Poreklo prezimena, selo Raskovo (Obilić)

20. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Raskovo, opština Obilić (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je u ravnici, na ušću Sićevačke reke u Lab.

Tipa je zbijenog. Na mahale se ne deli.

U doba dolaska muhadžira iz Toplice (1878) u Raskovu su živeli Srbi kao čivčije, a među njima i rod Ristić, od kojeg i sad ima jedna kuća. Ti su Ristići čak bili kupili malo zemlje od gospodara čiflika, ali su se usled zuluma 1902. morali povući u Babin Most, napustivši čak i kupljenu zemlju. Po oslobođenju od Turaka se jedna njihova kuća vratila, a jedna ostala u Babinom Mostu. U Raskovu su do 1860. živeli i Srbi Mitrovići iz D. Brnjice.

Srpski rodovi:

Ristić (1 k., Sv. Stefan). Doseljenici sa početka 19. veka nepoznatog porekla.

Jovanovići (2 k.). Doseljeni 1913. iz Vojmilovića (Raška) na kupovicu.

Nađalin (1 k.) Doseljen kao kolonista 1925. iz Melenaca (Banat).

Građin (1 k.) 1925. i – Žikić (1 k.) 1927. doseljeni kao kolonisti iz Mokrina (Banat).

Muhadžiri iz 1878. iz topličkih sela:

Brezničić (3 k.), od fisa Šalje, doseljeni iz Brezničića u Prištinu, a potom u Raskovo za čivčije.

– Toćan (3 k.), od fisa Klimenata, iz Točana.

Grabovc (3 k.) i – Beleg (2 k.), od fisa Šalje, iz Grabovca i Belega. I ovi muhadžiri su bili čivčije.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.