Poreklo prezimena, selo Mali Šenj (Aerodrom-Kragujevac)

27. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva Mali Šenj, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Mali Šenj je na obema stranama seoskog Potoka, koji utiče sa leve strane u Uglješnicu.

Vode.

Selo se služi poglavito živom vodom. U njemu je šest bunara-izvora: Slatina, Vrbica i Bunar u Livadama – u Dragovićima; Purčić – u Glišićima i dva bezimena u Jaruzi – u Radovanovićima. Po jačini na prvom mestu je Vrbica. Osim ovih bunara meštani su iskopali tri đerma u Dragovićima.
Potok se nikada ne izliva i ne plavi seoska imanja. On ima tako malo vode da za vreme sušnih godina leti sasvim presuši.

Zemlje i šume.

Polja i šume su u selu između pojedinih krajeva i van sela da daljini od 45 minuta pešačkog hoda.
Seoski atar zahvata prostor veličine 352 hektara. Od te površine ziratno zemljište zauzima 330 hektara – njive 278 i livade 52 hektara a šume je 22 hektara.

Tip sela.

Na desnoj strani Potoka je kraj Dragovići, koji ima dve mahale, Gornju i Donju Malu. Rastavlja ih Veliko Brdo. Levo od Potoka su dva kraja: Radovići i ispod njih kraj Glišići. Njihove kuće su poglavito po stranama kose Rajca, koji čini razvođe između potoka Limovca i rečice Uglješnice. Idući niz seoski Potok najpre dolaze Radovići na levoj strani, zatim Dragovići pa Glišići na desnoj strani Potoka. Prema tome Radovići su Gornji, Dragovići – Srednji a Glišići su Donji Kraj seoski.

Ime selu.

Postanak imena ovog sela objašnjeno je u tekstu sela Mironića:
Postanak imena ovog sela, Pajazitova, Velikog i Malog Šenja tumači se u ovom kraju naročitom pričom. Kada je turski car Bajazit upao sa vojskom sa vojskom u Srbiju i došao do Šumadije, on se utaborio na kosi zvanoj Taborište. Pošto je sišao sa te kose zaustavio se u metu Bajazitovo, gde je danas Pajazitovo. Odatle je krenuo dalje i kada je došao u Mironić, tu ga stignu srpski izaslanici, sa kojima je sklopio mir, otuda se najpre mesto a zatim i selo nazvalo Mironić. U čast izmirenja Turci su napravili veliki a Srbi mali šenluk (veselje) na obližnjim mestima, koja su po tome nazvana Veliki i Mali Šenj.
Seoski krajevi se zovu prema svom položaju na seoskom Potoku i prema imenima seoskih rodova u njima.

Starine u selu.

U selu postoje dva stara groblja. Jedno je Madžarsko Groblje u Slatini a drugo je Staro Groblje u Jaruzi. Kod prvog ima i Crkvina. Narod priča da u oba ova groblja zaostala od Mađara iz doba austrijske okupacije Srbije u prvoj polovini XVIII veka. To isto misle i za Crkvinu.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Mali Šenj je osnovan za vreme Karađorđevih ratova, 1808. godine, kada se vraćao sa vojskom iz Sjenice. Iz toga su vremena 4 osnivačka roda (sve Sjeničćani) sa 42 doma. Ti rodovi su: Glišići, Dragovići, Radovići i Stevanovići. Njima pripada skoro 6/7 ukupnog broja kuća u selu.
Ovo selo se prvi put pominje kao zasebno naselje u Karađorđevom Delovodnom protokolu kao Malni Šanđ a drugi put u popisu stanovništva od 31. Decembra 1890. godine.
Na Ruskoj karti od 10 vrsta koja je izdata 1831. godine Mali Šenj je zapisan kao Šenđ.
Selo je bilo zaselak Pajazitova; ono je naraslo gotovo samo razgranjavanjem rodova usled rađanja i raspadanja zadruga. Posle 1815. godine ono je dobilo samo dva roda od kojih danas ima samo dve kuće.
Stanovništvo Malog Šenja doseljeno je iz dve oblasti, iz Stare Srbije pet rodova i Bosne jedan rod.
Četiri roda dobegla su ovamo u zbegove a po jedan rod vodi poreklo od zidara i dovotka.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine.

-641, Glišići (Glišići, Ilići, Jevtići i Kostići), Sjenica, Trifundan.
-664, Dragovići (Krsmanovići, Marinkovići, Arsenijevići, Lukići, Radenkovići, Antonijevići, Milivojevići, Dragojlovići, Jovanovići, Jovičići i Rankovići), Sjenica, Jovanjdan.
-667, Drinjakovići* (Janićijevići i Ilići), Loznica, Đurđic.
*Ovo je očigledna greška, ovaj rod pripada Velikom Šenju, op. Milodan.
-979, Radovići (Radovići, Dragaševići i Radivojevići), Sjenica, Jeremijevdan.
-1045, Stevanovići (Milovanovići), Sjenica, Nikoljdan.

Doseljeni 1823. i 1876. godine:

-1198, Uroševići, doseljeni 1823. godine. Osat (Bosna), Jovanjdan.
-1824, Ivanovići, doseljeni 1876. godine, Sjenica, Đurđevdan.

Ostali podaci o selu.

Mali Šenj je 1903. godine imao 6 rodova u 50 domova sa 250 stanovnika – prema popisu od 31. decembra 1900. godine. Godine 1910. ovo selo nije zasebno popisivano, već kao sastavni deo pajazitovske opštine. Na dan 31. januara 1921. godine u ovom selu je živelo 313 stanovnika.
Groblje je zajedničko sa Pajazitovom i Mironićem. Ono je u Ornicama između ta dva sela.
Zavetina su Mladenci a litija se nosi u Drugi Četvrtak po Đurđevdanu.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.