Poreklo prezimena, selo Brezna (Gornji Milanovac)

18. decembar 2014.

komentara: 5

Poreklo stanovništva sela Brezna, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Brezna

Položaj sela.

-Sa izuzetkom „varošice“, koja je pored Brezanske rečice, selo je po dugačkim kosama i stranama sa obe strane Rijeke Đurovače i njene glavne pritočoce Matovića Potoka – čiji je krak Brezanska Rječica. Đurovača se posle zove Drenovica i uliva se u Dičinu. Između Đurovačkog Potoka i Matovića Potoka leži kosa Terzića Brdo a levo od Đurovače – među njom i Dičinom – dugačka greda Đurovo Brdo – Borovnjačka Greda. Kroz selo vode putevi Gornji Milanovac – Pranjani i Valjevo – Čačak, raskršće je na Čukari.

Vode.

-Glavne česme i izvori u selu su: Matovića Česma, Ljubičića Česma, Filimovo Vrelo, Glogovac, Gajovčev Izvor i Ilinjača. Neposredno blizu u Kosmaju je vrelo – potočić Bugarka.

Zemlje i šume.

-Njive livade i zabrani su na mestima: Vasovina, Kruščanje, Mijajilova Strana, Duvarine, Brajovića Brdo, Čurlića Rijeka, Šukunđed, Rid, Vis, Kremen, Podunavac, Terzića Brdo, Pitomine, Matovića Brdo, Borovnjačke Livade, Đurovo Brdo, Stan, Kod Zapisa Njiva, Guvnište, Plac, Gorocvijet, Rujevina, Gradine, Madžarište, Obrešci, Ovčica, Bobalište, Ražina i Duka. Opština „selina“ je delimično u selu (Rid i Čukara), ali je poglavito u ataru Srezojevca i to: Planina, Bubalište i Kosmaj. U selu je pet vodenica sa po jednim kamenom.

Tip sela.

-Osim „varošice“, koja predstavlja nepravilnu gomilu kuća, zaseoci i kuće i njima su veoma raštrkani. Glavni zaseoci ili „krajevi“ su: Đurovo Brdo, Trešnjica, Beli Kamen, Duvarine, Kremen, Ražna, Filipovića Brdo, Pitomine, Varošica i Rt. U selu je svega 114 domaćinstava. U Varošici su škola i crkva, ranije je bilo više dućana i kafana, do 1953. godine i opština. Opština i doma Zemljoradničke zadruge su sada na bregu iznad Varošice. Dva su groblja, na Selištu i Ražani. Seoska zavetina je i litija na Druge Trojice a vašar na Petrovdan. Crkva slavi Mitrovdan.

Starine u selu.

-Dva su „madžarska“ groblja; jedno je na brdu Ovčici dok je drugo na glavici na kosi na Trešnjici, kod Jokovića kuća, obraslo u zabran. Ima sačuvanih nadgrobnih spomenika, koji su većinom grube ploče, položene po grobu a ima i manje usađenih ploča. Bilo je i treće „madžarsko“ groblje na Kremenu, ali je ono preorano. Prilikom oranja u Borovnjačkima livadama nalaze se kameni temelji od kuća, ali se ne zna ništa o tom starom naselju, kao ni na Selištu, gde je groblje skorašnje.
Na Duvarinama, u krečaru, postoje dve vrtače, koje su u selu oglasili za stare rudarske rupe. Na Đurovom Brdu ima starinskih razora, ali niko ne pamti kada je to orano. Priča se da je nekada bila crkva brvnara u Brezni pod Visom ili Rujevinom, pa je odatle premeštena u Tečin, iz Teočina u Lozanj pa opet u Breznu na sadašnje mesto u Lominu potoku. Gde god da je bila uvek je bila skrivana u šumi. Ta crkva postoji još u ruševinama a u natpisu građenja malo se šta raspoznaje. Napuštena je jer je pored nje sagrađena zidana crkva. U crkvenoj porti ima više grobova sveštenika i istaknutih ljudi iz 19. i 20. veka a izvan porte su spomenici ratnicima izginulim u ratovima 1876. i 1885. godine. Na Šukunđedu se još poznaju rovovi iz 1914. godine gde su bili istureni položaji Austrijanaca, sa kojih oni u Kolubarskoj bici odbijeni.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Kod crkve su najpre kafanu sagradili Terzići, posle njih Borovnjaci, pre više od 70 godina, a kasnije su i drugi podizali kafane i dućane, u koje su dolazili samo preko dana; jedino je Milošević stanovao stalno u „varošici“. Tu su bile mnoge „sofre“ brezanske, teočinske, koštunićske, leušićke, beršićke i srezojevačke. Oko crkve je bilo seosko groblje, koje je napušteno u godinama posle Prvog svetskog rata. Kod crkve su grobovi nekolicine istaknutih ljudi, među kojima i grob Vaslije Popovića, upravitelja Požeške nahije, koji je umro 1832. godine i kneza Tanaska Mijailovića iz Beršića. Priča se da je u selu bilo Turaka: Alempije, praded Borovnjaka, služio je kod Turčina u selu. Na Duvarinama je bio Turčin kadija.
Rodovi su:
-Adžići ili Jovanovići, zvani i Landarići, slave Aranđelovdan. Ranije su se prezivali Vasići. Opšte je uverenje da su oni najstariji rod u selu ali se ne zna odakle su poreklom. Za pretka Vasu priča se da je imao divove konja vilaša i da mu je Turčin tražio da mu ih proda. Vaso nije hteo zbog čega mi je Turčin oduzeo deo zemlje (do’) i poklonio svom slugi Alempiju Borovnjaku.
-Ružići, slave Aranđelovdan. Oni su došli posel Adžića, ali su bili u nekom srodstvu sa njima, kao i Jokovići, Ružići treba da su poreklom iz „Stare Srbije“; došli davno „ispreko“ Morave. Ima ih više porodica u Beogradu. U kući Ž. Ružića se sada nalazti unuk mu Radojković iz Loznja.
-Jokovići, slave Aranđelovdan. Predak Joko je došao iz Sandžaka pre Karađorđevog ustanka. Sahranjen je u groblju na Selištu. U Koštunićima se priča da su iz Crne Gore ili Hercegovine pošla tri brata, od kojih se jedan nastanio u Koštunićima (Damnjanovići), Joko u Brezni dok je trećo otišao u okolinu Lazarevca. Nekada su imali veliko imanje.
-Brajovići (Pavlovići ili Ćurčići), Trifunovići, Kovačevići, Filipovići i Talovići su nekada si bili Matijevići – slave Nikoljdan. Starinom su iz Crne Gore od Danilovgrada – sela Kosića u Bjelopavlovićima. Milić Brajović je učestvovao u Ustanku. Kovačeviće zovu i „Madžarima“ po dedovu nadimku „Madžar“; predak im jebio kovač u selu.
-Matovići, slave Aranđelovdan. Predak je došao iz sela Brezovica kod Raške, a starinom su od Vasojevića. Kada su došli podigli su samo jedan vajat, pokriven sa paprati i u njemu su živeli nekoliko godina. Do 1927. godine bila je u selu samo jedna kuća, sa oko 30 čeljadi. Tih Matovića ima i u Užičkom okrugu.
-Borovnjaci, slave Alimpijevdan. Nekoliko braće je pošlo od Sjenice, gde je planina Borovnjak(?) udaljena šest sati hoda od Sjenice, po kojoj su nazvani. Drugi vele da im je knez Miloš tako nazvao pretka Alempija, jer je bio visok. Izgleda da su oni svi najpre došli u Brusnicu. Od onih koji su ostali u Brusnici vode poreklo Strugarevići. Braća Dmitar, koji je bio oženjen i neoženjeni Alempije, pošto su proveli u Rošcima dve godine došli su u Breznu, još za turska vemena.
-Vasiljevići i ogranak Ljubičići, slave Aranđelovdan. Nazvani tako po babi, doseljeni su od Nove Varoši i možda su se zvali Milojevići, u tursko vreme. Od njih je bio seoski knez Vasilj a na dogovoru u Takovu 1815. godine učestvovao je Lazar Vasiljević.
-Vučkovići i njihov ogranak Milojevići, slave Mitrovdan. Starinom su Vučkovići iz Crne Gore. Moguće je da su rod Peulićima (Perovićima) u Drenovi. Vasilj Milojević je bio na dogovoru u Takovu 1815. godine.
-Lome ili Lomovići, slave Aranđelovdan. Nastanjeni su u selu pre Borovnjaka. Od tog roda bio je jedan sveštenik i jeddan advokat. Ima ih iseljenih u Zagrebu. Poreklo im je nepoznato. Misle (ne tvrde) da je Arsenije Lomo bio od njihovog roda, koji je bio iz Dragolja u Kačeru.
-Pavlovići ili Terzići, slave Lučindan. Oni su zajedničkog porekla sa Pavlovićima-Mijajlovićima u Beršićima.
-Lazarevići ili Stanići i Daničići (nečitko), slave Aranđelovdan. Oni su na Rt-u; predak je došao „od Stare Srbije, blizu Bosne“, pre 1804. godine.
-Kozoderi su na Čukari i oni su od Kozodera u Teočinu; predak doša pre 100 godina.
-Miloševići, slave Lazarevdan. Ded, odnosno praded, zvani Kezun, doselio se iz Sandžaka.
-Milosavić, otac Milenko došao iz Vrnčana; bio vanbračno dete te je po majci prozvan Milosavić. Došao je ovamo na „selsko“ i osnovao porodicu.
-Todorović, slave Aranđelovdan po imanju. Otac mu došao iz Trbušana „na miraz“ u Lomoviće.
-Milovići, slave Đurđevdan. Dva brata došla pre 40 godina iz Žirove u Užičkom kraju, na selinu.
-Talović J. slavi Aranđelovdan po imanju. Došao je iz Bresnice kod Ljubića 1922. godine u kuću Dar. Simovića.
-Danilovići, slave Đurđevdan. Ded im došao iz Donjeg Branetića „na miraz“ u kuću Čurlića.
-Mihailović, slav Lučindan. Došli su iz Beršića na kupljeno imanje.
-Vujičići, slave Aranđelodan. Došli su iz Ozrema 1938. godine na kupljeno imanje.
-Povrenovići su bez muških članova. Vasilija je bila udata u Povrenoviće i Kalimanićima, pa se vratila. Rodom je od Markovića, koji su izumrli u muškoj lozi.
-Radojevići, slave Aranđelovdan po imanju. Oni su iz Ločevaca, došli kod babe.
-Aleksandrović Višnja, dom bez muških članova; muž joj bio bojadžija iz Kragujevca. Umro bez dece.
-Čurlići, slave Đurđevdan. Oni su na Čukari. Ne zna se njihovo poreklo.
-Lukovići, slave Đurđevdan. Oni su od točinskih Lukovića; nove katarske granice su ih dodelili Braznoj.
-Prokovići, slave Petrovdan. Oni su kovači ciganskog-romskog porekla. Otac Glišo je došao iz Srezojevaca i nastanio se na raskršću po Čukarom.
-Veličković, sveštenik. On je rodom iz Donje Gorevnice, došao 1950. godine.
-Jejovići, čijeg roda ima u Konjevićima, su izumrli u Brezni.
-Beat Nikola je živeo u Brezni (Breznoj), koji je poreklom iz Bosne.
Pojedina domaćinstva iz Beršića, Miodrag Pavlović i dr., imaju imanje sa kućama u Brezni i tu borave preko leta.

 

IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Miloš

    Čurlića ima u okolini Kraljeva. Najviše u selu Ratina i Godačici.
    Pogledati knjigu,,Podibar i Gokčanica,, za selo Ratina (postoji na sajtu). Slava je takođe Đurđevdan. Vrlo interesantnih podataka ima o ovoj porodici.

  2. Milodan

    Evo, ima ih i u Drenovi, došao iz Brezne. Prenosim ono što piše u knjizi.

  3. Vesna

    Postoje Radojevici koji su dosli iz Pranjana, tacnije Milojko Radojevic rodjen 1902.god u Pranjanina. Porodica Vrcalovic ga je usvojula.

  4. Milodan

    Imate Radojeviće u Brezni. Samo sam preneo podatke iz pomenute knjige.

  5. Brajovići žive u 26 zemalja svijeta, a korijeni su im zajednički.
    Brajo Pavkov je njihov rodonačelnik.
    Pavko je Mitrov, a On Bijelog Pavla pa su oni i bjelopavlići – Danilovgrad. Njihova najstarija sela odakle potiču su Krasovina, Laće, Poda i Jelenak.
    Od Braja su sledeća brastva: Brajovići, Jovovići, Ikovići, Filipovići, Điknići, Đuretići, Ajkovići, Savićevići, Begovići, Jugovići, Tomkovići, Prelevići, Jahići, Vukeljići u Srbiji Pavlovići i Petrovići i mnoga još brastva i podbrastva svi od Braja.
    Smatra se da ih ima više od 1000 domova i kada bi se svi vratili na zajedničko prezime Brajović bili bi najbrojnije bratstvo u Crnoj Gori, a možda i šire.
    Njihova najveća sela su Jelenak i Kosić opš.Danilovgrad i u Zeti Mojanoviċe.
    Pravoslavne su vjere, a ima ih manji broj katolika i Jahići su u 16. vijeku prešli u islam.Po nacionalnosti se izjašnjavaju kao crnogorci, srbi, muslimani- bošnjaci i kao hrvati manji broj.2011g.na zadnjem popisu stanovnici Jelenka su se u 96℅izjasnili kao Crnogorci.Krsna slava Brajovića je Sv.Petka 27.okt.
    A prije 200g. slavili su Sv.Nikolu.Petkovdan je inače slava svih bjelopavlića.
    Mnogo je znamenitih ljudi iz ovoga brojnog brastva i to: privrednika, kulturnih stvaraoca,prosvetnih
    i zdravstvenih radnika, oficira, sportista, političara pa i predśednika vlade, skupštine i države Crne Gore.
    No o tome neki drugi put.Božidar -Budo Brajović oficir u penziji Danilovgrad.