Poreklo prezimena, selo Roanda (Svilajnac)

13. decembar 2014.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela Roanda, opština Svilajnac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Roanda

Položaj sela.

Selo je sa obe strane Roaničkog Potoka ili Lužnika, koji silazi sa brda Ravne Gore.

Vode.

Glavni izvori su: Dutar, Sastavci, Kušlja i Kod Sela.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Vrba, Radina Busija (kuda je prolazio stari rimski drum), Dugačko Polje, Crkvište, Krušari (ka Grabovici), Lužnjak, Gradište, Krivaja i Ravna Gora.

Podaci o selu.

U selu ima 170 kuća i 12 rodova.
Godine 1819. Roanda je imala 25 kuća i 29 poreskih glava a 1870. godine imala je 120 poreskih glava.
Seoska slava (litija) je Mali Spasovdan a zavetine su Sv. Arhanđel – za stoku i „Patazarni Mučenici“ – za žiinu.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime otuda, što je u staro vreme nađeno u Roaničkom Potoku malo dete, koje se toliko „rovalo“ (plakalo, deralo) da se gora tresla. Po drugom kazivanju tu su se nekada „rovali“ (rvali) Kraljević Marko i Miloš Obilić. Po tome se, vele, mesto nazvalo Rovanda a taj se oblik i danas čuje i ovde i okolini.

Starine u selu.

Kroz selo je nekada prolazio put „cara Trojana“ (od koga i danas ima ostataka), koji je išao od Zlatova za Medveđu i dalje.
U mestu Crkvištu, niže sela ka Resavi, kažu, da je bila velika crkva i da je tu bilo staro selo. Tamo se i danas nalaze rbine od starog zemljanog posuđa.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

-Staro Selo je bilo niže od današnjeg u Crkvištu, pa je otuda premešteno i povučeno dublje u brdsku klisuru za vreme Turaka.
U selu ima mali broj starinaca, većinu čine doseljenici. Na istočnoj strani potoka (u osoju) počinjući odozgo su ovi rodovi:

Skokići, slave Jovanjdan. Došli su iz Milive pre 100 godina.
Vučkovići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.
Tošići, slave Nikoljdan. Ne zna se njihovo poreklo.
Nankovići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.

Na zapadnoj strani potoka (u prisoju) su ovi rodovi:

Stepanovići, slave Lazarevdan. Doselili su se iz okoline Vranja.
Kušljići i Bugarčići, slave Jovanjdan. Došli su iz okoline Vranja. Prvo se doselio neki vrećar na „kusoš“ konju.
Obradovići, slave Nikoljdan. Doselili su se pre 100 godina iz Dobrnja kod Požarevca.
Radovanovići, slave Trifundan i Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Đakovice.
Stankići i Kosovci, slave Nikoljdan. Doselili su se sa Kosova.
Milovanovići, slave Nikoljdan. Ne zna se za njihovo poreklo.
Kovačići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se iz Velikog Popovića, prilikom premeštanja sela. Rod su sa Kovačićima iz Velikog Popovića.
Đorđevići, slave Blagovesti. Došli su sa Homolja, poreklom su Vlasi pa su se posrbili.

IZVOR: Stanoje Mijatović, “Resava”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Povlašeni Srbi

    Đorđevići se nisu posrbili i nisu poreklom Vlasi kako tvrde fašisti na ovom portalu.

    • Jovica Krtinić

      Poštovani, bilo bi lepo da birate reči, ali plašimo se da na Vaše vaspitanje ne možemo da utičemo. Pažljivim čitanjem ustanovili bi da su podaci uzeti iz knjige “Resava” Stanoja Mijatovića, objavljene u ediciji NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 26) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XLVI), Beograd 1930.

      • Povlašeni Srbi

        Đorđevići slave Blagovesti. Dosli su sa Homolja, poreklom su Srbi pa se povlasili. Činjenica je da iz decenije u deceniju, iz veka u vek u Srbiji bilo sve više i više onih koji su govorili vlaški jezik. I dan danas u Srbiji ima više deklarisanih Vlaha nego u svim ostalim balkanskim državama.

        U Srbiji kao i u ostalim delovima Balkana se nikada niko nije posrbio.

        • Jovica Krtinić

          Kao što smo već primetili, vaspitanje Vam očigledno nije jača strana. Ali, to nije naša briga. U svakom slučaju, iscrpili ste našu dobru volju. Ovakve Vaše ispade više nećemo objavljivati.

        • Branko Todorović

          To jednostavno nije tačno. Imate koliko želite primera posrbljenih, ili preciznije rečeno, pripadnika drugih naroda koji su se asimilovali u Srbe. U Srbiji su to uglavnom Cincari, Jevreji, Grci, kao i pripadnici nekih više ili manje zastupljenih manjina, takođe u prošlom veku i Cigani.

  2. Povlašeni Srbi

    Đorđevići su došli iz Homolja, po poreklu su Srbi, ali su primili sve vlaško.

    • Miloš Milivojević

      Pozdrav! Obzirom da potičem od Stankića iz Roande, bio bih zahvalan ako bi neko mogao da mi kaže nešto više o ovom rodu. Jedino što znam jeste da smo se doselili sa Kosova, u prvoj velikoj seobi Srba.

  3. Miloš Milivojević

    Pozdrav! Obzirom da potičem od Stankića iz Roande, bio bih zahvalan ako bi neko mogao da mi kaže nešto više o ovom rodu. Jedino što znam jeste da smo se doselili sa Kosova, u prvoj velikoj seobi Srba. Krsna slava nam je Sv. Nikola.