Poreklo stanovništva sela Brodac Gornji, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
BRODAC GORNJI ima 327 kuća. Selo se deli na Gornju ili Brđansku, Donju ili Panića i Srednju mahalu ili Gradačane. Postoji takođe i druga podela sela: Danguba, Dmitrića, Kićanovića, Matića, Panića, Perića mahala i Jelaz.
Po narodnom predanju, najstarije porodice u selu su:
–Kićanovići (Jovanjdan),
–Sofrenići,
–Markovići i
–Perići (Nikoljdan).
–Božići (Jovanjdan) iz Nevesinja su.
Doselila tri brata — jedan u Brodac, drugi u Svinjarevac (Ostojićevo), a treći u Hase. Od tri brata, Matije, Maksima i Ive, doseljenih iz Brda, potiču –Matići, –Maksimovići i –Ivići (Nikoljdan).
–Nikolići (Đurđevdan), –Spasojevići (Nikoljdan) i –Pejići (Nikoljdan) iz Gradačca su,
–Stojanovići, zvani Pocerčići (Jovanjdan) iz Srbije su,
–Stokanovići, zvani i Vukovići i Đukići (Aranđelovdan) iz Brda su,
–Pantelići (Nikoljdan) iz Grka u Sremu,
–Milanovići (Jovanjdan) iz Brda,
–Dimitrići (Jovanjdan) iz Brda,
–Vujić (Jovanjdan) iz Brda,
–Krstići (Nikoljdan) iz Srbije,
–Pejići (Ignjatijevdan) iz Brda,
–Ercegovac (Nikoljdan) iz Hercegovine,
–Panići (Nikoljdan) iz Kopanice kod Orašja,
–Žunjići (Đurđevdan) iz Srema.
Unutrašnje seljakanje:
–Jeftići (Jovanjdan), domazet u Stokanovića, iz Crnjelova,
–Radić (Đurđevdan), od Lajakovića iz Hasa,
–Katić, iz Donjeg Broca.
Nepoznatog porekla su:
–Antići (Simunjdan),
–Antići (Đurđevdan),
–Uroševići (Nikoljdan),
–Marinkovići (Nikoljdan),
–Milenkovići (Nikoljdan),
–Srebrići (Stjepanjdan),
–Đurđevići (Đurđevdan),
–Trifkovići (Jovanjdan),
–Vasilići (Jovanjdan) i
–Krsmanovići (Mratindan).
Seoska slava je drugi dan Uskrsa. U selu postoji jedno zajedničko aktivno groblje.
IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
22. maj 2016. u 09:46
MIROSLAV RADIĆ
Po predanju, medju Srbima najčešće korištenom sa kolena na koleno, poreklo prezimena Radić istina je vuče korene od LAJAK iz NEVESINJA, XERCEGOVINA. LAJAK,dobeno po lavežu psa znak za napad na Turke,vreme xajdučije. Zbog zuluma učinjenog porodici posle NEVESINJSKE PUŠKE moj predak sa tri muške glave ,STEFAN, RADO,BOŽO, preko ROMANIJE nizvodno Drinom seli na područje Majevic ,Xase. Verovatno,sudeći po hronologiji pre aneksije od strane KundK monarhije usledio je odvajanje ,iz Xasa dvojic od braća Rado odlazi u Gornji BRODAC, Božo u Svinjarevac(Ostićevo). Od potomaka LAJAK , na tri lokacije, Xase od Stefana nastaju STEFANOVIĆI u Xasama- od RADE, Radići loza u Gornjem Brocu, od BOŽE Božići ,Svinjarevac(Ostojićevo).
Istii imenitelji za sve tri loze ĐURĐEVDAN , IME KOJE SE KROZ GENERACIJE PONAVLJA I NADIMAK “LAJAK”