Poreklo prezimena, selo Pajsijević (Knić)

1. mart 2015.

komentara: 11

Poreklo stanovništva sela Pajsijević (po knjizi Pajsjević), opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Reka Gruža, selo Pajsijević
Reka Gruža, selo Pajsijević

Položaj sela – topografske prilike.

Kuće se nalaze na ripanjskoj, kačerskoj, pa čak i na brezovačkoj površi, sa obe strane potoka Kotlenika, koji je u njima zasečen. Zaseok Ćukovac je samo sa leve strane Gruže na brdu Vodi i kuće su ovde vezane poglavito za kečersku površ.

Vode.

Selo oskudeva u vodi za piće. Piju je samo sa malih izvročića, koji često presušuju, sa bunara i iz potoka Kotlenjače. Narod ovako objašnjava ovu nestašicu u vodi: Kad’ je jednom potok Kotlenjača hteo potopiti svo selo, Turci narede meštanima da pokupe svu slaninu i kože i da nabacaju na glavu (izvor) Kotlenjače; Srbi to učine i voda se zaustavi. Ali, od tada su se svi izvori premestili na drugu stranu planine, a ovamo ih nema, priča učitelj Rad. Damnjanović.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Prosečan razmak između kuća je 100-120 metara, ali su srodničke kuće međusobno bliže. Osim zaseoka Ćukovca, koji je sasvim odvojen od sela – a imao je svoga kmeta – selo se deli na mahale: Vinogradska Kosa, Grčka Kosa, Dugopoljska Kosa i Dolovi.

Starine u selu.

U selu ima ponegde raznih ostataka od starina. Karaško Groblje je nazvano po Kara-Stevanu Jeliću, koji je ubio kneza Miloša Trifunovića; stari Petar Tucak naredio je da ga stave na točak i da mu svu zadrugu pobiju.
Za mesto Jorgovan, ispod sela i blizu Gruže, pričaju da je bila varošica istog imena, a današnje „džinovsko groblje“, bilo je groblje toga stanovništva.
Više sela su zidine gradine, za koju se ovde priča da je zidala „Prokleta Jerina“. Tu su nalažene razne svari; vodenično kamenje, motike, okovi, novac, i dr. U tursko vreme, zna se da je tu bilo zbegovište.

Ime selu.

Kazuje učitelj R. Damnjanović da je selo jednom sasvim opustelo zbog turske sile. Na to pusto mesto naiđu docnije neki skitači sa stokom i tu se nastane. Kažu da su to bili „Arnauti“. Posle nekog vremena udare kraste u njihove ovce, te one polipšu. Skitači povežu medenice (zvona) sa ovaca na paščad i odu. Kad bi ih ko pitao gde su bili, oni bi odgovarali:
-Bili smo u Pasević, paščad čuvali; da je dobro ne bi pusto ostalo.

Postanak sela i poreklo stzanovništva.

Posle ovih „Arnauta“ u Pajsijević je došao Grica (Grujica) iz Gorobilja, od koga danas potiče familija Grujevići. Gričani mlađi pozovu Risima iz Lise i od njega su danas Šamani. Potom je u selo došao Mijat iz Gorobilja sa babom Dunjom.
U Lisi – Dragačevo živeo je neki Šaban-beg a u istom selu bila je porodica Vratonjića (Soldatovići). U njihovoj porodici rodio se Joksim Vratonjić, koji je ličio na Šaman-bega i prozovu ga Joksim Šamanović. Zbog krađe ovaca Joksima su proterali iz Lise i on se naseli u Pajsijević. Tada je u Pajsijeviću živela neka „Arnautka“. Joksim Šaman je uzme za ženu, pokrsti je i nadenu joj ime Božana. Ona je bila pegava a i danas su svi Šamani pegavi, golonogi, oblonogi i dustabani. Od Joskima i Božane su postali Pantovići-Šamanovići.
Potom je došao Marko od koga su Matovići (Karaši).
Grkovići se zovu po Iliji Grku, koji je došao iz Sjenice i ovde hajdukovao.

U Vinogradskoj Kosi su ove familije:

-Mijatovići. Baba Dunja je pobegla iz Hercegovine u Gorobilje i tu neko vreme živela sa sinovima Milisavom i Mijatom. Pošto su je Turci tražili ona i odavde pobegne u Guncate Cvetićima, kojima poveri svoj život. Tu je živela neko vreme dok joj deca nisu stasala. Mađutim, sin joj Milisav ubije jednog Turčina i pobegne u hajduke a Cvetić nju preseli u Pajsijević. Otac od ubijenog Turčina dočuje da je Milisav to uradio i spremaše se da ga uhvati. To dokuči stari Cvetić te ode baba Dunji da se raspita za Milisava. Ova mu poveri gde je. Tada on nju posavetuje da se Milisav vrati kući i da mirno radi a on će reći Turcima da Milisav nije ubio Turčina niti da je u hajducima. Tako se spasi Milisav. Milisav se zavadi sa bratom i podele se. Mijat je imao pet sinova i Milisav tri. Mijatov sin Milan je učestvovao u boju na Ljubiću. Slave Sv. Vrače.
-Šamanovići. O poreklu videti kod Šamana u Gogopoljskoj Kosi.
-Vasiljevići. Praded Vasilj došao je iz Radaljeva. Slave Lučindan.
-Tucakovići su davno došli iz Čestina. Slave Nikoljdan.

U Grčkoj Kosi su ove familije:

-Mandoparići. Čukinded im je došao iz Čajetine. Kažu da kod Čajetine još postoji Mandoparska Kosa – zovu se danas Đokovići. Slave Đurđevdan.
-Borisavljevići (Grkovići) su doseljeni iz Sjenice; do danas ih je sedmo ili osmo koleno. Slave Mitrovdan.
-Mijatovići su od Mijatovića u Vonogradskoj Kosi.
-Grujevići se računaju u najstarije familije u selu; do danas ih je šesto koleno. Došli su iz Gorobilja. Slave Đurđevdan.
-Radosavljevići („Arnautovići“). Praded im se doselio iz sela Pavlja u blizini Novog Pazara – iz „Arnautluka“. Tamo je ubio spahiju pa pobegao u Tucake. Slave Srđevdan.
-Milenkovići su od Karaša. Slave Mratindan.
-Pavlovići. Ded, koji je gradio kuće-osaćanke u selu došao je iz Bosne. Slave Đurđevdan.
-Nedovići su od Šamana.
-Šamanovići su od dugopoljskih Šamana.

U Dugopoljskoj Kosi su ove familije:

-Šamani (Anđelići, Pantovići i Jovanovići). Šamani su došli iz Lise u Dragačevu u vreme Kočine Krajine. Slave Nikoljdan.
-Mijatovići su od Mijatovića u Vinogradskoj Kosi.
-Spasenići su došli ovamo iz užičkog okruga a po starini su familija sa Koraćima u Žunama. Slave Nikoljdan.
-Jovanovići i Miloševići su stari doseljenici iz Preljine. Slave Đurđic.
-Matovići. Oni su od Karaša. Slave Mratindan.

U Dolovima su ove familije:

-Pantovići su od Šamana.
-Grujevići su isti sa Grujevićima u Vinogradskoj Kosi.
-Milisavljevići su stariji doseljenici iz Deževe. Slave Nikoljdan.
-Todorovići (Brđovići) su stariji doseljenici iz Novog Brda. Slave Nikoljdan.
-Jontolići su došli iz Milićeva Sela od familije Aničića, do danas peto koleno. Slave Simeundan.
-Obradovići su stariji doseljenici od Sjenice. Slave Nikoljdan.
-Perišići su stariji doseljenici, ne znaju odakle. Jedna kuća odseljena je 1910. godine u Balosave. Slave Nikoljdan.
-Markovići su stariji doseljenici; kažu da su prešli kod Višegrada. Slave Nikoljdan.

U Ćukovcu su ove familije:

-Šamanovići su od Šamana.
-Jocovići su, takođe, od Šamana, ali jednu kuću čini uljez iz Knića.
-Todosijevići su od Mandopara. Slave Đurđevdan.
-Lukovići (Šamani) su od Šamana.
-Stevovići su, takođe, od Šamana.
-Mijatovići su od Mijatovića u Vonogradskoj Kosi.
-Pajovići drže kumstvo sa Mandoparama. Možda su po starini iz istog mesta. Slave Stevanjdan.
-Milutinovići su od Karaša. Slave Mratindan.
-Obradovići. Pre 20 godina doselio se iz Žuna od tamošnjih Obradovića. Slave Sv. Vasilija-Novu Godinu.
-Bojovići. Pre 20 godina su doseljeni iz Lipnice od tamošnjih Bojovića. Slave Sv. Petku.
-Markovići su doseljeni pre 10 godina iz Ljubića. Slave Nikoljdan.
-Milutinovići su doseljeni pre 50 godina iz Katrge. Slave Đurđevdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (11)

Odgovorite

11 komentara

  1. Što bi se reklo današnjim jezikom,učitelj R. Damnjanović govori jezikom mržnje. Naime potomci Arnautkinje Božane i Joksima Šamana su ”pegavi ,oblonogi i dustabani”. Postoji mnogo porodica u tom mestu, koji su njihovi potomci i koji su ugledni stanovnici tog kraja.Pre svega,Arnauti koji su se naselili u tom kraju su bili hrišćani ,te nije bilo potrebe za pokrštavanjem. Drugo ,uča je bio deo ciljne propagande i cilju falsifikovanja istorije o naseljavanju Šumadije u 18. veku. Falsifikat je i danas aktuelan.

  2. Mian

    Najmladja familija u Pajsijevicu, su Petrovici, nalaze se na Grckoj Kosi, od izvesnog Petra koji po predanju je pobegao od krvne osvete, sad da li iz Crne Gore ili Kosova.. ne zna se. Ozenio je Jelu Radosavljevic i dobio dva sina Miloja i Mitra… negde sredinom 19-og veka. 4-5 kolena su dosad.

    • Vladimir

      Pozdrav Milane, ja sam izfamilije Petrović iz Grčke kose, nekad su živeli u vinogradskoj kosi. Inače po mojim saznanjima jer me interesuju koreni, oni baš vode poreklo od baba Dunje, moj otac je Milan, deda Milorad, pradeda Vladimir, čukunded Đorđe, dalje Petar od koga je izvedeno prezime, ako sam nešto pogrešio napiši voleo bih da saznam više. E mail:[email protected]

  3. Goran

    Jos samo da neko kaze zasto se jedna mahala u selu zove grcka kosa kad u selu nisu nikad ziveli grci.Otkud tu onda naziv grcka.Inace na pesteru i u sjenici nikad nije bilo Grkovica.

    • Milan

      @Goran Grcka Kosa se zove po spomenutom Iliji Grku, a po njemu su njegovi potomci Grkovici, sto znaci da to prezime nije doneo iz Sjenice.

  4. Svetlana

    Selo Pajsijevic dobilo je ime po ocu Pajsiju igumanu manastira Trnava kod Cacka, koji je bio jedan od organizatora i vodja srpskih ustanika protiv Turaka za vreme Hadzi Prodanove bune. U boju na Knicu ustanici pobede Turke ali knez Milos sklopi mir sa Turcima i mnogi ustanici i knezovi behu pohapseni i pogubljeni.Strahujuci od osvete nejac se sakri u brda u Kotlenik i naselju dade ime Pajsijevic po igumanu Pajsiju. Igumana su Turci zajedno sa djakonom Avakumom nabili na kolac kod Stambol kapije u Beogradu. Sto se Samana tice, poreklom su Vlastelnovici od roda Saranci koji su se iz Hercegovine selili jednim delom u sadasnju severnu Crnu goru a odatle u Srbiju a drugim delom u danasnju Dalmaciju i Slavoniju. Od njih vode poreklo i Andjelici…inace Vlastelinovici su i bili poreklom iz gruzanskog kraja ali posle pada centralne Srbije pod Tursku vlast odselili su se u Hercegovinu u Planu…posle vise od 200 godina jedan ogranak se vratio na ,,pradedovinu,,…Selo Pajsijevic je nastalo i pod tim imenom se pominje tek u doba drugog srpskog ustanka u 19.veku…mnogo starije naselje je Leskovac gruzanski i njegov zaseok Seliste…Dzinovsko groblje je dobilo ime po velikim nadgrobnim kamenim plocama. To je bilo groblje starosedelaca pre turske okupacije…nakon okupacije narod se iselio i podrucje zamrlo i groblje zaraslo u sumu a nadgrobno kamenje oronulo i propalo…tek posle vise od 200 godina ponovo se naseljava podrucje danasnjih sela Pajsijevic i Leskovac. Doseljenici zaticu dzinovsko kamenje i daju ime zaseoku Dzinovsko groblje, od ostatka crkvice iz Selista doseljenici su napravili prvu crkvu u Pajsijevicu…od zidina na Kotleniku (verovatno vojna osmatracnica) sacuvalo se samo ime Gradina…

    • Bojan Milinković

      Ja sam iz porodice Milinković. Mi imamo kuću u Grčkoj kosi. Tu smo koliko znam od sredine XIX veka.Gdin R.Damnjanović nas ne spominje. Nisam siguran onda u verodostojnost njegovih iskaza kao i tačnost celog teksta. Na početku brda se nalazi tzv. Džinovsko groblje koje sam obišao. To su veliki prizmatični kameni spomenici i pretpostavljam da je tako nastao naziv. Zamolio bih gđu Svetlanu ako može da mi kaže izvor njenog izlaganja radi ličnog istraživanja. Unapred hvala.

    • Zoran Milivojevic

      Zovem se Zoran Milivojevic,posto bih voleo da saznam nesto vise o selu Leskovv!vcu ,a vidim da dosta toga znate,da li biste mi rekli kako da dodjem do takve informacije.
      Pozdrav

  5. Bojan Zdravic

    Pomaže Bog! Moja majka je iz Damnjanovica, zaseok Pajsijevici. Ćerka Velimira, streljanog u Kraljevu oktobra 41. Verovatno ista familija sa Vama. Pozdrav

  6. Nenad

    Moje prezime je Grujević. Ne znamo tačno odakle vodimo poreklo, vidim da ima u selu Grujevića, pa me interesuje da li neko zna išta o tome?