Poreklo prezimena, selo Radinac (Smederevo)

Poreklo stanovništva sela Radinac, grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Radinac leži u aluvijalnoj ravni Morave, na mestu gde se stiču reka Ralja i Jezava. Seoske kuće su sa obe strane reke Ralje i pružaju duž seoskog puta koji vodi od železničke pruge, prelazi preko sela i ide prema Moravi, kao i pored sporednih puteva, koji na ovaj izlaze.

Vode.

Upotrebljava se voda sa bunara. U selu nema izvora. Izvan sela, u seoskom ataru su izvori Jelendo i Segda.

Zemlje i šume.

Najbolja imanja (njive i livade) su u Dugom Polju, Starom Radincu, Gornjaku, Poljani, Pavlovačkoj Bari i Ivanici. Vinogradi su u Segdi i Jelendolu a privatni zabrani u Šeškovcu.

Tip sela.

Radinac je naselje zbijenog tipa i deli se na: Vlašku, Gornju i Donju Malu. Iz jedne se pralazi u drugu malu i one nisu ničim fizički odvojene.

Izvan sela su bile pojate (trla); bilo ih je dosta pre rata, sada ih nema.

Starine u selu.

U Pavlovačkoj Bari iskopavane su ćeramide, crep i cigle.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Današnji Radinac postao je na ovome mestu naseljavanjem porodica iz Ivanice i Starog Radinca. Za vreme Kneza Miloša u Radincu je bilo svega nekoliko kuća i to u sredini današnjeg sela – u Stublinama, a bila je naseljena i Ivanica, severoistočno od sela, između Leskovače i Jezave, kao i Stari Radinac, jugoistočno od sela, između Ralje i Jezave. Da bi grupisao familije, knez Miloš je raselio Ivanjicu i Stari Radinac i naselio ih u današnji Radinac. Za vreme austrijske okupacije (1718-1739) Radinac se ne pominje kao naselje, već se pominju Pavlovci; mesto na kome je bilo ovo naselje zove se Pavlovačka Bara, a u njegovoj neposrednoj blizini je i Ivanjica.

U selu su ove porodice:

–Nakarići (Aničići), slave Nikoljdan. Njihov predak Stanislav doselio se od Prilepa i nastanio u Ivanjici, odakle ga knez Miloš preseli u Radinac. Imaju rođake u Bavaništu.

–Jevtići (Markuši), slave Sv. Petku. Stara porodica nepoznatog porekla. Stanovali su u Starom Radincu, odakle ih je knez Miloš preselio u današnji Radinac.

–Kojići (Petrovići), slave Đurđic. Praded Koja se doselio iz Starog Vlaha i naselio u Stari Radinac, docnije u današnji Radinac.

–Manasići (Ivaničari), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla. Stanovali su u Ivanjici, odakle su prešli u Radinac.

–Ognjanci (Ognjanovići, Milovanovići, Jankovići i Stanisavljevići), slave Mitrovdan. Nepoznatog su porekla. Stanovali su u Starom Radincu. Bežali su „preko“ 1813. godine.

–Stankovci (Jovanovići, Simići, Stevanovići i Petrovići), slave Nikoljdan. Praded Stanko je pre 120 godina došao iz Razgojne, leskovački-vranjski okrug. Služio ovde neko vreme, malo se skućio i doveo porodicu.

–Đorđevići, slave Savindan. Praded došao od Zaječara, odakle je pobegao od Turaka. Došao sam, našao puste zemlje pa doveo i porodicu.

–Jonjevska familija (Jovanovići, Dimitrijevići, Petrovići, Stanojevići i Nikolići), slave Nikoljdan. Deda Jovan-Jonja doselio se iz Krivelja, zaječarski-crnorrečki okrug.

–Piroćani (Stefanovići i Živanovići), slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Pirota.

–Milići, slave Sv. Petku. Nije poznato poreklo.

–Mikići, slave Stevanjdan. Deda došao iz Markovca, Lepenica.

–Milutinovići, slave Đurđic. Otac se doselio iz Lipa, Smederevo.

–Đergovići (Tabačići), slave Nikoljdan. Praded Đergo došao iz Velikog Izvora kod Zaječara, odakle je pobegao od Turaka.

–Kuzmanovići, slave Aranđelovdan. Predak Kosta se doselio iz „Grčke“.

–Martinjaši (Nikolići), slave Nikoljdan. Preci se doselili iz Laznice, homoljski-požarevački okrug. Stanovali u Ivanici.

–Jovanovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.

–Adamovići, slave Nikoljdan. Starinom su iz Grljana kod Zaječara.

–Paunovići (Trajići), slave Đurđic. „Krajinci“.

–Jovanovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“, govore vlaški.

–Vučkovići (Jovanovići), slave Sv. Vrače. Doselili se iz Batuše, Požarevac.

–Mladenovići, slave Sv. Petku. Rod su Jevtićima.

–Jankovići (Jovanjevci), slave Nikoljdan. Doselili su se iz Grljana, Zaječar. Stari su im govorili vlaški.

–Janjići, slave SV. Petku. Doselili se iz Laznice, homoljski-požarevački okrug.

–Višnjići (Petrovići), slave Nikoljdan. Otac bio baštovan. Doselio se iz Dragiževa u Bugarskoj.

–Cvetkovići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Velike Trnove u Bugaarskoj.

–Mitrovići (Jonjići), slave Sv. Petku. Deda Mitar se doselio iz Krajine, „Vlasi su“.

–Krajinci (Markovići, Jovanovići i Pavlovići), slave Jovanjdan. Doselili se iz Krajine.

–Milovanovići (Krajinci), slave Đurđic. Preci su im došli iz Koprivnice (krajinski okrug) u Brežane (požarevački okrug) pa ovde.

–Ilići (Petrovići), slave Sv. Petku. Deda im se doselio iz Crne Gore, najpre u Petrovo Selo (Krajina), odakle je pre 60 došao ovde i nastanio se. Oženio se Vlahinjom.

–Kocići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Azanje.

–Đorđevići, slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.

–Petrovići (Banatski), slave Lazarevdan. Deda im se doselio od Pirota.

–Nešići, slave Stevanjdan. Rod su Mikićima, slave, kao i oni, Stevanjdan.

–Nikolići (Grbošani), slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Udovica (od Simića) a starinom su od Kumanova.

–Nikolići, slave Nikoljdan. Otac baštovan se doselio iz Bugarske.

–Mijailovići, slave Jovanjdan. Krajinci.

–Stevanovići (Milojkovići), slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Bitolja.

–Trifunovići, slave Đurđic.. Poreklom su iz Stare Srbije.

–Marinkovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Gnjilana.

Selo ima dva groblja; Ivaničko i Lipsko. U Lipsko se sahranjuju i iz sela Lipa.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.