Poreklo prezimena, selo Stubal (Kraljevo)

11. mart 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovnitva sela Stubal, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Manastir Svete Petke, foto: www.svpetkastubal.org
Manastir Svete Petke, foto: www.svpetkastubal.org

Položaj sela – topografske prilike.

Selo se nalazi, glavnim delom, uz dolinu Stubalske Reke i potoka Lučice a manji deo se širi i po blažim kosama ispod Ravnog Laza. U pomenutim dolinama kuće su redovno vezane za uske podove, ostatke terasa.

Vode.

U selu je izvor Dubačica u Starom Selu a pored nasipa Češme.

Zemlje i šume.

Seoske šume su im na mestima zvanim: Milojkova Kosa, Beličak, Jasenje, Zbegovište, Klik, Lipari, Leštari, Šuplja Stena i Orenjak.

Tip sela.

Seoske kuće, koje nisu stešnjene u doline, rasturene su kao i obično po gružanskim selima. Ali raspored kuća u dolinama daje sasvim dugačiji tip selu, različit od dosadašnjeg, koji smo sretali u Gruži. Tu su kuće razmaknute jedna od druge 20-30 metara – retko više. Tek između mahala može biti rastojanje i po više stotina metara. Prema tome ovo selo je po tipu slično selima Zapadne Morave, dalje na istoku. Seoske mahale su: Staro Selo (Stubal), Velika Čajina, Mala Čajina i zaseok Lučica.

Starine u selu.

Na Kovaluku je bila Crkvina i grobljište. I u Starom Selu ima jedno grobljište.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Za one stare familije kažu da su „svi iz Turske“. Najstarije familije su bile nastanjene u Starom Selu. Zaseok Lučica ima i danas svoga kmeta. Za vreme Kočine Krajine stubalske kuće bile su sve u brdu, više Lučice; bežalo se gore u šumu od Turaka.

U Starom Selu su ove familije:

-Radovci. Praded se doselio iz Turske; bili su najpre u Vrnjicima. Slave Đurđic.
-Polugići su odavno doseljeni ali ne znaju odakle. Slave Đurđevdan.
-Krljari. Doselio se praded; prešli iz Gračaca, gde ima još 7 kuća Krljara. Familija su sa Radonjićima u Čukojevcu. Slave Nikoljdan.
-Pavlovići i Jakokovićevići. Praded se doselio iz užičkog okruga; zvali ih Erama. Slave. Sv. Petku.
-Rasulići su stara familija. Slave Đurđic.
-Čajići su bili ovde sigurno u vreme Miloševo, došli su „ozgo“. Slave Đurđevdan.
-Pljakići su stariji došljaci. Slave Aranđelovdan.
-Brđani su došli preko Morave – poreklom su, kažu, od Vasojevića. Slave Jovanjdan.
-Đokovići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Đurđic.
-Miljići su stara familija; ne znaju za svoje poreklo. Slave Đurđic.
-Živkovići su stara familija; ne znaju za svoje poreklo. Slave Đurđic.
-Dmitrovići. Došao ded Dmitar iz Vrnjaca. Slave Đurđic.
-Đorđevići. Predak se doselio 1860. godine iz sela Stojčevca – okolina Trna u Bugarskoj. Ranije putovao po Srbiji kao dunđerin dok se nije ovde nastanio i preduzeo zemljoradnju. Slave Nikoljdan.
-Nikolići su se doselili pre 25 godina iz Planinice u Levču. Slave Nikoljdan.
-Šibalići su od ovih iz Male Čajine.
-Mandići su od onih iz Lučice.

U Velikoj Čajini su ove familije:

-Drenovci su davno doseljeni „ozgo“. Slave Sv.Petku.
-Jankovići. Za njih se samo zna da su se ovde izrodila tri kolena. Slave Đurđic.
-Kovačevići. Ded sošao iz Gledića od familije Ćusića. Slave Sv. Petku.
-Pavlovići. Otac došao pre 11 godina iz Lobodera u familiju Polugića. U Loboderu su im familija Milenkovići, čiji je ded došao iz Podunavaca u Podibru. Slave Lučindan.

U Maloj Čajini su ove familije:

-Kostići su starinci. Slave Nikoljdan.
-Markićevići su odavno doseljeni; ne znaju odakle. Slave Nikoljdan.
-Vučkovići su starija familija; ne znaju za svoje poreklo. Slave Đurđic.
-Pavlovići su familija sa Vučkovićima. Slave Đurđic.
-Vasiljevići su od Brđana. Slave Jovanjdan.
-Cajovići su stara familija; ne znaju za svoje poreklo. Slave Sv. Vasilija-Novu Godinu.
-Drvenikovići su starija familija. Gradili su kolibu od drvenika i po tome dobili prezime. Slave Aranđelovdan.
-Šibalići su nepoznatog porekla. Slave Sv. Vrače.
-Milenkovići. Otac im došao iz Levča. Slave Aranđelovdan.
-Lukići. Otac došao pre 16 godina iz Rajinca u Levču. Slave Nikoljdan.
-Nikolići su se doselili pre 15 godina iz Ravanice. Slave Mitrovdan.

U Lučici su ove familije:

-Jovići su se doselili od Peći; do danas šesto koleno. Slave Nikoljdan.
-Cakići su davno doseljeni – pre Brajkovića ali ne znaju odakle. Slave Đurđic.
-Radomirovići, staro prezime Vlajkovići. Čukunded došao iz Gračaca – pre Brajkovića. Tamo ima još 15 kuća Vlajkovića. Slave Nikoljdan.
-Brajkovići. Došao čukunded Vučko iz Brajkovca blizu Peći pre Prvog srpskog ustanka. Slave Aranđelovan.
-Mandići su davno doseljeni – posle Brajkovića; ne znaju za svoje poreklo. Slave Sv. Aleksandar.
-Sagonići. Praded došao od Novog Pazara – došao na miraz. Slave Lučindan.
-Stanušići su iz sela Planice; tamo su im familija Kesege. Starinom su od Novog Pazara. Slave Nikoljdan.
-Petkovići. Ded došao iz Ugljareva. Slave Lučindan.
-Kozići. Ded došao sa planine Goča. Slave Aranđelovdan.
-Joksimovići. Otac došao iz Ugljareva. Slave Jovanjdan.
-Vulovići. Otac se doselio iz Trstenika. Slave Lučindan.
-Vučkovac. Pre 30 godina došao na miraz iz Vučkovice. Slave Aranđelovdan.
-Mihailovići su pre 30 godina došli iz Rajinca u Levču. Slave Alimpijevdan.
-Petrovići su došli pre 20 godina iz Lobodera. Slave Sv. Petka.
-Pačići su došli pre 20-30 godina iz Rajinca. Slave Nikoljdan.
-Stevanovići su došli pre 20 godina iz Ljubića. Slave Nikoljdan.
-Petrovići su došli pre 30 godina iz Kaludre u Levču. Slave Ilindan.
-Ćirići su došli pre dve godine iz Rajinca u Levču. Slave Sv. Petku.

U Srmušnjaku – mahala ugljarevska – u kojoj žive dve stubalske porodice:

-Terzići su doeljeni iz Petrovca kod Kragujevca. Slave Đurđevdan.
-Babići su doseljeni iz Ploča u Župi, gde imaju još familije a takođe i u Novom Selu u Ugljarevu. Slave Nikoljdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.