Poreklo stanovništva sela Raskovo, opština Obilić (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici, na ušću Sićevačke reke u Lab.
Tipa je zbijenog. Na mahale se ne deli.
U doba dolaska muhadžira iz Toplice (1878) u Raskovu su živeli Srbi kao čivčije, a među njima i rod Ristić, od kojeg i sad ima jedna kuća. Ti su Ristići čak bili kupili malo zemlje od gospodara čiflika, ali su se usled zuluma 1902. morali povući u Babin Most, napustivši čak i kupljenu zemlju. Po oslobođenju od Turaka se jedna njihova kuća vratila, a jedna ostala u Babinom Mostu. U Raskovu su do 1860. živeli i Srbi Mitrovići iz D. Brnjice.
Srpski rodovi:
– Ristić (1 k., Sv. Stefan). Doseljenici sa početka 19. veka nepoznatog porekla.
– Jovanovići (2 k.). Doseljeni 1913. iz Vojmilovića (Raška) na kupovicu.
– Nađalin (1 k.) Doseljen kao kolonista 1925. iz Melenaca (Banat).
– Građin (1 k.) 1925. i – Žikić (1 k.) 1927. doseljeni kao kolonisti iz Mokrina (Banat).
Muhadžiri iz 1878. iz topličkih sela:
– Brezničić (3 k.), od fisa Šalje, doseljeni iz Brezničića u Prištinu, a potom u Raskovo za čivčije.
– Toćan (3 k.), od fisa Klimenata, iz Točana.
– Grabovc (3 k.) i – Beleg (2 k.), od fisa Šalje, iz Grabovca i Belega. I ovi muhadžiri su bili čivčije.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)