Poreklo prezimena, selo Kurilovo (Vučitrn)

10. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kurilovo, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na padini Kopaonika, na kosi između Slakovačke reke i njene leve pritočice Kurilovskog potoka, na nadmorskoj visini od 1050-1150 m.

Razbijenog je tipa starovlaške vrste. Na mahale se ne deli, ali njegov najjužniji deo, zvani Bačka, smatra se kao zaselak ovog sela. Pre dolaska muhadžira Bačka je kao zaselak pripadala selu Vesekovcu.

Do oslobođenja Toplice su i u Kurilovu i u Bačkoj živeli samo Srbi. Oni u Kurilovu su imali svoju zemlju, a oni u Bačkoj bili čifčije u Mahmudbegovića iz Vučitrna. Odmah po oslobođenju Toplice i zaključenom miru Srbi su se i iz Kurilova i iz Bačke, i to svi, iselili u Toplicu: oni iz Kurilova u Novo Selo, a oni iz Bačke u Krčmare (kod Kuršumlije). Na njihovo su mesto došli muhadžiri iz Toplice, jedni na napuštena srpska imanja, a drugi na čiflik za čifčije. Oni sa čiflika (3 kuće) iselili se po prvom svetskom ratu u Albaniju.

Rodovi:

Muzać (7 k.), od fisa Šalje. Doseljeni kao muhadžiri 1878. iz Muzeća u Toplici. Od ovog roda 6 kuća je u Kurilovu, a 1 je u Bačkoj.

Taševc (3 k.), od fisa Sopa, bratstva Mavrića. Muhadžiri su iz Taševca u Toplici.

Bunjak (1 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir je iz Raševca u Toplici.

Poljarović (1 k.). Preseljen 1932. iz istoimenog roda u Karaču.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.