Poreklo prezimena, selo Radoševac (Priština)

20. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Radoševac (ranije Radoševce), grad Priština Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na planini Golaku, oko izvorišta Sićevačke reke.

Razbijenog je tipa. Deli se u tri mahale: Šarbon, Sponca i Reka. Kuće ni u mahalama nisu grupisane. Udaljenja između mahala iznosi do 1 km i više. Naziv prve mahale je po selu Šarbonu u Labu, u čijoj se blizini nalazi, mahala Sponca se pak naziva po imenu jednog muhadžirskog roda.

Sve stanovništvo ovog planiskog sela je sada arbanaškog jezika, ali su muhadžiri arbanaškog, dok su ostali srpskog porekla, potomci onih na koje upućuju topografski nazivi Ara Škaut (Srbinova njiva) i Guri Škive (Srpski kamen).

Rodovi:

Zumberović (6 k.) i – Rustemović (3 k.). Starinci. Prvi žive u mahali Reci, a drugi u mahali Sponca. Potiču od dvojice braće koji su na islam prešli sredinom 19. veka. Pojasevi za Zumberoviće u 1948. od poislamljivanja: Zumber, Veli, Rama, Veselj (40 god.). Ušli su u fis Beriš.

Brišur (3 k.), od fisa Krasnića.

Svinjišt (1 k.), od fisa Sopa. Muhadžiri su iz Brišura i Svinjišta (Toplica).

Svirc (3 k.), od fisa Beriša. Muhadžir iz Svirca (Jablanica). Živi u mahali Šarbonu.

Prekorađ (1 k.). od fisa Klimenata. Muhadžir je iz Prekorađe u Toplici. Živi u mahali Reka.

Sponca (1 k.), od fisa Gaša. Muhadžir je iz Sponce u Toplici. Živi u mahali Sponca.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.