Poreklo stanovništva sela Gornje Crnjelovo, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
GORNJE CRNJELOVO ima 493 kuće. Selo se deli na delove: Burum, Grede, Lopandići i Polje. Po narodnom predanju »bilo je pusto. Ako je ko imao konjića, obleti s njim, pobije među i kaže: »Ovo je moje«.
Najstarije porodice su:
–Jeftići (Nikoljdan), –Kokanovići i –Vojakovići (Nikoljdan), svi doseljeni iz Grahova.
Od Kokanovića su –Grgići, -Mihajlovići, -Spasići i -Plakalovići.
Vojakovići su od nekog vojnika koji je bežao od Turaka! Od njih su –Ruščići (Nikoljdan), koji se prezivaju po nekoj babi Ružicikoja je rano ostala udovica.
–Kordići (Ilino) iz Grahova su. U groblju je bio najstariji spomenik nekog Todora Kordićakoji je živeo u XIX veku.
–Kojići zvani i Jeremići i Mirkovići (Nikoljdan) od Foče su,
–Lopandići, zvani i Radići i Bojići (Tripunjdan), došli su iz Nevesinja u Pučile, odatle u Dvorove, pa u Balatun i najzad u Crnjelovo,
–Pantići (Nikoljdan) iz Posavine su,
–Arsenovići (Jovanjdan) iz Hercegovine su,
–Banjčići (Klimunjdan) iz Banjice na Majevici i
–Bročankići, zvani Maksimovići (Jovanjdan), iz Broca.
Nepoznatog porekla su:
–Bošnjakovići (Jovanjdan),
–Pavlovići (Đurđevdan),
–Gajići, zvani Tičjakovići po nekom Gaji Ticikoji je imao kuću sa jako strmim krovom (Jovanjdan),
–Krsmanovići (Ignjatijevdan),
–Josipovići (Aranđelovdan),
–Stevanovići, zvani Đorđići, Vasilići, Njegovanovići, Milovanovići (Tomindan),
–Stojanovići (Jovanjdan),
–Tojići (Đurđevđan),
–Savići (Jovanjdan),
–Đokići (Nikoljdan),
–Jokići (Đurđevdan),
–Jezdići (Đurđevdan),
–Nikolići zvani Klasanovići i Obradovići (Nikoljdan).
–Đakovići zvani Viktorovići i –Miloševići (Mratindan) i
–Bešlići (Lazarevdan).
Mahala Burum najkasnije je naseljena. Sve porodice je doveo beg iz Gradačca. To su:
–Ćuskići (Nikoljdan),
–Jevremovići (Ignjatijevdan),
–Jaramazovići (Lazarevdan),
–Gazdetići (Đurđevdan).
–Gajići (Stjepanjdan),
–Petrovići (Lučindan) i
–Mitrovići (Krstovdan).
Mahala Burum ima svoje posebno groblje, a ostali se sahranjuju u groblju Donjeg Crnjelova. Seoska slava je takođe zajednička sa Donjim Crnjelovom.
IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
11. februar 2015. u 15:41
Nikolic Vidojko
Nema Vidica …
Odakle su i koju slavu slave…
11. februar 2015. u 17:11
Vojislav Ananić
Vidojko, klikni tamo na kraju, gde piše IZVOR i gde su plava slova. Ako tamo nema Vidića, onda ih u monografiji nema. Ubuduće proveri pre nego što daš komentar.
Pozdrav,
Vojislav
15. oktobar 2015. u 20:58
jovica
arsenovići slave đurđev dan
14. februar 2017. u 16:26
Zoran
Da li imate ikakve podatke o Mirčićima iz Gornjeg Crnjelova u potrazi smo za njihovom rodjacima, a posebno za blizim rodjacima Milorada Mirčića, koji je rodjen tu
20. maj 2018. u 07:20
Mira
Nemogu da razumijem kod nas u crnjelovu svi kokanovici slave jovanjdan a jevtici a ne jeftici slave krstovdan kako je to onda moguce ? A vi pisete nikoljdan .
28. jul 2020. u 21:51
Milan Gajic (Ticjakovic)
Ja sam od tih Gajica – Ticjakovica … nazalost neznamo tacno poreklo, ali postoji prica u familiji o tri brata: Gajo, Stojan i Kokan. Moguca veza sa Kokanovicima i Stojanovicima (Jovanjdan)
9. april 2024. u 10:50
Semberac
Zašto nema Vučkovića u G.Crnjelovu?