njihovi školovani potomci iznosili su tezu o francuskom porijeklu. Najbliži tvrdnji o porijeklu ovog prezimena je Erdeljanović, koji između nekoliko prezimena razmatra i prezime Šormaz. U onolikoj mjeri koliko je ispitano, Livanjsko polje nije bilo izvan uticaja vlaškog življa. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ŠUNJKE – Ovaj rod potiče iz Crne Gore. Oni su prvo došli na teren u okolini Zadra i tamo promjenili prezime, iz Obad(ović) u Šunjka. Iz Zadarskog regiona preselili su kod Vrlike, a odatle su doselili u Livanjsko polje. Dakle, oni su doseljenici iz okolice Vrlike. Jedno vrijeme su im preci slavili Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, pa su poslije jednog zimskog stradanja prilikom nabavke pića za slavu, promjenili dan slavljenja na Svetog proroka Iliju – Ilindan.

VJEŠTICE – Tvrde da su porijeklom iz Like. Tvrdnja o njihovom porijeklu ima osnova u činjenici da se ovo prezime i danas susreće u Lici. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ZAGORCI – Došli su ovdje iz Otišića kod Vrlike. Prije su imali prezime Obućina. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

U Sajkoviću su nekada živjeli rodovi (danas ih tamo nema): BIKIĆI, BOGAVCI, DAVIDOVIĆI – doseljenici iz Dalmacije, raseljeni i izumrli.

KAZANCI

ĐURANI – Po predanju sačuvanom kod ovog roda, oni su doseljenici iz područja Banja Luke. I danas kod Banja Luke ima Đurana. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

INJCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.

IVETIĆI – Ovo su doseljenici iz Civljana, vrlička regija, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

BAROŠEVČIĆI – Imali su prije prezime Injac. Preci su im se prezivali Daničić. Vode porijeklo od Gerzova. Slave Svetog Vasilija Velikog.

JOLIĆI – Prije su se zvali Zagorac. Doselili su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Prezime su promjenili negdje 1880. godine, a uzeli su ga po osnovu imena nekog od predaka, koji se zvao Jole. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

KATIĆI – Prije su se prezivali Kiso. Doselili su u Kazanace iz Bojmunata 1880. godine. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KOZOMORE – Radi se o doseljenicima iz Bogdaša, otkud su doselili 1870. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ROSIĆI – Vode porijeklo iz Otišića, vrlički kraj, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

VUJIČIĆI – Prije 140 godina, doselili su iz Vrbice. Njeguju predanje o svom crnogorskom porijeklu. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ZAGORCI – Tvrde da su stari doseljenici iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

PAROHIJA CRNOLUŠKA

PRŽINE

BABIĆI – Ovdje su doseljeni iz Glamočkog polja. Babići u Jaruzi su im bliži rod. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

BAROŠI – Doseljeni su iz mjesta Cetina, koje je smješteno na izvoru istoimene rijeke, kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ČAKARI – Ne znaju odkuda su doselili u ovaj kraj. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

ČANČARI – Nisu sačuvali predanje o porijeklu i mjestu od kuda su doseljeni. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

IVETIĆI – Doselili su iz Civljana, Vrlička regija, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JAKOVLJEVIĆI – Doseljeni su iz Cetine, mjesta na izvoru istoimene rijeke, vrlički kraj, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

LJUBOJE – Porijeklom su od Ključa. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

NINKOVIĆI – Doseljeni su iz Dalmacije. Njihovo daljnje porijeklo je iz Hercegovine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAROJČIĆI – Vode porijeklo iz Dalmacije, negdje od Vrličkog kraja. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

POKRAJCI – Porijeklom su iz Promine kod Drniša, tamo i danas imaju svoje daljnje rođake. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

PETROVIĆI – Oni vode porijeklo iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija, a tvrde da su starinom Crnogorci. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ROSIĆI – U Livanjsko polje doselili su iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija.Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

STEVANČEVIĆI – Prije su se prezivali Baroš. Doselili su iz Vrličkog kraja, sa vrela Cetine. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ŠORMAZI – Vode porijeklo iz Kosova kod Knina, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

JARUGA

BABIĆI – Tvrde da su porijeklom iz Glamoča. Radi objašnjenja njihovog porijekla navodimo sledeće: u selu Đuličani kod Glamoča, Babići pričaju da su im preci iz Kotara, na dalmatinsko-ličkoj granici. Odatle je baba dovela dva sina u Petrovo Vrelo početkom XVII vijeka. Oni su nakon kraćeg vremena preselili u Kučištine, a poslije u Brda. Iz Brda su u Jarugu došli 1860. godine u kmetstvo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

IVETIĆI – Doseljenici su iz Jojića Glavice kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

LJUBOJE – Ovdje su doselili iz Ključa. Prema iskazu domaćeg življa, oni su ovdje najstariji rod. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

PAROJČIĆI – Doseljenici su iz Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ŠINICI – Kao i Šinici u Crnom Lugu, tvrde da su porijeklom iz Lijevča kod Zavidovića. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.

ŠORMAZI – Kao i Šormazi iz Crnog Luga, vode porijeklo iz Kosova kod Knina, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

CRNI LUG

ARNAUTI – Prema onome što oni znaju, tvrde da su doselili u Crni Lug iz Kosore, kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ĆORIĆI – Doselili su se na ovaj teren iz sela Cetine, Vrlika, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ĆUSIĆI – Doseljeni su iz okolice Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ČULIĆI – Vode porijeklo od Mrkonjić Grada. Slave Časne verige Svetog apostola Petra.

ĐUKIĆI – Ovdje su došli iz Nuglašice 1934. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

GARGENTE – Doseljenici su iz sela Cetine, Vrlička regija, Dalmacija. Prema mišljenju nekih od istraživača, i ovo prezime zahtjeva solidniju lingvističku obradu i tumačenje, jer upućuje na to, da bi moglo biti vlaškog porijekla. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

GRAJIĆI – Imali su prije prezime Nenadić. Daljnje porijeklo im je iz Štikova kod Drniša, Dalmacija. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

INJCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.

IVETIĆI – Doseljenici su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Jedni slaveSabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan a drugi slave Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JOVČIĆI – U Crni Lug su doselili iz Prova. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

JUSUPI – Ne znaju svoje porijeklo. Spadaju među rijetka prezimena na terenu Livanjskog polja. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

KEŠINI – Porijeklom su od Štikova kod Drniša. Ovo prezime je jedinstveno u Livanjskom polju. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

KOZOMORE – Tokom 1928. godine, doseljeni su iz Bastasa u ovo selo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

KURABASE – Ovo su doseljenici iz Cetine kod Vrlike, Dalmacija. I ovo prezime je svrstano među ona koja upućuju na vlaško porijeklo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

LJUBOJE – Doseljenici su iz Ključa, iz Bosanske Krajine. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

MARMUTI – Ovaj rod nije sačuvao porodično predanje o svom porijeklu. Ne znaju odakle su došli na ovaj teren. Za prezime Marmut, istraživači smatraju da iziskuje detaljniju lingvističku obradu zato što do sada upućuje na vlaško porijeklo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAROJČIĆI – Ovdje su doselili iz rejona Vrlike, Dalmacije. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

PETROVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Čuvaju predanje o svom porijeklu, i tvrde da su u Dalmaciju došli iz Crne Gore.Jedni slave Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana, a drugi slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

POPOVIĆI – Porijeklom su od Imotskog, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

RADIVOJŠE – Doseljenici su iz Dalmacije. Nisu sačuvali porodično predanje o tačnom mjestu porijekla. Tvrde da su davno doselili. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

STEVANOVIĆI – Nije im poznato od kuda vode porijeklo. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ŠINICI – Oni tvrde da su porijeklom iz Lijevča kod Zavidovića. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.

ŠORMAZI – Doseljenici su iz Kosova kod Knina, Dalmacija. Daljnje porijeklo ne znaju. Njihovi školovani potomci iznosili su tezu o francuskom porijeklu. Najbliži tvrdnji o porijeklu ovog prezimena je Erdeljanović, koji između nekoliko prezimena razmatra i prezime Šormaz. U onolikoj mjeri koliko je ispitano, Livanjsko polje nije bilo izvan uticaja vlaškog življa. Šormazi u Crnom Lugu se dijele na Biberovićai Savetinovića. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

TRKULJE – U porodičnom krugu njeguju predanje o svom porijeklu od Banja Luke. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

VRANIĆI – Doselili su u ovaj kraj iz Vrličke regije, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

NUGLAŠICA

ARNAUTI – Doselili su iz Kosore, iz Vrličkog kraja u Dalmaciji. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

BANIĆI – Došli su iz Promine kod Drniša. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

BAROŠI – Doseljenici su sa vrela Cetine iz mjesta Kotluša kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

CRNOMARKOVIĆI – Tvrde da su porijeklom iz Kninskog Kosova. Bilo ih je u Civljanima kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

CVIJANI – Zajedno sa Cvijanima iz Bogdaša vode porijeklo iz Šuice. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ĆURKOVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Dalmacije. Nakon određenog boravka u ovom selu, preselili su se u okolicu Glamoča. U Glamoču je došlo do podjele, jedni su se vratili u Nuglašicu, drugi su se nastanili u Glavice kod Glamoča 1864. godine. Slave Svetog Apostola Tomu – Tomindan.

ĐUKIĆI – Đukići su doseljenici iz Kijeva u Vrličkoj regiji, Dalmacija. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

GAVRANI – Doselili su 1911. godine u ovaj kraj sa izvora rijeke Cetine, Vrlička regija, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

IVETIĆI – Došli su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JAKOVLJEVIĆI – Ovaj rod se doselio iz Dalmacije. Ne postoje podaci, ni pouzdano porodično predanje o tome iz kojeg su mjesta. Prema nepotpunom porodičnom predanju, tvrde da su im preci u Dalmaciju došli iz Hercegovine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

JOVETIĆI – Vode porijeklo iz okolice Vrlike. Nemaju pouzdane podatke o daljnjem porijeklu. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

KOVAČEVIĆI – Porijeklom su iz Uništa, Bosansko Grahovo. U Nuglašicu su došli 1918. godine. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

KOVLJENIĆI – Kod ispitivanja podataka o porijeklu, nisu znali pouzdano odgovoriti odakle su doselili u Nuglašicu. Postoji mogućnost da su iz Dalmacije. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

LOVRENI – Došli su u ovo selo iz Petrova Vrela kod Glamoča. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

LJUBOJE – Ovo su doseljenici iz okolice Ključa. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.

MARINČIĆI – Došli su iz Polače kod Knina, Dalmacija, 1919. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

RADIVOJŠE – Doseljenici su iz Dalmacije. Ne znaju pouzdano iz kojeg mjesta.Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ŠILJIĆI – Ne znaju odakle su porijeklom. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

VUKOVIĆI – Tvrde da su porijeklom iz Čitluka kod Sinja, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ZRILIĆI – Došli su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

GRKOVCI

JANJIĆI – Porijeklom su iz Janja kod Šipova. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

JONDŽE – Ne znaju odakle vode porijeklo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan. Istraživači se spore oko ovog prezimena i većina tvrdi, da je vlaškog porijkla.

MAJSTOROVIĆI – Njihovo prijašnje prezime je Nenadić. Doseljenici su iz Štikova kod Drniša. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

NENADIĆI – U ovo selo su doseljeni iz Štikova kod Drniša. Daljnje porijeklo Nenadića je iz Hercegovine. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ŠEGRTI – Ne znaju puno o svom porijeklu. U Grkovce su doselili iz Bastasa, nekada su se prezivali Deridaska i živili u okolici Livna. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

TRKULJE– Kod njih živi porodično predanje o tome, da su doselili iz Ravnih kotara. Priča se o tri brata, koji su se razišli i otišli u tri sela. Jedan se naselio u Marinkovce kod Grahova, drugi u Grkovce, a treći u Crni Lug. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

RADIVOJŠE – Radivojša je nekada bilo u Grkovcima, odakle vode porijeklo oni što žive u Petrovom Vrelu kod Glamoča, gdje su doselili 1977. godine.Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

PEULJE

???

ĐURICE – Đurice su u Grahovo došle od Zadra. Vjerovatno su usljed životne opasnosti pobjegli, jer sigurno nisu išli za boljim životom i naselili mjesta u kojima su živjeli oko Grahova.

U Zadar su došli iz Berkovića (Hercegovina). Preseljenja iz Bosne u Dalmaciju, uglavnom su bila zbog turskog zuluma, no, dešavalo se da ubiju nekog pa su morali bježati i mjenjati prezime. Ne zna se koliko je tačno, ali postoji tvrdnja da su se Đurice prezivale Mišković, i da potiču iz Crne Gore. Dakle iz Crne Gore su doselili u Berkoviće, Ljubinje, Nevesinje, … (Hercegovina). Te Đurice slave svoju staru slavu, Svetog mučenika Trifuna, a Đurice iz Grahova, slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

AUTOR: Sveštenik Željko Đurica ([email protected])