Poreklo prezimena, selo Klatičevo (Gornji Milanovac)

Poreklo stanovništva sela Klatičevo, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Selo je između brda Tetrebuše (450 m) na severuistoku, Crnog Vrha (554 m) na jugi i Glavice (529 m) na zapadu. „Krajevi“, odnosno kuće leže po kosama i stranama. Kroz selo teče Rijeka ili Srčanička Rijeka, koja dolazi iz Ljutovnice, a teče dalje kroz Takovo i Dičinu. Tekući kroz selo ona prima više potočića, Marića Potok, Jovinac, Potok i više bezimenih. Kroz selo prolazi drum Gornji Milanovac – Pranjani, od koga se odvaja drum za Ljig, ali to raskršće nema većeg značaja za razvitak ovog naselja. Tek u najnovije vreme podignuto je nekoliko kuća pored druma. Selom prolazi železnička pruga uskog koloseka Beograd – Sarajevo i dalje za Dubrovnik.

Vode.

Po selu su sada većinom bunari i stubline. Glavne su česme i izvori: Stublina, Vučjak i Ibraimova Česma. Nekada, pre nekih sto godina, bila je jedna vodenica na rečici, pa je napuštena jer se smanjila voda.

Zemlje i šume.

Glavni potesu u selu su: Velika Livada, Bubunsko ili Srdansko Brdo, Ravne, Zajednice, Jovinac-Jovovac, Luka, Metaljka, Zavidrug, Srčanik, Ravni Gaj, Glavice, Crni Vrh, Potrkuša i dr. Gotovo u svakom potesu ima njiva, livada, šume, zabrana i voćnjaka.

Tip sela.

Selo je veoma raštrkano i deli se na „krajeve“: Glavice, Bubunsko Brdo, Srdanovića, Đurovića, Krstovića Kraj i dr. Ima svega 79 domaćinstava. Groblje je u strani, na završetku kose Bubunskog Brda, pokraj puta za Takovo. Tu su glavni seoski „zapis“ i „porta“. Seoska zavetina je na Treće Trojice.

Starine u selu, uključujući i dokumenta.

Pod Crnim Vrhom i pod Ibraimovom česmom bilo je „madžarsko“ groblje. Postoji samo jedan usađen stub i na njemu je isklesan znak krsta. Bilo je „madžarsko“ groblje i na Tardžovini iznad Kamalja. Spomenici su rastureni i groblje je obraslo šumom. U selu još postoji kaldrma koje je vodila na jednu kapiju, „na plac“. Pored puteva ima više spomenika vojnicima izginulim u Javorskom ratu.

Andrija Grujić čuva nekoliko starih porodičnih dokumenata, u kojima ima podataka i o prošlosti sela. U jednom aktu Okružnog suda u Brusnici iz 1841. godine pominje se Stana, udovica Radojice Bunbulovića iz Klatičeva. Pominju se i njena kućica i krčevina, zatim, Arsenije Krstović, kmet Matijai Filip Dobričići. Prema tapiji iz 1845. godine Mijailo Grujić je kupio jednu livadu od Stankei Paune, kćeri Rajice Milisavljevića. Kao svedoci potpisali su Marko Stefanović, ujedno i predsednik Pomiriteljskog suda, Ilija Đurović i Ivan Milosavljević, pisar. Danas u selu nema rodova sa prezimenima Milisavljević, Milosavljević i Stefanović. Na jednoj tapiji iz 1855. godine potpisani su, kao svedoci, Ilija Đurović, Sava Marković, Milivoje Fitolirović i Mijailo Gavrilović. Sada u selu nema Markovića ni Gavrilovića a za Fitoliroviće se zna da su izumrli. Na jednoj tapiji iz 1856. godine potpisani su, pored drugih, kao svedoci i Mirko Savić i Vasilije Porčić iz Klatičeva. Za Porčiće se zna da su izumrli, a danas u selu nema ni Savića. Na jednom seoskom punomoćju iz 1861. godine potpisali su se: Ljubisav Jovanović, Ilija Vesović, Todor Milovanović, Todor Dobričić i Milan Lukić.

Poreklo stanovništva.

-Dobričići, slave Aranđelovdan. Oni su starinom od Sjenice. Rod su im Dobričići u Barama, u Gruži. Priča se da su bila tri brata: Dobrica, Grujo-Grujica i možda Petar. Od njih su:
-Grujičići-Grujovići i Petrovići. Svi slave Aranđelovdan. Petrovići misle da su poreklom iz Crne Gore. Njihov predak Petar doveo je sa sobom sinove Jovana i Radovana; jedan Radovanov sin, Lazar bio je pop crkve u Takovu i od njega su:
-Popovići.
-Vesovići, slave Aranđelovdan. Spadaju među najstarije doseljenike, ali ne znaju odakle su poreklom. Došao je predak Veso u drugoj polovini 18. veka.
-Srdanovići, slave Lučindan. Oni su od Sjenice bili krenuli i to tri brata; Srdan je došao u Klatičevo, Mijajlo u Beršiće (Tadići) i Vulin u Ljutovnicu (Savići).
-Krstovići, slave Aranđelovdan. Oni su poreklom „od Sjenice, Crne Gore“. Ima ih pod istim prezimenima u Čačku, Beogradu i u Kačeru.
-Đurovići, Pantelići i Jovanovići drugi su jedan rod, slave Aranđelovdan. Verovatno su iz Crne Gore.
-Radosavljevići, Milovanovići i Jovanovići treći, slave Aranđelovdan. Oni su jedan rod. Doselio im se čukunded Radosav iz Crne Gore, krajem 18. veka. Na dogovoru u Takovu, 1815. godine bio je od njih Marko Radosavljević.
-Jovanovići prvi ili Jocaljevići, slave Đurđic. Od davnina su bili samo jedna kuća i izdelili su se tek 1948. godine. Priča se kako su se bili doselila neka baba Roga sa sinovcima negde od Sjenice te je ona ovde „zakrčila“.
-Stanišići, slave Stevanjdan. Predak Staniša je došao od Sjenice. Služio je tri godine kod Gospodara Jovana i od njega je dobio zemlju. Ima ih raseljenih, nekoliko porodica.
-Radojičići. Otac im je došao iz Kalimanića pre 70-80 godina.
-Raškovići, slave Lučindan. Ded im došao iz Crne Gore, pre 80 godina.
-Vukašinovići, slave Đurđevdan. Otac im je došao iz Kalimanića kod neka babe na imanje, kao posinak.
-Miletići, slave Nikoljean po rodu, Aranđelovdan po imanju. Ded im se „privenčao“ u ovom selu a došao je iz Ljutovnice.
-Uroševići, slave Jevstratijevdan. Otac im došao iz Prislonice na kupljeno imanje.
-Purići, slave Lučindan po rodu, Aranđelovdan po imanju. Otac se „privenčao“ došavši iz Vrnčana, pre 40 godina a ded im je došao iz „Turske“, pa ih zovu „Turcima“ i „Bošnjacima“.
-Terzići. Otac im došao iz Kalimanića u Vesoviće.
-Stevanovići, slave Đurđevdan po rodu, Aranđelovdan po imanju. Otac im je došao iz Gornjih Branetića 1922. godine ženi u kuću. Imaju rod u Ozremu.
-Milošević Svetomir, slavi Nikoljdan. Došao je iz Donjih Branetića, ovde se privenčao 1922. godine.

IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.