Poreklo prezimena, selo Donja Rača (Rača)

11. maj 2015.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Donja Rača, opština Rača – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Donja-Rača

Položaj sela.

Donja Rača je na levoj strani reke Rače, pola časa hoda od varoši Rače. Ona je sa obeju strana druma Rača – Svilajnac. Kroz selo protiče Bubanski Potok (Buban), leva pritočica Rače.

Vode.

U Donjoj Rači postoji samo jedna živa voda. To je izvor Klenoavc u Starom Selu. Kako ona nije dovoljna da podmiri potrebu u vodi za celo selo, meštani su do sada iskopali 29 đermova.
Bubanski Potok ne plavi nikada seoska polja a Rača im nanosi dosta štete jedanput u nekoliko godina.

Zemlje i šume.

Polja i zabrani su sva oko sela. Do najdaljih ima više od jednog časa pešačkog hoda.
Seoski atar zahvata prostor veličine 1430 hektara. Ziratno zemljište je veličine 1330 hektara a šuma samo 100 hektara. Njive imaju u površini 1280 a livade 50 hektara. Sva je zemlja u drugom ziratnom a šuma u drugom šumskom redu.
U ataru Donje Rače svoja imanja imaju stanovnici varošice Rače a meštani ovog sela imaju svojih zemalja u atarima Lapova, Rače, Markovca i Rakinca.

Tip sela.

Donja Rača je drumsko ušoreno selo, gotovo zbijenog tipa. Šor je na drumu Rača – Svilajnac. Osim njega kroz samo selo vodi nekoliko krivudavih sokaka. Bubanski Potok deli Donju Raču na dva kraja, Staro Selo na desnoj strani i Trnavica – na levoj strani. Među njima nema razmaka, jer su im kuće gotovo na obalama potoka, jedna naspram drugih.
Krajevi se dele na mahale, odnosno kućne grupe. U starom selu su mahale: Janjići, Đokići, Perići, Kicići, Paunovići, Stanojevići, Erići, Šovići i Petrovići-Alimpijevci. U Trnavici su: Veljkovići, Nikolići, Ćitići, Vukašinovići, Šovići, Radići, Čovedari i Čungulci.

Ime selu.

Ime selu opisano je u tekstu o varoši Rači:
Ne postoji priča kojom bi se tumačio postanak imena ovog mesta. Račani kažu da je njihova varošica dobila ime po selu Donja Rača, koja je ispod nje na reci Rači, jer je ovo selo starijeg postanka. Donja Rača je dobila ime tako što su doseljenici, koji su osnovali selo preneli iz Rače u Toplici, došavši sa Kosova u Toplicu za vreme Prve seobe ostavši u topličkoj Rači do Druge seobe, kada su dobegli u ovo lepeničko naselje.
Naziv Staro Selo je stoga što je selo ovde osnovano. Trnavica je postala na istoimenoj ledini, koja je bila prekrivena sitnim trnjem. Selo je za vreme kneza Miloša pomeštano radi sašoravanja po naredbi vlasti.

Starine u selu.

U ataru ovog sela spada starina Selište, desno od druma idući varoši Rači. O njemu niko ništa ne zna da kaže. Ipak se smatra da je to ostatak srpskog srednjovekovnog naselja.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Donja Rača je osnovana pre 140 godina, u doba Kočine Krajine. Staro selo su osnovala dva roda – Janjići iStanojlovići a Trnavicu opet dva roda – Veljkovići i Nikolići.
Donja Rača se pominje u Popisniku 1822. godine kao Račča dolna, zatim u Vukovoj Danici kao Rača donj i u Pirhovom Putovanju kao Donja Rača (Ratscha donja).
Ovo je selo uneseno kao zasebno naselje samo u Rusku kartu od 10 vrsta, koja je izašla 1831. godine. Na njoj je zabeleženo kao Rača doli.
Selo je raslo razgranjavanjem rodova usled rađanja i deobe zadruga ali u znatnoj meri i novim doseljavanjima. U doba Prvog ustanka doseljeno je ovamo 11 rodova a posle 1815. godine 22 roda.
Donja Rača je dobila svoje stanovništvo iz 17 raznih oblasti. Lepenica joj je dala 7 rodova, Moravica -6, Resava -3, Nišava -3, Dragačevo -3, iz Ljiga, Makedonija i Kosova je doseljeno je po dva roda a Crnica, levi sliv Binačke Morave, Turija, Crna Reka, Timok, Bugarska, Bosna i Vrla Reka po jedan rod.
U ovo selo je dobeglo 17 rodova, pet rodova je došlo na svoje imanje, tri roda kao dunđeri, dva preudajom, dva kao sluge, dva kao uljezi i po jedna kao nadničar, kolar, kačar, kovač, terzija i radnik.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-125, Janjići (Janjići, Spasojevići, Lazarevići i Pavlovići), Kosovo, Nikoljdan.
-211, Stanojlovići (Radojevići), Kosova, Jovanjdan.
-431, Nikolići (Stevanovići, Mitrovići i Jovanovići), Mozgovo (Moravica), Nikoljdan.
-501, Stanimirovići (Veljkovići: Ćosići, Bogosavljevići,Petkovići, Veljkovići. Ćosići se zovu: Milanovići, Milići i Stankovići), Tetovo (Makedonija), Aranđelovdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-576, Batići (Miloševići, Milivojevići, Milosavljevići i Batići), Soko Banja, Nikoljdan.
-686, Erići (Petrovići, Jovanovići, Jovčetići, Milovanovići, Milojevići, Miloševići, Pavlovići, Radovanovići, Ilići, Lukići, Simonovići, Stevanovići, Damnjanovići, Ivkovići, Lukići, Obradovići i Stojadinovići), Nova Varoš, Mratindan.
-715, Ilići (Đokići-Stevanovići; Božanići –Nikolići, Božanići i Živkovići), Adrovac (desni sliv Binačke Morave), Aranđelovdan.
-910, Nišlići (Mutavdžići-Milanovići i Milojevići; i Nišlići), Niš, Tomindan.
-914, Obradovići, Rudnik, Nikoljdan.
-932, Paunovići, Rudnik, Alimpijevdan.
-936, Perići (Radosavljevići), Paraćin, Nova Godina-Sv. Vasilije.
-957, Prvulovići (Čungurci – Markovići i Matejići), Vrlan (Resava), Đurđic.
-1032, Stajkovići (Uroševići i Stojkovići), Niš, Nikoljdan.
-1104, Šovići (Stevanovići-Živanovići, Petrovići i Dmitrovići; Miloševići, Marjanovići i Milutinovići), Soko Banja, Mitrovdan.

Doseljeni u periodu od 1816. do 1903. godine:

-1117, Kicići (Milanovići, Milovanovići i Miloševići), Mozgovo (Moravica), Mitrovdan.
-1133, Petrovići (Petrovići, Marinkovići i Pavlovići), Soko Banja, Alimpijevdan.
-1149, Vukašinovići (Stavenovići i Milovanovići), Rogača (Peštan), Đurđic.
-1294, Stojanovići, Knjaževac, Lazarevdan.
-1304, Čovedari (Veličkovići i Živkovići), Dragačevo, Đurđic.
-1315, Srećkovići (Miloševići), nepoznato (Krčmare), Nikoljdan.
-1328, Srećkovići, Krivi Vir, Đurđic.
-1374, Milančevići, Dragačevo, Aranđelovdan.
-1432, Golubovići, Resava, Aranđelovdan.
-1458, Đorđevići, Soko Banja, Jovanjdan.
-1530, Lepojevići (Tošići), Pirot, Aranđelovdan.
-1553, Cvetkovići, Kumanovo (Makedonija), Đurđic.
-1592, Mijailovići, Bosan, Nikoljdan.
-1598, Milutinovići, nepoznato (Jarušice), Lučindan.
-1617, Jovanovići, Trn. Klisura (Bugarska), Nikoljdan.
-1822, Cvetkovići, nepoznato (Markovac), Pantelijevdan.
-1847, Ilići, nepoznato (Markovac), Aranđelovdan.
-2096, Matići, nepoznato (Popović), Jovanjdan.
-2125, Petkovići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
-2187, Radulovići, Masurica (Vranje), Aranđelovdan.
-2269, Živkovići*, nepoznato, 1893*, Sv. Petka.
*Romi, godina doseljavanja.

Ostali podaci o selu.

-Donja Rača je 1903. godine imala 37 rodova – jedan Romi – u 234 kuće sa 1340 stanovnika. Prema popisu od 31. decembra 1910. godine u Donjoj Rači je bilo 277 kuća sa 1626 stanonika a na dan 31. januara 1921. godine u selu je živelo 1456 stanovnika.
Groblje je zajedničko sa varošicom Račom i okolnim naseljima.
Seoske savetine su Mladenci i Blaga Marija. Litija se nosi na Prvi dan Svete Trojice.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Aleksandra

    -501, Stanimirovići (Veljkovići: Ćosići, Bogosavljevići,Petkovići, Veljkovići. Ćosići se zovu: Milanovići, Milići i Stankovići), Tetovo (Makedonija), Aranđelovdan.

    Molim Vas ako neko nesto zna o ovom rodoslovu, neka mi se javi! To je moje poreklo.

    Ali u tekstu je greska!
    Otac je Stanko Grujic. Njegovi sinovi su Veljko, Petko, Bogosav, i Stanimir. ( znaci prezivaju se STANKOVIC), dalje idu od Veljka – Veljkovici.Petko – Petkovici, Bogosav- Nogosavljevic i Stanimir- Stanimirovic. Tako pise u mom rodoslovu koji datira jos od tada

    Medjutim, pre Stanka ne znam nista. A i posle, jer sam ogranak porodice Petkovic.

    Molila bih ako se neko prepozna u ovom rodoslovu da mi se javi ! Hvala….