Poreklo pezimena, selo Grabovac (Knić)

Poreklo stanovništva sela Grabovac, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela – topografske prilike.

-Veliki i glavni deo sela nalazi se na ripanjskoj i kačerskoj površi, koje su izražene u eruptivnom brdu Bodi. Tu su krajevi Dugo Polje, Vitkovača i Vrbljani. Suprotna strana ovog brda, prema Gruži i u osoju nije naseljena; naseljena je dakle samo prisojna strana, prema Ribežu. Ali uzrok je u tome više plastični nego klimatski, jer je strana prema Gruži strma, klisurasta dolina Gruže, dok su na ribeškoj strani izražene jezerske terase; Vitkovaču razdvaja potok Vitkovača od drugih dveju mahala. Sa leve strane Ribeža, na centralnoj ravni ripanjske površi je kraj Šumari, koji se prostire do Ljubićskog Potoka, koji se u donjem toku zove i Debeljak, kao i celo polje oko njega i Ribeža i drumsko naselje Slepak.

Vode.

-U Mahali Vrbljanima postoji samo jedan izvor – Božanića Izvor i u Slepaku – Buban, inače se služe bunarima.

Zemlje i šume.

-Seoske šume su na Zelenici i Čukari.

Tip sela.

-Selo je razbijenog tipa. Krajevi Vitkovača, Dugo Polje i Vrbljani su sa desne strane Ribeža a Šumari i Slepak sa leve Ribeža. Slepak je skorašnje naselje, nastalo od pre 30 i nekoliko godina.

Starine u selu.

-Od starina priča se da u Jezeru, ispod Slepaka, postoje tragovi od neke „varoši“ a ima tragova od stare kaldrme. Pričaju da se „varoš“ zvala Krasojevac ili Grasovac.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

-Narod zna da su sve familije doseljene; samo za četiri vele da su bile tu, kada su ostale počele sa naseljavanjem. U te četiri spadaju i tri izumrle familije u kraju Šumarima, a za četvrto ne znaju pouzdano koja je.
Stari Grabovac nije imao prvobitno današnji svoj položaj. Danas je glavni deo sela sa desne strane Ribeža. Najstarije kuće grabovačke bile su na Selištu, u polju, koja sada pripada Čestinu. Kada se narod počeo doseljavati u Gružu i zauzimati zemlju, starosedeoci grabovački su zauzimali zemlju, gde su sada mahale Vitkovača, Dugo Polje i Vrbljani, tu su osnivali svoja domaćinstva a staro selo su napustili sa stanovanjem i zauzeli kao svoje polje. Na taj način su sprečavali da novi doseljenici zauzimaju mnogo zemlje. Docnije su polje, gde im je bilo staro selo prodali Čestinu.
Iz ovog sela su, kako izgleda, mnoge familije bežale su u Srem zbog turskog zuluma, naročito Vrbljani. Pričaju o tamošnjem životu, gde su morali jesti šišarke; sav im je mrs bio loj namazan na pšenički hleb.

U mahalama sa desne strane Ribeža su familije:

-Vrbljani (Jankovići, Petrovići, Vasiljevići, Đokovići, Simovići i Srećkovići). Opširnu biografiju ove familije dao je član iste, gospodin Todor Simović penzionisani sudija iz Kragujevca. U spomenici – čitulji osniivač ove porodice je praded Todorov – Petar. Petar se doselio iz Vrbe u Podibru sa bratom Pantom i nazvani su „Vrbljanima“. Kada su se podelili Panti pripadne zemlja u Čestinu i od njega su tamošnji Vrbljani a Petar je ostao u Grabovcu. Računa se da je Petar umro između 1760. i 1766. godine, prema čemu je morao doći ovamo u prvoj polovini 18. veka. U Vrbi je ostalo još od te familije. Slave Jovanjdan.
-Miloševići i Miljići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Nikoljdan.
-Stevovići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Nikoljdan.
-Papići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Sv. Agatije.
–Milosavljevići („Belonje“ – ovaj nadimak su dobili otuda što su im stari nosili belo odelo) je stara familija. Poreklom su iz „Stare Srbije“. Slave Jovanjdan.
-Marići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Miholjdan.
-Brankovići su stara familija, ne znaju za svoje poreklo. Slave Jovanjdan.
-Janjići su stara familija, na znaju za svoje poreklo. Slave Nikoljdan.
-Đokići. Bili su familija izumrlim Erovićima; zvali su ih Erčugama ili katrandžijama; verovatno da su iz okoline Užica. Slave Đurđic.
-Paunovići su stara familija. Slave Aranđelovdan.
-Šundovići su stara familija. Bežali su u Srem. Slave Nikoljdan.
-Veličkovići i Novakovići su najstarija familija; bile su im kuća najpre u Selištu. Slave Nikoljdan.
-Nikolići (Božanići) su stara familija. Slave Nikoljdan.
-Karailići su familija sa Antonijevićima u Šumarima. Slave Sv. Petku.
-Marinkovići. Ded se doselio od familije Žeronja (Marinkovići) iz Gornje Crnuće; došao „na miraz“ u kuću Radičevića. Radičevići su bili od najstarijih u selu. Slave Stevanjdan.
-Tucakovići. Ded im se doselio iz Čestina, od tamošnjih Tucakovića, na ženino imanje. Slave Nikoljdan.
-Marići. Ded došao na ženino imanje, ne znaju odakle. Slave Lazarevdan.
-Vučićević. Otac im se doselio iz Pajsjevića od familije Mandoparića. Slave Đurđevdan.
-Kostići. Otac se doselio pre 45 godina iz Nadrlja u Levču. U Nadrljima ih ima oko 30 kuća i tamo se prezivaju Kostadinovići. Slave Sv. Petku.
-Milosavljevići. Pre 32 godine se doselili iz Korita. U Kniću su im familija Čamparevići i Busarci. Ovu familiju je doselio Karađorđe iz Korita i nastanili se na Bumbarevom Brdu; kada je Srbija propala 1813. godine Turci su pozvali došljake da se vrate natrag, te se i od ovih neki vrate u Korita, samo Busarci odu u Knić. Kada se za avreme srpko-turskog rata proneo glas, da će se svima došljacima oduzeti zemlja, onda se ovi ponovo povrate u Srbiju, jedni u Knić, drugi u Grabovac. Slave Sv. Agatije.

U Šumarima su familije:

Najstarije su familije bile ovde, a sada izumrle:
-Ćumurovići i Jevtovići;
-Kovandžići, koji su bili poreklom iz Karavlaške („od Karavlaško“), od kojih ima samo jedno dete u Guberevcu – Matović.
-Đokovići. Oni su od Vrbljana – Jankovića.
-Androvići su stara familija. Slave Mratindan.
-Vukovići. Doselili su se pre 32 godine iz Korita. Familija su sa Milosavljevićima.
-Petrovići. Ovde su došli iz Umčara a poreklom su iz „Stare Srbije“. Slave Malu Gospojinu.
-Petrovići. Oni su takođe došli iz Umčara a starinom su iz Crne Gore. Slave Sv. Petku.
-Jovanovići i;
-Damnjanovići su od Vrbljana.
-Pavlovići. Jedna su od familija sa Gluvčevićima u Lipnici i Vrbljanima u ovom selu. Slave Jovanjdan.
-Antonijevići. Doselio se ded Antonije ali se ne zna odakle. Slave Sv. Petku.
-Savići, nepoznato poreklo a ne kaže se koju slavu slave.

U Slepaku su ove familije:

-Petkovići (mehandžija). Došli pre 30 godina iz Kumanova. Slave Đurđic.
-Tijanići su došli 1880. godine iz Gledića od tamošnjih Tijanića. Starinom su iz Kolašina. Slave Sv. Petku.
-Zlatići su od čestinskih Zlatića, došlipre 35 godina. Slave Ilindan.
-Aćimovići (dućandžija). Došli su 1890. godne iz Lipnice od Štavljana. Slaev Nikoljdan.
-Marinkovići. Došli pre 15 godina iz Grabovca (?). Slave Lučindan.
-Gavrilovići (mehandžija). Rodom su iz Guglja kod Ovčara. Slave Đurđevdan.
-Bosići. Otac došao pre 10 godina iz Kragujevca a starinom su od Kuršumlije. Slave Nikoljdan.
-Maksovići su došli pre dve godine iz Čestina. Slave Aranđelovdan.
-Kostadinovići su došli iz Kragujevca pre dve godine a poreklom su iz Borče u Banatu. Slave Mitrovdan.
U Šumarima ima 4 kuće Cigana-Roma. Bave se sviračinom i koritarstvom. Došli su 1878. godine iz Knića.

IZVOR: Mihailo Dragić “Gruža”. Priredio saradnik Porekla Milodan.