Poreklo prezimena, selo Gornji Katun (Varvarin)

21. novembar 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Gornji Katun, opština Varvarin – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Temnićki natpis. Jedan od najstarijih ćiriličkih natpisa i spomenika staroslovenske pismenosti na teritoriji Srbije. Datiran je pred kraj X ili početak XI veka. Pronađen je 1910. godine u Gornjem Katunu kod Varvarina.
Temnićki natpis. Jedan od najstarijih ćiriličkih natpisa i spomenika staroslovenske pismenosti na teritoriji Srbije. Datiran je pred kraj X ili početak XI veka. Pronađen je 1910. godine u Gornjem Katunu kod Varvarina.

Položaj sela.

Selo se nalazi na levoj obali Velike Morave. Manji deo sela je u moravskoj dolini a drugi, veći, na uzdignutoj visoravni, na kojoj je i varoš Varvarin, s kojiom je ovo selo, takoreći, sastavljeno. Donji kraj sela, u ravnici pored Velike Morave, je ostatak ili polovina starog sela, koje je ova reka razdvojila. Deo sela na visoravni je naseljen u novije vreme a i danas se tu naseljavaju iz Donjeg Katuna. Selo se pruža niz Moravu i zahvata skoro ceo prostor od Varvarina do Obreža. Velika Morava prilikom izlivanja čini ovome selu veliku štetu.

Vode.

Meštani piju bunarsku, a ređe i moravsku vodu.

Zemlje i šume.

Seoski atar se nalazi sa obe strane Velike Morave. U pravoj niskoj moravskoj ravnici zemlja je jako rodna i plodna dok je na visoravni slabija i to je obično poljnjača.

Šume i utrine nemaju.

Tip sela.

Selo je obične ili srednje zbijenosti. Najzbijenije su kuće oko mehane, sudnice i u sredini sela; po obodima sela kuće su retke a naročito u donjem kraju. Srednja razdaljina između kuća je po 20 do 30 metara. Kuće su poređane pored druma, koji prolazi kroz selo. Selo se deli na tri kraja ili male: Kdunjač – odmah do varoši Varvarina; Branik – u sredini sela i Obrnija – na dnu sela. Ovi krajevi su međusobno udaljeni 200 do 300 metara.

U selu je 240 kuća i 275 poreskih glava.

Ime selu.

Ime selu je objašnjeno u tekstu sela Donji Katun.

Starine u selu.

U mestu Vrankovu, koje je na zapadnoj strani sela, nalaze se humke iz kojih se iskopavaju urne sa pepelom. Na tom mestu nalazili su se stari novci, motike i drugo oruđe i oružje.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Kao što je već rečeno, samo mali deo Gornjeg Katuna je ostatak starog sela, koje je Morava podelila a ostali deo sela je naseljen u novije vreme, od pre 120 godina., pa se i danas naseljava iz Donjeg Katuna. Na mestu gde je danas veći deo ovoga sela su bile pojate i bačije starog Katuna.

U selu, i to u Kadunjaču, su ove porodice:

Svrzići su se doselili iz Ćićevca u srezu ražanjskom a tamo sa Kosova. Ima ih i u Varvarinu. Slave Mratindan-Minu.

Užarevići su iz okoline Leskovca. Ima ih i u Varvarinu, slave Aranđelovdan.

Mutavdžići su iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan.

Radunkići su starinci, slave Nikoljdan.

Srndakovići su iz Srndalja kod Kruševca. Slave Sv. Petku.

Košajići su došli pre 150 godina sa Kosova. Slave Časne Verige.

Nestorovići su iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan. Jesenji i letnji.

Dolići su se doselili pre 200 godina sa Kosova. Ima ih i u Varvarinu, slave Nikoljdan.

U Braniku su:

Veselinovići (Lulići i Uroševići) su starinci. Ima ih i u Donjem Katunu, slave Lučindan.

Đukići su iz Ćićevca, slave Đurđevdan i Đurđic.

Stanojevići (Anđelkovići) su starinci, slave Đurđic i Đurđevdan.

Radojevići su sa Kosova, slave Mratindan-Minu.

U Obrniji su:

Živkovići su doseljenici sa Kosova. Ovamo su prešli iz Donjeg Katuna, slave Jovanjdan.

Živkovići drugi su došli iz Ćićevca po Drugom Ustanku, slave Nikoljdan.

Ristići su iz Trupala, slave Nikoljdan.

Đakovci su iz Đakovice u Staroj Srbiji. Ima ih u Donjem Katunu, slave Nikoljdan.

Tukelići su starinci, slave Mitrovdan i Đurđevdan.

U selu je osnovna škola, sudnica i mehana.

Selo slavi istu slavu i zavetine kao i Donji Katun.

Groblje je jedno i nalazi se u Kadunjaču.

 

IZVORStanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Sale

    Pozdrav i hvala na ovom tekstu, lepo je procitati nesto o svom mestu. Jedna mala greska, starosedeoci Radunkici, ne Radunkovici. Citav zivot mi na raznoraznim salterima grese ime 😀
    Prezime je unikatno, Radunkovica ima po svetu i Srbiji (doduse nema ih u G.Katunu) dok Radunkica ima samo ovde. Od pamtiveka se prenosilo da smo starosedeoci i niko tacno ne moze utvrditi kad smo tacno dospeli ovde. Nazalost Radunkica je ostalo dve kuce, a uskoro verovatno samo jedna. Za sada jedino ja imam sina koji moze u narednoj generaciji nastaviti prezime dok svi ostali su ili imali samo zensku decu ili se nisu ni zenili pa se plasim da prezime ne nestane. Trazio sam svuda po svetu, na internetu, belim i zutim stranicama ali nigde nema nijednog Radunkica osim ovih ovde.