Poreklo prezimena, selo Čukojevac (Kraljevo)

15. mart 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Čukojevac, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „ Gruža“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Čukojevac

Položaj sela – topografske prilike.

Seoske kuće, jako rasturene, nalaze se na istočnim blagim stranama Munjačkog Brda, na pinosavskoj površi, koja ovde blago tone u aluvijalnu ravnicu Zapadne Morave. One se pružaju uz Čukojevačku Reku sa obe njene strane, poglavito na obodu terase, koja je nešto preko 20 metara nad Čukojevačkom Rekom i koja je naročito razvijena na desnoj strani pomenute reke. Najzad se pružaju celom dužinom obodom ripanjske i pinosavske površi do preko potoka Staroselca.

Vode.

U selu su izvori: Junakovac, Mučnjekovac, Ljucinka, Rakićevac i dr. Služe se i bunarima.

Zemlje i šume.

Seoske šume ima na: Ravniku, Đokinom Dolu i Kiževcu.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na dve mahale: Panjevac i Reka (Rečani).

Starine u selu.

U Starom Selu ima jedna crkvina a oko nje se poznaju tragovi nekog starog groblja; sve je zaraslo u šumarku, tek po koji kamen viri. U Starom Selu iskopa se po koja crepina ili nešto od posuđa; po svemu izgleda da je tu bilo ranije seoskih kuća. Sa desne strane Čukojevačke Reke postoji takođe jedno grobljište.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Za Vuloviće, Glavčiće i Račoviće kažu da su najstariji u ovom selu. Dok je u Vitanovcu bilo 7 kuća ovde ih je bilo svega tri.

U Panjevcu su ove familije:

-Beloševići i Đeraši su doseljeni iz Suvodola na Pešteru; do sada sedmo koleno. Slave Aranđelovdan.
-Stojkovići, Ćirkovići, Velimirovići, Rosići i Stanušići. Doseljeni su iz Starog Kolašina kad i Ćusići u Glediću; do danas šesto koleno. U Ribnici imaju kumstvo Đurovići, takođe i u Ratini Đurovići, zatim pod Stolom, pa u selu Loboderu – Stevanovići i Jezdimirovići; svi su im ti kumovi Petkovčani i po svoj prilici svi iz Kolašina. Slave Sv. Petku.
-Radojkovići. Pradeda majka dovela kad mu je bilo 10 godina sa Kosova. Slave Mitrovdan.
-Vučkovići su stara familija, nepoznatog porekla. Slave Aranđelovdan.
-Nikolići: Čukunded došao iz Župe. Slave Tomindan.
-Jovanovići su stara familija, nepoznatog porekla. Slave Jovanjdan.
-Lipovci su iz Lipova – preko Morave. Slave Stevanjdan.
-Venjovići su starinci. Slave Jovanjdan.
-Madžarevići. Praded došao iz Madžarske. Slave Đurđevdan.
-Nikolići. Praded došao iz „Arnautluka“. Slave Andrijevdan.
-Župljani. Ded došao iz Župe. Slave Nikoljdan.
-Mihailovići. Ded Vaso Drinjanin došao iz Lipnice a starinom su iz osata u Bosni. Slave Lazarevdan.
-Gavrilovići su se doselili pre 40 godina iz Planinice u Levču od Kesega. Jovanovići u Reci su im rod. Slave Nikoljdan.
-Obradovići su došli 1870. godine iz Vitanovca. Starinom su iz Ostružnice. Slave Nikoljdan.
-Živanovići su se doselili pre 30-40 godina iz Peći. Slave Tomindan.
-Jankovići su došli 1877. godine iz Novog Pazara. Slave Aranđelovdan.
-Trnjaci su se doselili pre 25-35 godina iz Godačice. Slave Aranđelovdan.
-Komatovići su od Komatovića iz Godačice.
-Virijevići su došli pre 25 godina iz Ravanice. Slave Aranđelovdan.
-Dostanići su došli iz Ravanice pre 12 godina. Slave Đurđevdan.
-Marinkovići su došli pre 3 godine iz Velike Plane. Slave Aranđelovdan.
-Miljkovići su došli pre dve godine iz Poljne u Levču. Slave Nikoljdan.
-Trifunovići su se doselili pre dve godine iz Mihajlovca kod Trstenika. Slave Nikoljdan.
-Radojevići su došli 1897. godine iz Vitanovca. Slave Sv. Petku.

U Reci su ove familije:

-Premovići i Radojevići. Praded se doselio iz Starog Vlaha. Od starine su im kumovi Biorci u Beloj Steni više Studenice; prema čemu su i oni verovatno iz Bihora. Slave Sv. Petku.
-Koturovići. Praded doseljen iz Kotora. Slave Lazarevdan.
-Radonjići. Praded se doselio po svoj prilici iz Gračaca u Podibru. Poreklom su od Sjenice. Zvali su ih Krljarima. Slave Nikoljdan.
-Bogojevići su nepoznatog porekla. Slave Aranđelovdan.
-Vulovići su starinci. Slave Aranđelovdan.
-Račovići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Đurđevdan.
-Đorovići. Praded Đoro došao iz Komarica kod Kragujevca. O poreklu videti njihove familije u Vitanovcu. Slave Nikoljdan.
-Popadići su nepoznatog porekla. Slave Nikoljdan.
-Antovići, staro prezime Petrovići. Praded se doselio za vreme Karađorđa iz Binića kod Studenice dok je prababa bila iz Pavlice kod Raške. Familija su sa Jankovićima u Dragosinjcima i Antonijevićima u Vrbi i Ratini. Slave Jovanjdan.
-Miličevići. Ded se doselio iz Godačice. Slave Nikoljdan.
-Popovići su nepoznatog porekla. Drže kumstvo od starine sa Nedeljkovićima u Obrvi. Slave Đurđic.
-Glavčići su starinci. Slave Nikoljdan.
-Milosavljevići su familija sa onima u Panjevcu (iz „Arnautluka“). Slave Andrijevdan.
-Jankovići. Radonjići ih dozvali, verovatno od Sjenice. Slave Đurđevdan.
-Miletići su došli pre 9 godina iz Godačice od Mihailovića. Slave Jovanjdan.
-Jelići. Ded došao od Jelića u Šumaricama. Slave Aranđelovdan.
-Radojičići (Račovići). Otac im došao iz Leševa u porodicu Račovića. Slave Miholjdan.
-Milosavljevići. Dovela ga majka od izumrlih Janikušića iz Vitanovca, preudala se u Popadiće. Slave Stevanjdan
-Krsmanovići su došli iz Kaludre u Levču pre 60 godina u Koturoviće. Slave Lazarevdan.
-Ilić. Ded, kao pop, dobegao iz Peći. Slave Tomindan.
-Jovanovići su se doselili pre 20 godina iz Planinice u Levču, gde još imaju familije a starinom su iz „Turske“. Slave Nikoljdan.
-Karajovići su došli iz Gledića pre 27 godina. Slave Mitrovdan.
-Jovići. Otac došao pre 21 godinu iz Godačice od Jovića. Slave Đurđevdan.
-Miličevići. Doveden u familiju Milićevića iz istog sela. Slave Đurđevdan.
-Simići su se doselili pre 15 godina iz Kališta kod Požarevca. Slave Đurđevdan.
-Lazići su se doselili, kao i Simići, pre 15 godina iz Kališta kod Požarevca. Slave Đurđevdan.
-Nikolići su došli pre 9 godina iz Dubiča u Levču od Ristovića. Praded Risto došao iz Raške u Dubič, kao treća familija u selu. Slave Đurđic.
-Polugići. Predak je doseljen iz Stubla na ženino imanje. Slave Đurđic.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.