Poreklo prezimena, selo Vrbnica (Sjenica)

24. januar 2015.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Vrbnica, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Vrbnica je seosko naselje zbijenog tipa, u visinskom pojasu 1.040-1.140 m. Smeštena je u graničnom pojasu prema Crioj Gori, na stranama Tutića reke, koji pripada slivu Lima, i sa obe strans puta Sjenica – Kumanica. Selo je udaljeno 41 km jugozapadpo od Sjenice i meštani smatraju da su bez saobraćajnih komunikacija. Kroz atar sela prolazi pruga Beograd – Bar u dužini od 8 km (puštena u saobraćaj 30. maja 1976. godine). U neposrednoj blizini manastira Kumanica nalazi se železnička stanica. Površina seoskog agara izposi 599 ha, a atar je deo katastarske opštine Zahumsko (površine 2.295 ha). Prema popisu 2002. godine Vrbnica je imala 169 stanovnika. U okviru sela se izdvajaju zaseoci: Gradina, Dvostupače, Cijepci, Ramov Brijeg, Varšine, Ćorovine, Sjenokosi, Soje, Zagrablje i Gornja Vronica. Selo je predstavljalo zaselak Zahumskog, a status samostalnog naselja dobilo je 1964. godine.

U ataru sela se nalazi i nekoliko izvora: Baždarica, Studenac, Zmajevac, Amzin izvor, Brajkovica, Zlatna voda, Sejdića izvor i Jeline vode i vrelo Gornja Kumanica. Kroz selo protiču Vrbnička rijeka i Duboki potok. Poznat je i vodopad Kula. Kod stare vodenice nalazi se i pećina Rid.

Selo pod ovim imenom pominje se u turskom popisu iz 1571. godine kao naselje sa 21 kućom u nahiji Bihor [Premović-Aleksić, 1997, 46-47]. Po popisu iz 1921. godine takođe je zaselak, sa 14 kuća i 44 stanovnika.

Vrbnica je najverovatnije dobila ime po vrbama, kojih ima oko potoka i izvora.

U blizini sela nalazi se manastir Kumanica, čija je crkva posvećena Sv. arhangelu Mihailu. Vreme njene izgradnje nije pouzdano utvrđeno, ali se pretpostavlja da potiče iz XII veka. U narodu je očuvano predanje da su manastirski posedi bili u zaseoku Jagnjilo (selo Jezero), gde su se jagnjile ovce, po čemu je i dobilo ime, kao i o popojanju cevovoda za mleko (po nekima od keramičkih, a po drugima od crvenih cevi) koji je išao od Jagnjila do Kumanice [Premović- Aleksić. 1988, 103]. Ne zna se kada je manastir srušen, a obnovljen je u periodu od 1999. do 2004. godine. Kod manastira se na dan Svetog arhangela Mihaila održava veliki narodni vašar (sabor). Narod veruje da manastir ima čudotvorno dejstvo i da leči od svih vrsta bolesti.

U selu postoji četvororazredna osnovna škola, koja je počela sa radom 1938. godine. Škola je nastavila sa radom u Zahumskom 1945. i radila je do 1951. godine, kada je u Vrbnici sazidana školska zgrada, pa je škola premeštena. Ova četvororazredna škola prerasla js u petorazrednu 1970. godine i kao takva je radila do 1975. godine. Školske 2008/2009. godine u Vrbnici postoji četvororazredna osnovna škola, koja je istureno odeljsnje osnovne škole sa Bara (Trešnjevica, jer se osnovna škola za Mesnu zajednicu Bare nalazi u selu Trešnjevica).

Selo je struju dobilo 1974, a telefon 2007. godine (ali ne sva domaćinstva). U selu postoje dve privatne prodavnice: Bijela stijena i Unuci. Stanovništvo se uglavnom bavi voćarstvom, ratarstvom i, delimično, stočarstvom.

Dnevne migrante čine 6 radnika, 15 učenika osnovne škole (idu u školu u Bare) i 10 učenika srednjih škola.

U Vrbnici js broj stanovpika od 1948. do 1971. godipe porastao za 44%, a zatim je do 1991. godine smanjen za 38% i, ponovo, 2002. godine uvećan za 4%. Brojno kretanje domaćinstava i prosečan broj članova u domaćinstvu bio je u fupkciji populacionih kretanja, tako da je 1991. bilo 19 domaćinstava sa 5 i višs članova (47,50%), a 2002. godine 15 domaćinstava (35,71%).

Broj stanovinka i domaćinstava sa indeksima i prosečnim brojem članova u domaćinstvu

Godina            Broj stanovnika       Broj domaćinstava    Srednji  broj članova u domaćinstvu

1948.                                  182                                            31                                                                5,87

1953.                                  209                                            34                                                                6,14

1961.                                  258                                            38                                                                6,78

1971.                                  262                                             45                                                                5,82

1981.                                  210                                            42                                                                 5,00

1991.                                   163                                           40                                                                 4,05

2002.                                  169                                           42                                                                4,02

 

Domaćinstva u selu Vrbnica:

1. Babić Dobrica

Domaćinstvo ima 7 članova. Od Sjenice i autobuske stanice je udaljeno 38 km, a od osnovne škole 9 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema vodu; struju su dobili 1974. godine. Jedan član domaćinstva radi u selu, 1 van teritorije Sjeničkog kraja, a 2 lica traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik osnovne i 1 učenik srednje škole. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: doselili su se iz Rončareva (Bijelo Polje). Prezime Babići nose po babi.

Rod: Lelovići.

2. Cvijović Vlajko

Domaćinstvo ima 6 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 5 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala. Jedan član domaćinstva radi van Sjeničkog kraja, a 1 traži posao.

Poreklo: doselili su se iz Crne Gore.

Rod: Lelovići.

3. Milinković Mijoslav

Domaćinstvo ima 9 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 42 km, a od osnovne škole 9 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje sanitarne uređaje i vodu. Jedan član domaćinstva radi u rodnom selu, 1 van teritorije Sjeničkog kraja, a 2 lica traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik osnovne i 1 učenik srednje škole. Bave se uzgojem goveda i ovaca.

Poreklo: preci su se doselili iz Gonja (Sjenički kraj).

Rod: Šebeci, Lukovići, Rakonjci.

4. Šebek Milovan

Domaćinstvo ima 6 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 9 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, poseduje sanitarne uređaje, ali nema vodu. Jedno lice je zaposleno van Sjeničkog kraja, a 2 lica traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik srednje škole. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: doselili su se iz Šavnika (Crna Gora).

5. Lelović Vukoman

Domaćinstvo ima 3 člana. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 5 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala; nema sanitarne uređaje i vodu. U domaćinstvu nema zaposlenih lica, a 1 član traži posao. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: preci su se doselili iz sela Višnjeve (Sjenički kraj).

6. Cvijović Milija

Domaćinstvo ima 11 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 5 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Jedan član domaćinstva je zaposlen van Sjeničkog kraja, a 3 lica traže posao. U domaćinstvu je 5 učenika osnovne škole. Bave se uzgojem goveda i ovaca.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore.

7. Marašević Radomir

Domaćinstvo ima 6 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 41 km, a od osnovne škole 6 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali ima sanitarne uređaje i vodu. Dva lica traže posao.

Poreklo: familija potiče iz Zete (Crna Gora).

Rod: Konatari, Aničići, Đurići.

8. Marašević Ćoko

Domaćinstvo ima 8 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 6 km. Kuća je građena od tvrdog materijapa i poseduje sanitarne uređaje i vodu. Jedan član domaćinstva radi u rodnom selu, 1 van teritorije Sjeničkog kraja, a jedno lice traži posao. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: familija potiče iz Zete (Crna Gora).

Rod: Konatari, Aničići, Đurići.

9. Lelović Slobo

Domaćinstvo ima 8 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 40 km, a od osnovne škole 5 km. Kuća nije građena od tvrdog materijapa i ne poseduje sanitarne uređaje i vodu. Jedan član domaćinstva radi u Sjenici, 1 traži posao. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: preci su se doselili iz sela Višnjeve (Sjenički kraj).

Rod: Maraševići.

10. Filurija Veljko

Domaćinstvo ima 5 članova. Od autobuske stanice je udaljeno 41 km, a od osnovne škole 6 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i ne poseduje sanitarne uređaje i vodu. Dva člana domaćinstva traže posao.

Poreklo: preci su se doselili iz Nikšića (Crna Gora).

Iseljenici iz sela Vrbnica:

1. Brodić Rajko. Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1968. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. arhangel Mihailo.

2. Marašević Jovan

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili se 1960. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. arhangel Mihailo.

3. Filurija Draško

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1978. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu. Porodična slava: Sv. Jovan.

4. Lelović Jevđen

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili se 1961. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu. Porodična slava: Sv. Nikola.

5. Šebek Maraš

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1960. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Đorđe.

6. Bobić Nenad

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se 1988. godine u Podgoricu radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio saobraćajni fakultet. Porodična slava: Sv. Đorđe.

7. Bobić Gojko

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1980. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu. Porodična slava: Sv. Đorđe.

8. Milinković Mijat

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1969. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Nikola.

9. Bobić Milić

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Beograd 1977. godine radi zaposlenja. Završio je srednju školu. Porodična slava: Sv. Stefan.

11. Cvijović Srbislav

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kragujevac 1974. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu. Porodična slava: Sv. Đorđe.

Prema podacima sa terena, stanovnici Vrbnice su se pretežno iseljavali u Kragujevac, a u znatno manjoj meri u Kraljevo, Beograd i Podgoricu.

Broj stanovnika do 19 godina starosti u Vrbnici je od 1991. do 2002. godine opao je 24%, a sa 60 i više godina života 48%. Indeks starenja je 1991. godine bio 0,33, a 2002. godine 0,23 indeksna poena. Proces starenja stanovništva je umeren. Sa ovakvom starosnom strukturom, selo bi moglo imati demografsku budućnost pod uslovom da se stanovništvu obezbede pristojni uslovi za život.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  140      86,42

muslimani     –           –

ostapi 22        13,58

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi   168      99,41

Bošnjaci        –           –

Muslimani    1          0,59

Ostali            –           –

U Vrbnici 1991. godine po verospovesti bilo je 86,42% pravoslavnog stanovništva i 13,58% ostalih. Po popisu iz 2002. godine u selu je po nacionalnoj pripadnosti bilo 99,41% Srba i 0,59% Muslimana. Meštani smatraju da su se njihovi preci doselili u XVIII veku iz Crne Gore. Slave Sv. arhangela Mihaila, Sv. Đorđa, Sv. Nikolu i Sv. Jovana.

U selu je 1981. godine sa preko 15 godina života bilo 148, 1991. godine 115, a 2002. godine 137 stanovnika. Broj stanovnika bez školske spreme je u periodu od 1981. do 2002. godine smanjen za 60%, a sa 4 razreda osnovne škole za 68%, broj stanovnika sa osnovnom školom je povećan za 211%, a sa srednjom za 500%. Višu školu je imalo po jedno lice 1991. i 2002. godine. Nepismeni 1991. čine 19,13% (22 lica), a 2002. godine 5,84% (8 lica).

Domaćinstva izvore prihoda uglavnom ostvaruju iz nepoljoprivrednih delatnosti i da u 2002. godini nijedno domaćinstvo izvore prihoda nije ostvarivalo iz poljoprivrede, a da ih je 1991. godine bilo 35,00%. I pored toga što se meštani uglavnom bave stočarstvom i povrtarstvom, izvore prihoda ostvaruju iz drugih delatnosti.

 

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Dragovan Lelovic porelom: bliski rod nemanjica vinski kljucari i podrumari kod carice Milice ucestvovali u izgradnji manastira kumanice. Dragoan Lelovic je licno sa svoja dva kuma postavio krst na manastiru kumanica i obnovio naziv manastira sa kumovimovim kumaica. Posto su bili vinski podrumari kod carice Milice genetika imnedozvoljava da piju nista drugo osim vina. Zado je pozeljno da u manastiru na badnji dan postala tradicija da se pije vino.

  2. Joksim

    Do sad smo imali “potomke Nemanjića”, sad imamo “bliski rod Nemanjića vinski ključari i podrumari kod carice Milice”. Lelovići slave sv. Nikolu, vjerovatno su starinom Kuči, jer svi stanovnici Vrbnice smatraju da su se u 18.tom vijeku, doselili iz Crne Gore. Koliko je Milica bila “carica”, toliko su Lelovići bliski Nemanjićima. Dragovane, razmislite o DNK testu?

  3. Joksim

    Pop Vladimir Purić je 1912. godine zabilježio u Komoranu ( sjenička kaza Ivana Lelovića čipčiju kod age Sinana Kozice. Biće da su im age “nabavljale vino sa primorja”

  4. Danko

    Ne znam ko Vam je davao podatke ali nisu Vam ni potpuni a Boga mi ni tačni. Filurija Veljko ima još 2 brata Željko i Nedeljko, dok Draško ima još jednog brata i svi su se odselili