Poreklo prezimena Žiga (Žigić)

12. oktobar 2014.

komentara: 3

Poreklo: Žigići su poreklom iz Zete (Crna Gora), odakle oko 1600. godine odlaze u Vojnu krajinu, u Liku. Javljaju se u vojnim knjigama Austrije oko 1690. godine na području Korenice i Vrhovina. Milan Radeka u “Gornjoj Krajini”, beleži Žigiće/Žige kao srpske, pravoslavne porodice koje slave Đurđevdan i Nikoljdan. Neke porodice Žigića su sa retkom slavom Sveti Marko, ali se u Bosni ova slava sreće samo oko Ključa, gde međutim nema Žigića. Otvoreno je pitanje gde su Žige prethodno živeli i kuda su dalje otišli, ako ne kako je pretpostaviti preko Dalmacije u Vojnu Krajinu. U Dalmaciji, u Makarskom primorju u kome je do novijeg vremena bilo mnogo Srba katolika, ima mesto Podgora, ali u naše vreme bez Žigića. Žige su u Hrvatskoj najviše Hrvati poreklom iz okoline Koprivnice, a ponekad su i Bošnjaci (iz Podgorice, Crna Gora) koji danas žive u Hrvatskoj. U Korenicu su naselili Žige iz zbega kod Otočca i Plaškog.

Žigića gotovo da nema u Bosni, samo su zabeleženi oko Brčkog i u Kozarcu kod Prijedora, gde slave Đurđevdan. U Hrvatskoj su danas Žigići uglavnom Srbi, najvećim delom iz okoline Korenice, ali su i Hrvati iz okoline Našica, a prema nekim izvorima su iz Hercegovine.

Poreklo prezimena: Prema arealnoj lingvistici, većina prezimena od osnove Žig (Žigmund, Živojin) mogla bi biti od srednjovekovnog mađarskog imena Žigmund, Žigmont ili Žigmunt koje dolazi od nemačkog antroponima Sigmiind. Za hipokorisnik Žiga od ličnog imena Živojin ima samo jednu savremenu potvrdu sa terena Srbije, što, zajedno sa prezimenima Žigoljev i Žigomanac može da upućuje na antroponim Živojin. Svi primeri sa područja Bosne, Hrvatske i hrvatskog primorja, mogla bi biti od mađarskog srednjovekovnog imena Žigmund sa pomenutim varijantama. U istorijskim spisima ovih oblasti pominje se često “cesar rimski i kralj ugarski” Žigmund, a 1444. godine “knez krčki, modruški i pročaja” nazivao Žigmund Frankopan. Za razliku od Sibijanin Janka, koji je preko narodne pesme doveo do pojave ličnih imena Sibin, Sibinska i slično. Žigmund se ograničilo samo na krajeve koji su bili pod direktnim uticajem mađarskog dvora. Slično bi se moglo reći i za rumunsku antroponimisku osnovu Jigkoju rumunski lingvisti A. Kostantinesku i Jorgu Jordan izvode direktno iz nemačkog antroponima Sigmitnd, ne uzimajući u obzir presudni uticaj brojne mađarske populacije u Erdelju. Žiga ime ili prezime jednog od trogovaca iz Mačve zabeleženo je u Sremskoj Mitrovici 1725. godine, zatim prezime u Podgori, u Polimlju, u Gornjoj Gati, Grmuši, Drenovcu i Beširevića Krndiji u Pounju (Bosna), u Mokrinu (Banat). Savremeno je prezime u Tuzli, u mestu Stokivo u Boki Kotorskoj, u Hrvatskoj 1948. godine u okolini Preloga, Koprivnice, Zagreba i Virovitice. Identično je sa hipokorisnikom Žiga koji nema istorijskih potvrda.

Prema drugoj varijanti, prezime Žiga je nadimačkog porekla, a moguće je da je nastalo u vezi s zdravstvenim stanjem pretka a u vezi sa žiganjem (jak bol) koji dobi nadimak Žiga. U Bosni su Žige starinačka porodica od roda Grkovića sa 7 kuća u 2 naselja. Prezime Grković vodi poreklo iz Orahovca na Kosovu i Metohiji. Grkovići u Nikšiću u Crnoj Gori vezani su za Žige. U selo Gornja i Donja Bodežišta (Gacko-Hercegovina) Grkovići su pobegli s Pržina (Gacko) u ono doba kad su imanja manastira Papraće u tom selu popaljena. Po popisu prezimena, iz 1712. godine u selo Srednja Gora (Udbina, Lika), Grkovići su došli iz Knina (Bukovica) sa slavom Đurđevdan. Izostavljajići a i dodajući -ić nastalo je prezime Žigić. Još u 10. veku ispod planine Podgore početkom 20. veka bile su samo porodice islamizovanih Žiga doseljenih od Nikšića, a pravoslavnih Žiga nije bilo jer su se iselile iz Podgore. Takođe, Žiga je i muško ime. Žiga je nešto ređe ime i danas u Hrvatskoj živi dvadeset ovakvih imenjaka. Poreklo prezimena Žigić može se tumačiti izvođenjem od imena ili nadimka Žiga, ali i iz samog prezimena istog oblika, a ovo opet najverovatnije od nadimka u vezi sa žiganjem.

Žigić u popisu srpskih doseljenika iz Like zabeležen je u logoru kraj Otočca 1686. godine i neki Radonja Žigić u Čereviću (Srem) 1749. godine, Novom Sadu 1776. godine i u Žablju (Bačka) 1848. godine, u Širokoj Kuli u Lici krajem 19. veka, u Velikoj Moštanici kraj Beograda (“Rvati došli iz Kule u Lici”), u Bašaidu (Banat), u Hrvatskoj 1948. godine okolina Korenice, Županje, Otočca, Našica, Donjeg Miholjca i Virovitice. Evidentirani su mikrotoponimi u Širokoj Kuli u Lici Žigića dol, Žigića dolina i Žigića gaj.

U Hrvatskoj najviše osoba nazvanih Žiga rođeno je pedesetih godina, a najmanje četrdesetih godina prošlog veka. Većina osoba koje se zovu Žiga stanovnici su Marijanaca oko 10 i Osijeka takođe oko 10 domaćinstava.

Migracija: Mišljenje je da su se u Bosnu doselili s područja današnje Hrvatske i to napre iz Slavonije i Posavlja, ili da je to bilo preko Like, Banije i Korduna, prelazeći Unu.

Žigići doseljeni u Rogaticu su doselili sa Godimilja. Islamske su veroispovesti. Malaga je došao u Gođenje i po tom Malagi, Žigiće često nazivaju Malagići. Godine 1992. godine bilo je 13 porodica Žigića u kojima je bilo 39 stanovnika. Danas nema nikog.

Rasprostranjenost:Milan Karanović ispitujući “Pounje u Bosanskoj Krajini” obilazeći oblast Krajine, 1922. godine evidentira Žige u:

Gornja Gata (Bihać)-Žiga 1 kuća, slava Đurđevdan. Doselio se iz Rujnice oko 1925. godine.

Grmuša (Bihać)-Novakovića glavica-Žiga 1 kuća, slava Đurđevdan. Doselili iz Like posle Okupacije.

Drenovac-Žiga 1 kuća, slava Đurđevdan. Doselio iz Like pre Okupacije.

Krndija (Cazin)-Žiga 2 kuće, (2 kuće u Beširevića Krndiji), slava Đurđevdan. Doselili iz Like pre Okupacije na kućište ujaka Trbojević Đukana. Pred Drugi svetski rat registrovana je jedna kuća sa 9 članova porodice Žiga, od kojih su 3 poginula, a preživeli potomci ovih Žiga kao Žigić odmah posle rata raseljavaju se još kao deca u Bor, Kragujevac, Rumu i Futog. U Krndiju na pogorelo kućište vraća se Dragan koji se 1964. godine sa svojom porodicom preseljava u Bačku Palanku.

Badnjevića Vranjska (Krupa)-Žigić 1 kuća, slava Đurđevdan. Naselili iz Bjelopolja (Lika) posle Okupacije.

Račić (Bihać)-Žiga 1 kuća, slava Đurđevdan. Doselii iz Korenice (Lika) posle Okupacije.

Prema “Leksikonu prezimena u SR Hrvatskoj” Žigići sa njima i porodice Žiga registovano je u 46 opština, odnosno 78 naselja.

Radoslav M. Grujić u “Plemenskom riječniku ličko-krbavske županije” zabeležio je Žigiće na početku Prvog svetskog rata čak u 105 domaćinstava i to ponajviše oko Korenice: u Baljevacu (Zavalje) 1 kuća, u Bjelopolju (Korenica) 5 kuća, Vedašiću 6 kuća, Vrelu (Korenica) 6 kuća, Grabušić (Korenica) 4 kuće, u samoj Korenici 5 kuća, Ličkom Petrovom Selu 2 kuće, Omoljcu (Korenica) 2 kuće , Oravcu 1 kuća, Ponoru (Korenica) 4 kuće, Tuku (Korenica) 33 kuće i Frkašiću (Korenica) 11 kuća, Klašnjica (Korenica) 5 kuća, zatim u Dugom Dolu (Vrhovine) 10 kuća, Širokoj Kuli 13 kuća i Željavi (Ličko Petrovo Selo) 5 kuća. Žiga u ovoj oblasti nije bilo. U Hrvatskoj živi oko 300 Žiga preko 100 domaćinstava, a podjednako ih je bilo i sredinom prošlog veka.

Žige su prisutne u većini županija Hrvatske, u ukupno 21 opštini i 24 naselja, pretežno u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Donjoj Dubravi kod Koprivnice (10). Požegi (6), Sesvetama kod Zagreba (5) i u Novoj Bukovici kod Slatine (5).

Žigići su prisutni u većini županija Hrvatske, u ukupno 64 opštine i 96 naselja, pretežno u urbanim sredinama (55%). danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Korenici (45) Donjoj Motičini kod Našica (20) i u Rijeci (15). Srazmerno najviše Žigića u proteklih stotinu godina rođeno je Tuku Bjelopoljskom kraj Korenice gde se gotovo svaki stanovnik prezivao Žigić. U Hrvatskoj živi oko pet stotina Žigića u više od dvesta domaćinstava. Sredinom prošlog veka bilo ih je približno sedam stotina, pa se njihov do danas smanjio za jednu trećinu. Na ovoliko smanjenje uticao je i građanski rat u Hrvatskoj i hrvatska “Oluja” 1995. godine, kojom su iz Hrvatske proterani mnogi Srbi.

U Bosni i Hercegovini Žigići su danas zabeleženi u preko dvesta domaćinstava i preko 40 naselja: U Federaciji BiH živi ih preko 140 domaćinstava u 23 naselja uglavnom muslimansko-hrvatske orjetacije, dok u Republici Srpskoj živi preko 70 Žigića u preko 15 naselja, pretežno Srbi. Žigića je najviše nastanjeno u u Sarajevu (13), Tuzli (39), Lukavcu (25) i Olovu (7), zatim u Doboju (6), Brčkom (7) i Kostajnici (8).

U današnjoj Srbiji evidentirano je preko 460 domaćinstava Žigića u preko 50 naselja. Najveći broj ih živi u Beogradu (165), Novom Sadu (51), Surčinu (30) i Zrenjani (13). U ostalim naseljima nastanjeno od jednog do dvanaest domaćinstava. Osim Beograda najveća koncentracija Žigića je na prostoru Vojvodine.

 

Poznati:

– Ivan Žiga preduzetnik 1961. godine Ždala

– Rade Žigić političar 1908. godine

– Dušan Žigić 1924. godina

– Lelja Žigić 1932. godina Split

– Kosa Žigić lekar 1942. godina

– Đurđica Žigić 1959. godina

 

Izvor:

– Milan Karanović “Pounje u Bosanskoj Krajini, 1925. godine

– Milan Radeka “Gornja Krajina”

– Dr Velimir Mihajlović “Srpski prezimenik”

-Radoslav Grujić “Plemenski rječnik ličko-krbavske županije”

– Telefonski imenici bivših Republika SFRJ

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Šarko

    Očito je ovom piscu ono po standardnom bilo bitno da počne sa “Žigić su poreklom iz Crne Gore” a sve ostalo je manje bitno. Iako se u tekstu navode raznorodni rodovi nesrodničkog porekla.

  2. GORAN ŽIGIĆ

    KAKVE VEZE IMA ŽIGMUND SA CRNOM GOROM. GLUPOSTI I LUPETANJA AUTORA. PRIČA O POREKLU SA ŽIGMUNDOM IMA JEDINOG SMISLA, A SA CRNOM GOROM NEMA NIKAKVOG. NA KRAJU AKO UZMETE DA ISPADA DA SU CELA HRVATSKA, BOSNA, HERCEGOVINA I SRBIJA POREKLOM IZ MALE CRNE GORE, ZAISTA TOTALNA GLUPOST I NAMETANJE SIROVE BUDALAŠTINE.

  3. Žigić

    Ako ima neko od Žigića koji slave Sv. Marka molio bih da mi odgovore samo odakle su, odnosno odakle su njihovi. Hvala unapred…