Poreklo prezimena, selo Svetlić (Topola)

17. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Svetlić, opština Topola – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Svetlić je na levoj strani reke Rače po stranama triju kosa, koje blago padaju u ravan rečne doline.

Vode.

Svetlićani se služe izvorskom i bunarskom vodom – iz đermova. U Starom Selu su četiri izvora: Vukićki, Izvorina, Staro Selo i Stublina; u Budni je izvor Budna i nekoliko neznatnijih; a u Jasenjku – Jasenjak. Kopanih je bunara 40 na broju.
Seoski potoci na plave imanja. Rača kada jako nadođe nanosi im dosta štete, ali to biva vrlo retko.

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište je manjim delom u selu između krajeva a najvećim delom van sela na odstojanju od 50 minuta pešačkog hoda od krajnjih seoskih kuća.
Seoski atar zauzima prostor veličine od 807 hektara i to: njive 640, livade 73 i šume 91 hekta Ziratno zemljište je ukupno 718 hektara.
U ataru Svetlića svojih imanja imaju meštani Gornjih i Donjih Jarušica, Čumića i Trnave (Jasenica). Takođe i Svetlićani imaju svojih zemalja u atarima pomenutih sela.

Tip sela.

Selo se deli na tri kraja, koji se zovu: Staro Selo, Budno i Jasenak. Idući niz Raču prvo dolazi kraj Selo – na obema stranama potoka Stubline, koji se u donjem delu sastaje sa potokom Budnom na čijim je obema stranama istoimeni zaseok. Najniže je sazeok Jasenak – na obema stranama potoka Jasenka. Oba ova potoka se ulivaju sa leve strane u Raču.
Krajevi se dele na kućne grupe. U Starom Selu su Vukićevići i Jolići, u Jasenku Vukićevići i Ćirići (Romi) a u Budni Vukićevići.

Ime selu.

Meštani pričaju da su dali ime njihovom selu Čumićani u doba njegovog osnivanja. U gustoj šumi, u koju su dobegli osnivači Svetlića, Čumićani su nekoliko uzastopnih noći zapazili da se nešto svetli. Iz tog razloga jednoga dana pošalju nekoliko ljudi da vide ima li žive duše. I kada su se uverili da ovde ima dobeglica, nazvaše najpre zbegovište a docnije današnjim imenom Svetlić.
Kraj Budna nazvan je po istoimenom izvoru. Izvor je nazvan po tome što je prvi doseljenik, kažu, postao budniji (trezveniji), kada je počeo piti vodu sa ovog izvora. Staro Selo je najstariji kraj te je po tome kraj dobio taj naziv. Jasenak se zove po istoimenom izvoru u Jasenovom Gaju.

Starine u selu.

U kraju Jasenku postoji mesto Selište za koje narod kaže da je bila madžarska varošica u doba austrijske okupacije. Izvor Jasenak, pričaju, bio je vrlo jak i odmah je okretao vodenicu sa dva vitla ali su ga Mađari zatrpali zemljom i zamazali slaninom, te je voda nestala. Ovde se iskopavaju ostaci od grnčarije i opeka, olova i bakra a ranije je nalaženo i kameno oruđe. Verovatno je, da su ovi tragovi praistorijskog naselja, kao što misli profesor Milenko Vukićević u opisu ovoga sela. J.Žujović piše, da je u ovom selištu, nađen jedan kameni keser iz kamenog doba.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Svetlić je osnovan za vreme Druge seobe, pre oko 145 do 150 godina. Osnovao ga je rod, Vukićevići, koji danas u selu imaju 45 kuća što je više od polovine od ukupnog broja domova u selu. Kraj Budna je najmlađi, on je postao od trla.
Selo se najpre pominje, kao Zvetlich, na Ridlerovoj karti 1810. godine, zatim redom u Upisniku, Naznačeniu, Popisniku, Vukovoj Danici – kao Svetlić, u Pirhovom Putovanju kao Swetisch – Svetlić a u Gavrilovićevom Rečniku kao Svetlićđ.
Selo je poglavito raslo rađanjem i razgranjavanjem rodova a znatno manje novim doseljavanjima. Za vreme Kočine Krajine ono je dobilo dva roda, u doba Prvog ustanka samo jedan rod a posle 1815. godine ovde su nastanjena svega četiri roda.
Svetlićani su poreklom iz četiri oblasti. Iz Timoka je doseljeno 4 roda, iz Crne Gore jedan rod, iz Jasenice dva roda i iz Posavine jedan rod.
Doseljenici su ovde nastanjeni u zbegove – 4 roda, po jedan rod kao kovač, dovodak, sluga i na svoje imanje.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-102, Vukićevići* (Vukićevići, Jevtići, Lazarevići, Maksimovići, Milosavljevići, Pantići, Petrićevići, Radojkovići, Todorovići, Ćirići, Ilići, Lazići, Matejići, Milovanovići i Radojkići), Belopavlovići (Crna Gora), Aranđelovdan.
*Iz ove porodice je g. Milenko Vukićević, književnik.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-268, Vrtarovići, Sremčica (Posavina), Jovanjdan.
-341, Jolići (Živkovići i Jovanovići), Veliki Izvor (Timok), Jovanjdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-962, Prvulovići (Ilići), Zaječar, Nikoljdan.

Doseljeni od 1833. do 1903. godine:

-1298, Lazarevići, Jasenica, Aranđelovdan.
-1308, Đorđevići, Zaječar, Nikoljdan.
-2062, Janjići, Saranovo, Đurđevdan.
-2225, Ćirići*, Timok, 1853*, Sv. Petka.
*Romi, godina doseljavanja.

Ostali podaci o selu.

U Svetliću je 1903. godine živelo 8 rodova u 73 kuće sa 529 stanovnika, među kojima je jedan rod romske pripadnosti. Prema popisu od 31. decembra 1910. godine u selu je bio 91 dom sa 611 stanovnika a na dan 31. januara 1921. godine u Svetliću je živelo 555 stanovnika.
Seosko groblje je od 1825. godine na Golom Brdu, do škole, u kraju Budni. Pre toga umrli su ukopavani u takozvanom Vrtarskom Groblju.
Litija se nosi na Drugi dan Sv. Trojice.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.