Poreklo prezimena, selo Drvare (Vučitrn)

8. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Drvare, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo je na padini Čičavice počev od planinskog podnožja (520 m) pa do 730 m apsolutne visine.

Razbijenog je tipa. Najviša je mahala Nemoža, niže nje je mahala Geca, još niža – Bojkovića, a mahala Seljana je pored železničke pruge. Između poslednjih dveju mahala je mahala naseljenika, na kojoj su ranije živeli muhadžiri. Sem ove poslednje, ostale mahale su uglavnom zbijene, ali i u njima ima izdvojenih malih grupa i usamljenih kuća. Udaljenja između mahala iznose do 1 km. Prve četiri mahale nose nazive po jedinim ili glavnim rodovima svojim.

Rodovi:

Nemož (13 k.), starinci, poislamljeni i poarbanašeni Srbi. U islam su prešli oko 1820. u doba doseljenja njihovih seljaka Geca.

Ramović (5 k.) i – Mačkal (4 k.), deljenici Nemoža.

Bojkovići (5 k.), starinci poislamljeni i poarbanašeni Srbi. U islam prešli oko 1830. Pojasevi su im u 1934. od poislamljivanja bili: Bojko, Zumber, Rapšt, Isen (30 godina).

Seljan (4 k.), deljenik Bojkovića. Svi su ovi rodovi ušli u fis Krasnić.

Gec (4 k.), od fisa Krasnića. Doseljen je iz Skadarske Malesije oko 1820. Pojasevi su mu u 1934. od doseljenja bili: Mem Geca, Alija, Imer, Asan (60 godina).

Maljok (1 k.), od fisa Gaša. Doseljen iz Kline u Drenici oko 1865.

Jošanic (1 k.), od fisa Gaša. Doseljen 1878. kao muhadžir iz Jošanice u Toplici.

Bajgora (1 k.), od fisa Šalje. Preseljen oko 1905. iz Bajgore.

Kolić (1 k.), od fisa Beriša. Doseljen 1926. iz Kolića u Labu kao čifčija u Dimitrija Stambolića iz Novog Sela Mađunskog, koji u Drvaru ima kupljenu zemlju.

Kopilić (1 k.), od fisa Šalje. Doselio se iz Kopilića u Drenici 1927. za čifčiju u seoskog učitelja.

Autokolonisti:

Maslovarić (1 k.). Doseljen 1914. iz Budimlja (Ivangrad).

Streličić (1 k.) 1914. iz Jablanice, a starinom od Nikšića.

Jovanović (1 k.). Doseljen 1921. iz Zavale (Piperi) kao učitelj, a 1925. kupio zemlju.

Savić (1 k.). Doseljen 1929. iz D. Rečice u Toplici, inače je starinom Kosovac, iz Gojbulje.

Manojlović (1 k.). Doseljen iz Bejašice u Toplici, inače Kosovac iz Nevoljana.

Kolonisti:

Radulovići (3 k.). Dve kuće ovih doseljene 1920. od Danilovgrada, a jedna 1922. od Jagodine (Svetozarevo), gde je živela izvesno vreme.

Radulović (1 k.) 1925. iz Komana (Spuž).

Đurović (1 k.) i – Dragović (1 k.) 1922. od Danilovgrada, prvi iz Grlića, a drugi iz Ćurilca.

Vujović (1 k.) i – Milović (4 k.) 1922. od Nikšića, prvi iz Broćanaca, drugi iz Grahova. (u knjizi stoji Milojić)

Jaredić (1 k.) 1929. iz Nikšića.

Ivanović (1 k.) 1922. iz Boke Kotorske.

Jočić (1 k.) 1923. iz Trepče kod Andrijevice.

Skulić (2 k.) 1922. iz Zarječja kod Bileće. (u knjizi stoji Skurić)

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić


Prilog o poreklu stanovništva sela Drvare, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema knjizi  „Drvare na Kosmetu i Radeči od 14. veka“ Branka R. Radeča.

Crnogorci su se uglavnom naselili posle Prvog svetskog rata. Od 1914. do 1923. godine u ovo selo doselilo se 5 kuća naseljenika na kupljenu zemlju i 16 kuća na državnu zemlju. Ni po ovom popisu nije moguće utvrditi odnos jednih prema drugima, jer su obično šiptarske porodice imale mnogo više članova od srpskih. Ali bez obzira na broj stanovnika, Srbi su bili dominatni u svakom pogledu od komšija Šiptara, a to se ugledalo između ostalog po pismenosti, imovnom stanju, zaposlenosti i načinu života.

Srbi su se doseljavali iz sredina u kojima je pohađanje škole bilo obavezno, a Šiptari su pod turskom vlašću bili uskraćeni za školovanje (kao i Srbi starosedeoci). Posle Prvog svetskog rata učitelji su uglavnom dolazili iz Crne Gore. Razlike između Srba i Šiptara su bile vrlo značajne, a delila ih je i vera. No živeli su jedni pored drugih i
svako je držao do svojih običaja i načina življenja.

Međutim ako uzmemo neki prosek članova domaćinstva po broju kuća, bilo bi za Šiptare 39 x 8= 312, a Srbe 21 x 7= 147, i to je do današnjeg dana najmanja razlika između jednih i drugih. Naravno ovo uzimamo sa malim odstupanjem.

To znači da je odnos sledeći:
Šiptari: 312 67%,
Srbi: 147 33%
Ukupno stanovništvo: 459

Takav je odnos stanovništva po nacionalnom sastavu bio otprilike i na nivou pokrajine, i taj je odnos bio najpovoljniji sve do 1999. godine.

Posleratni popis:
Godina Stanovništvo
1948. 511
1953. 550
1961. 738
1971. 836
1981. 1031
2011. 965

Zvaničan popis je rađen i 1971. godine i bilo je ukupno 836 ljudi (sa Šiptarima koji su već bili u mnogo većem broju). Prema popisu iz 1981. godine broj stanovnika je dostigao 1031.

Između popisa iz 1981. i 1961, pa i iz 1936. godine, došlo je do promena, i kada je broj porodica, i kada je broj kuća u pitanju, ali je najveći broj kuća i dalje postojao. Neke su se porodice potpuno iselile, i prodale svoje kuće i imanja, a neke su se znatno smanjile, zbog migracija pojedinih članova domaćinstava. U pojedinim domaćinstvima živelo je i tri, pa i četiri generacije, računajući od 1944. godine.

Neposredno pred bombardovanje 1999. godine, bila je prisutna sledeća struktura:

Srba 44 4,3%
Albanaca 980 95,7%

2011. godina
Srba 0%
Albanaca 100%

Autokolonisti – deo populacije koji predstavljaju starosedalački živalj. Oni su manje pokretni i uglavnom se kreću ka regijama koje nisu udaljene i čekaju da opasnost prođe. Oni mogu biti pripadnici svih naroda ili etničkih grupa. Računa se da je posle seobe ostalo oko 40% Srba, i da se veliki broj njih albanizirao i islamizirao.

Autokolonisti u Drvarama su, doseljavajući se, kupovali zemlju.

Kolonisti – ovaj deo populacije se nazivao naseljenicima. Naseljavali su zemljišta koji su napustili Turci i svi drugi koji su se sa njima povlačili. To su radili u dosluhu sa državnim organima. Uglavnom su to bili naseljenici iz Crne Gore.

Muhadžiri – Arbanasi i pripadnici drugih naroda sa istoka koje su Turci naseljavali na zemljišta prognanih Srba. To im je bila nagrada za lojalnost. Većina ih je bila iz susedne Albanije i iz kučkih arbanaških fisova. U ovaj kraj se mnogo njih naselilo 1878. godine, doseljavajući se iz Topličkih sela.

Porodice koje su se iselile posle 1945. godine

„Maslovarić Ilija

Sinovi: Vlado, Savić, Pujo i Veselin Miško.

Ćerke: Novka i Vera.

Nakon 1958. godine su se iselili iz sela i nastanili po Kosovu, Srbiji i Jugoslaviji. Imali su kuću kod železničke stanice Samodreža. Od njih je kupio imanje Manojlović Milinko.

Streličići se nisu vratili posle Drugog svetskog rata.

Jovanović Zarija, učitelj, ubijen 1943. godine.

Milović Andrija i Rade. Andrija se iselio u Kraljevo, a Rade je ostao.

Jaredići su se posle Drugog svetskog rata iselili. Imali su kuću pored potoka a kasnije je postala kuća Kadrije Maljoka.

Ivanović Drago i Savo su se posle Drugog svetskog rata iselili u Budvu. Imali su kuću između Rada Milovića i Nika Kovačevića a kasnije su se doselili do Šaranovića.

Jočići su se takođe nakon Drugog svetskog rata iselili i od njih su imanje kupili Milinčići.

Skulići, braća Lazar i Nikola. Prvi se iselio u Lipljan, a Nikola je ostao“. (Atanasije Urošević, „Kosovo“)

Porodice od 1945. do 1999. godine

U ovom poglavlju biće navedene sve porodice sa svojim članovima koje su živele u periodu od 1944. do 1999. godine.

U mnogim domovima živelo je i do tri, četiri generacije. U jednom od poglavlja biće reči o iseljavanju pojedinih porodica sa domaćinom na čelu, i naveden broj članova tih porodica, kao i broj iseljenih pojedinaca.

Miloš Anđelić je u knjizi “Stanovništvo Vučitrna i okoline u poslednjih sto godina“, u poglavlju o selu Drvaru, tačno naveo migracije stanovništva sela. Za svaku porodicu nabrajanje članova domaćinstava počinje sa rodonačelnikom.

Porodica Manojlović

Ratko, supruga Nikolija, sinovi Savo i Milinko, ćerke Darinka, Radomirka, Stanojka i Stojanka.

Sin Savo, supruga Milka, njihovi sinovi Slobodan i Dragan, ćerke Nada i Vera. Iselili su se 1977. godine u Prištinu, a nakon 1999. godine u Beograd . Vera se sa porodicom iselila u Podgoricu.

Sin Milinko, supruga Danica Pura, sinovi Milivoje Mile, Predrag, Zoran i ćerka Jelica Lela. Iselili su se prvo u Obilić, pa potom u Prištinu. Posle 1999. godine Milinko i Danica su se iselili u Vrnjačku Banju, Mile i Predrag u Beograd, Zoran u Čačak a Lela u Niš.

Porodica Radulović

Aleksa, sin Milan sa suprugom Jelkom. Doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Danilovgrada, sinovi Živko i Aleksa Aco, ćerke Vera i Živka. Živko je nestao, ne zna mu se sudbina.

Aleksa Aco, supruga Ljupka, ćerke Maja i Jelena, sin Miroslav, odselili su se u Lazarevac.

Vera Milanova je sa suprugom Strašomirom Malovićem i sinom Mirkom živela nekoliko godina kod oca.

Porodica Radulović II

Spasoje, sin Dragutin Drago i Dragova supruga Stanica. Doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Danilovgrada.

Sinovi Dušan, Danilo i Mišo, ćerka Olga.

Sin Dušan je živeo sa svojom porodicom, suprugom Vukicom i ćerkama Ljiljom, Mikicom i sinom Srđanom. Odselili su se u Kosovo Polje.

Ljilja se posle 1999. godine odselila u Beograd, a Srđan sa porodicom i majkom u Kraljevo.

Danilo se odselio u Prištinu, a posle 1999. godine u Beograd, kao i njegov sin Spasoje sa svojom porodicom. Mišo se nastanio u Prištini sa porodicom, a nakon 1999. godine u Beogradu.

Rodonačelnik ove poznate porodice, Spasoje Radulović, je bio jedan od vođa Crnogoraca koji su se nakon Prvog svetskog rata doseljavali u podčičavički kraj. Spasoje je imao nesuglasica sa kraljem Nikolom Petrovićem. Jedan je od mnogih koji su otišli da rade u SAD. No na poziv kralja, koji je uputio svim Crnogorcima da se vrate u otadžbinu i brane je od neprijatelja, i on se dobrovoljno vratio i stekao nakon rata status dobrovoljca u Prvom svetskom ratu. Za vreme življenja i rada u SAD družio se sa Mihajlom Pupinom, kao i njegov brat. Od dolaska na Kosmet je bio vrlo uvažavan, kako od Crnogoraca naseljenika, tako i od ostalih Srba i Arbanasa.

Sin Dragutin Drago je bio i predsednik čičavičke opštine u toku jednog mandata. Radulovići su i jedna od retkih porodica koja je u Drvaru imala spratnu kuću.

Porodica Radulović III

Stanko, supruga Anka. Živeli su u dvospratnoj kući u kojoj je kasnije bila zadruga-prodavnica i mesna kancelarija. Ugledan Drvarčanin, bio je i istaknuti učesnik NOB-a. Nisu imali poroda. Njegova su braća Ilija Radulović i Dušan iz Mijalića.

Porodica Simić

Božidar i supruga Stojana.

Sinovi Rodoljub Mune, Ljubomir Cuka, Milan i Ivan, ćerka Milka Rada. Oni su se bili doselili iz Vrnice. Stanovali su u stanu železničke stanice i 70-ih godina se ponovo vratili u Vrnicu. Simići su se doselili u Vrnicu 1908. godine iz Šljivovice, a u Šljivovicu su se doselili iz Kovačice (Kopaonička šalja), a starinom su iz Crne Gore.

U popisu kuća pred Drugi svetski rat, poznati istraživač Atanasije Urošević u knjizi „Kosovo, naselja i poreklo stanovništva“ je obradio sva sela na Kosmetu, i pored ostalih i selo Vrnicu. Simiće ne pominje pod tim prezimenom već ih naziva Kovačani (verovatno zato što su došli iz sela koje se zvalo Kovačica), tako da to malo zbunjuje.

Tako isto naziva i mnoge druge porodice koje su se iselile iz Kovačice i naselile u raznim selima na Kosmetu. Kada je Atanasije Urošević radio svoj „popis“, domaćinstvo Simića su činili: Borivoje, supruga Lukijana, sinovi Božidar, Trajko i Živorad, kao i ćerke Slovijanke – Cana i Dušanka.

Oni su se vratili u Vrnicu a potom je Rodoljub Mune otišao u Lazarevac, Ljubomir Cuka u Niš, Milan u Kragujevac a Božidar sa Stojanom i sinom Ivanom, nakon 1999. godine, u Lazarevac. Rada je sa porodicom ostala u Rudarima kod Zvečana.

Porodica Vujisić

Novak i supruga Mica, ćerka Snežana Nena.

Stanovali su u opštinskoj kući iznad mesne kancelarije i zadruge. Vujisići su živeli i u Mijaliću, gde su se naselili posle Prvog svetskog rata iz Prekobrđa (Donji Kolašin, Crna Gora). Preselili su se u Vučitrn, a posle 1999. godine su se nastanili u Kosovskoj Mitrovici.

Porodica Milunović

Slobodan Bole i supruga Živka. Sinovi Predrag i Vojislav Vojo, ćerke Zorka, Slobodanka i Milanka.

Oni su se bili doselili iz Nevoljana. Stanovali su u kući železnice na železničkoj stanici. Preselili su se potom na železničku stanicu Vučitrn, a Vojo se potom nastanio u Prilužju.

Porodica Skulić I

Zoran, supruga Jela, sin Nikola i ćerka Gordana.

Porodica Milinčić I

Dimitrije i supruga Jovanka, otac Svetislav Tile, sinovi Tomislav, Milija i Radojica, ćerke Dragica i Ružica.

Doselili su se iz Brusa, a odselili se Dimitrije i Tomislav u Zvečan, Radojica u Sremčicu i Milija u okolinu Gornjeg Milanovca.

Porodica Milinčić II

Milun i supruga Rada. Ćerke Gordana, Biljana i Katica, i sin Rajko.

Doseljeni iz Brusa, odselili se za Kragujevac.

Porodica Milinčić III

Miloje i supruga Rajka. Sinovi Milisav i Ljubisav, ćerka Milica.

Doseljeni iz Brusa. Milisav se odselio u Lazarevac nakon bombadovanja, a Ljubisav još ranije u Brus.

Porodica Perić I

Ljubo i supruga Jovanka, sinovi Radoslav i Radomir Rade, ćerke Radica i Verica.

Doselili su se iz Slakovca, nakon Drugog Svetskog rata. Starosedoci.

Radoslav, supruga Biljana, njihova deca Marko i Miljana, odselili se nakon 1999. godine u okolini Vrnjačke banje.

Radomir Rade, supruga Jovanka, sin Borjan i ćerka Tanja, nakon 1999. godine iselili se u Kosovsku Mitrovicu.

Radica je udata za Milisava Milinčića, a Verica je udata za Tika Milovančevića.

Porodica Vujović

Stanko, supruga Marica.

Naseljenici, doselili se iz Crne Gore, iz Danilovgrada, nakon Prvog svetskog rata.

Sinovi Mišo, Rajko, Žika, Raško, ćerke Duška i Desa sa svojom ćerkom Suzanom Cicom Bigom, sada su u Kosovskoj Mitrovici.

Mišova porodica, supruga Milica, sin Dragan, i ćerke Nadica i Radica, odselili su se u Kostolac.

Raškova porodica, prva žena Živana i ćerka Dragana, druga žena Dragica i deca Marija, Veljko i Miljan. Veljko i Miljan nakon 1999.godine žive u Kosovskoj Mitrovici.

U jednom od poglavlja biće i tačno nabrojani svi Drvarčani koji su se iselili, kao i mesta na koja su se iseljavali. Biće navedeni i brojevi članova domaćinstva – ti podaci su iz knjige Miloša Anđelića “Stanovništvo Vučitrna i okoline u poslednjih sto godina“. Anđelić je propustio da zabeleži neka imena, tako da je autor ove monografije uneo izvesne izmene.

Porodica Živić

Milan i supruga Ljubica, doselili se iz Slakovca, starosedoci, doseljeni nakon Drugog svetskog rata.

Sinovi: Simo i Miladin Dine.

Stanovali su u kući šumske uprave.

Porodica Sime, supruga Duška, deca Vesna, Snežana i Dejan. Iz Prištine se nakon 1999.godine iselili u Kragujevac.

Porodica Miladina Dina, supruga Gordana koja je ćerka Milinčić

Miluna, deca Sunčica i Darko. Nakon 1999.godine se iz Prištine iselili u Kragujevac.

Milan je prva žrtva arnauta, ubijen je 1998. godine.

Porodica Dutina

Uroš i supruga Milka. Sin Branko i ćerka Branka.

Doselili su se iz Miloševa gde su se i ponovo vratili. I oni su stanovali u kući šumske uprave. Odselili su se 60-ih godina.

Porodica Savić

Drago i supruga Mileva. Sinovi Sretko i Milorad, ćerke Julka, Angelina, Desa i Jovanka.

Doselili se 1929. godine iz Toplice, starinom iz Gojbulje. Milorad i supruga Vita, njihova deca Milan, Miodrag, Milica i Milanka su se 60-ih odselili za Kosovsku Mitrovicu. Kasnije se sin Milan sa porodicom odselio u Kraljevo

Sretko i supruga Milena. Sin Raško.

Raško i supruga Drina, sinovi Vladimir, Aleksandar i Nenad se sredinom 70-ih godina preseljavaju, kupujući plac pored škole. Početkom 80-ih odseljavaju se u Veliku Planu. Savići su živeli ispod Čičavice i oni su bili najudaljeniji od centra sela.

Porodica Đurović

Krsto, supruga Milka. Sin Božidar, ćerke Dana, Desa, Mileva, Maša, Zorka i Dobrila.
Doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Danilovgrada (Grlić), Crna Gora.

Božidar sa suprugom Slavicom, i sinovima Miljanom i Stefanom, se odselio u Kragujevac. Maša se sa svojim ćerkama Branom i Mirom takođe odselila u Kragujevac.

Maša Joksimović, njene ćerke Branka i Mira.

Porodica Radeč I

Momčilo i supruga Stanislava Belja. Sin Dragiša i ćerka Dragica.

Radeči doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Danilovgrada. Iz Drvara se preseljavaju u Kosovsku Mitrovicu, pa onda u Zvečan. Nakon 1999. godine odlaze u Vrnjačku Banju. Dragiša je ostao u Zvečanu, Dragica stanuje u Kragujevcu.

Porodica Micić

Vlado (iz Prizrena), supruga Desa (devojačko Jovanović iz Breznice), sin Miroslav Miško.

Desa je bila učiteljica i stanovali u školskom stanu od 1956. do 1959. godine. Zatim se preseljavaju u Kosovsku Mitrovicu, pa u Mladenovac, da bi se potom nastanili u Beogradu.

Porodica Skulić II

Nikola, supruga Milosava.

Sinovi Mićo, Zoran i Duško, ćerka Zorka. Doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Zarječja kod Bileća.

Sin Mićo, supruga Ljubinka, sinovi Dragan i Miloš Mikan i ćerka Cica. Dragan ubijen 1999. godine.

Miloš Mikan, supruga Gordana, deca Dragan, Lazar, Bogdan i Nevena.

Porodica Milovančević

Bogoje i supruga Julka, Bogojeva sestra Zora. Sinovi: Jugoslav, Bogdan, Milan, ćerka Milanka Beba i bratanac Tihomir. Druga supruga Ljubinka i sin Ivan.

Došli iz Brusa, posle Drugog svetskog rata, oko 1955. godine, kupujući imanje od Skulić Lazara, a potom se Bogoje iseljava za Obrenovac, a Tihomir u Lazarevac. Bogdan odlazi u Sremčicu sa porodicom, Beba je u Kraljevu udata za Milana Savića, Jugo je u Obrenovcu.

Milan je otišao poslom u Moskvu i tamo ostao. Ivan je otišao u Pariz.

Porodica Dragović

Miladin, supruga Dobrana. Sin Žarko (mlad poginuo), ćerke Vera, Danica Pura, Stanislava Belja, Ljubica Rosa i Vera.

Naseljenici, doseljeni iz Crne Gore iz Danilovgrada, iseljavaju se za Kosovsku Mitrovicu sredinom 60-ih. Kada su se nakon Prvog svetskog rata doselili, dobili su 5 hektara u gornjem Drvaru (utrinu) kod kuće Kadrije. Imanje u Koloniji su kasnije kupili od porodice Čolak (Čolaci su smatrali da je to i dalje njihovo i ako su to već prodali), da bi nakon iseljenja za Kosovsku Mitrovicu prodali kuću porodici Bojku. Vera udata za Vlada Maslovarića, Danica za Milinka Manojlovića, Stanislava Belja za Momčila Radeča i Ljubica Rosa za Božidara Šaranovića – sve udate za komšije.

Porodica Doknić

Petar, supruga Dobrica. Sinovi Milan i Momčilo, ćerke Zora i Dana.

Doselili se iz Crne Gore posle Prvog svetskog rata iz Nikšića (Golija).

Milanova supruga Vera i sin Petar Perica, ćerka Ljilja.

Petar Perica, supruga Ljilja, sin Milan, ćerke Andrijana, Bojana i Biljana, sredinom 80-ih odlaze u Prištinu, da bi se nakon 1999. godine preselili u Kraljevo. Ljilja se udala i oselila u Kraljevo.

Momčilo se preselio u Zvečan krajem 50-ih.

Porodica Đurić

Mladen, supruga Darinka, deca Verica i Milan.

Došli iz Ibarskog Kolašina. Među prvima su se iselili, 60-ih godina, nisu dugo živeli u Drvaru.

Porodica Mačkala

Đemajl i supruga Evica sa decom.

Oni su kupili kuću od Darinke, da bi se potom iselili krajem 60-ih u Vučitrn.

Porodica Furundžić

Milivoje, supruga Anica (učiteljica).

Doselili su se iz Crne Gore, odselili se potom u Kosovsku Mitrovicu. Stanovali su u kući Mačkale. Mačkala je kasnije prodao kuću porodici Ibiš, koja i dan danas živi u njoj. Ova kuća se nalazi između kuća Doknića i Milovića.

Porodica Milović I

Pejo i supruga Božana. Sinovi Radomir Rajo i Milivoje (mlad poginuo), ćerke Mileva, Olivera i Rada.

Doseljeni posle Prvog svetskog rata iz Grahova (Crna Gora).

Sin Radomir Rajo, supruga Gordana, sin Saša i ćerke Milena i Sonja.

Porodica Spasić

Dano, supruga Milka, deca Milica i Branka. Odselili se 1960-ih godina.

Porodica Radović

Blažo, sinovi Bata i Peka, i ćerka „N“.

Doseljeni iz Crne Gore, kratko su živeli u Drvaru.

Porodica Dubak – Jovanović

Nikola, supruga Milica i sin Rajko.

Veljko Dubak, nije imao svoj dom, živeo boemski, neobično za seoske prilike.

Doselili se iz Crne Gore, i oni su kratko ovde živeli. Odselili se 1960-ih godina.

Na placevima i u kući Spasića, Radovića i Dubak-Jovanovića su kasnije živeli Radeči, od 1957. godine. Jovanovići su se kasnije vratili izvornom prezimenu Dubak.

Porodica Radeč II

Radomir Raško i supruga Slovijanka Cana, sinovi Dušan, Milivoje, Savo i Branko.

Doselili se iz susednog sela Resnik 1957. godine na kupljenu zemlju, poreklo im je iz Crne Gore (Novo selo – Danilovgrad). Sredinom 80-ih sa njima je živela i baba Darinka, par godina do smrti. Ona se doselila iz Resnika.

Porodica Dušanova, supruga Gordana, ćerke Maja i Mira, i sin Radomir Rajko, Lazarevac.

Milivoje iz Obilića je 1999. godine sa porodicom otišao u Beograd.

Savo sa suprugom Stanom i sinom Miljanom ostaje u Kosovskoj Mitrovici, a Branko je 1975. godine otišao u Beograd.

Porodica Šaranović

Pavle i supruga Mara, majka Joka, sinovi Božidar, Dušan, Mališa i Stanko, ćerke Dara, Božana, Milica i Ljubica.

Doseljeni nakon Prvog svetskog rata iz Danilovgrada, prvo u Vrnicu, a posle Drugog svetskog rata u Drvare. Dušan i Mališa nisu imali porodice. Stanko je 1999. godine kidnapovan pa ubijen, a sinovi Milan i Dragiša se preselili u Beograd iz Prištine. Božidar i supruga Rosa odlaze iz Prištine i naseljavaju se u Vrnjačku Banju, Dara je ostala u Zvečanu, Ljubica je sa porodicom još ranije otišla u Igalo, Milica je u Podgorici, a Božana u Smederevu. Božidarovi sinovi su Negovan Neđo, koji živi u Gračanici i Miladin Miško, koji živi u Kosovskoj Mitrovici.

Porodica Perić II

Jerotije Jero i supruga Jela, druga žena Vita, sinovi Nikola, Rade i Srećko, ćerke Duška, Slobodanka, Marica i Ružica Caja. Odselili se 1970-ih godina.

Doselili su se iz Slakovca nakon Drugog svetskog rata, Kosovci.

Jero se sa najmlađim sinom Srećkom odselio u blizinu Kruševaca, Rade u Zubin Potok a Nikola u Prištinu (nakon 1999. godine se preselio u Kosovsku Mitrovicu).

Porodica Ivanović

Drago i Savo.

Od njih je kupio kuću Perić Jero. Ivanovići su se nakon Drugog svetskog rata vratili za Boku Kotorsku odakle su se i bili naselili na Kosmet.

Porodica Radulović

Raco i supruga Jela, sinovi Zoran i Dragan, ćerke Slavica i Snežana.

Doselili su se iz susednog Mijalića, poreklom iz Crne Gore iz Danilovgrada, naselili su se nakon Prvog svetskog rata na Kosovo. Zoran, Dragan i Slavica sa porodicama sada žive u Borči.

Porodica Milović II

Rade, supruga Vukosava, sin Marjan Lule, ćerke Ruža i Milja.

Doseljenici iz Crne Gore, iz Grahova (Broćanci).

Porodica Marjanova, supruga Kata, sin Đorđe, ćerke Jasmina i Tatjana.

Porodica Milovančević II

Bogić i supruga Divna, sinovi Marko, Sokol, Milorad Lode, Živorad Žoja, ćerke Žina i Zora.

Posle Drugog svetskog rata doseljeni iz Brusa.

Porodica Lodova, supruga Jela, ćerka Slađana i sin Slaviša, odselili se u Prokuplje.

Porodica Živoradova, supruga Mara, sin Ljubiša, ćerke Biljana i Slađana, odselili se u Prokuplje.

Porodica Protić

Marinko, supruga Ruža, sin Đurđo (mlad umro), ćerke Milija i Milkana.

Porodica Marinković

Miladin i supruga Milija, sinovi Milomir Lole i Miloš, ćerka Milanka Lana.
I Protići i Marinkovići su nakon Drugog svetskog rata doseljeni iz okoline Jošaničke banje. Protić Marinko je inače bio poznat u kraju kao vrsan stolar. Miladin je zet Protić Marinka. Lana je udata za Kovačević Dragutina iz Mijalića, žive u Batočini. Sinovi Marinković Miladi na su se odselili 80-ih godina za Trstenik, da bi im se i roditelji nakon 1999. godine pridružili.

Drvarčani u ratovima, odseljeni i doseljeni

O stanovništvu Drvara piše Miloš Anđelić iz Vučitrna.

Učesnici oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine:

1. Vujsić Perovan, Mojkovačka bitka
2. Vujović Stanko, Skadarska bitka
3. Doknić Petar, Skadarska bitka
4. Radulović Maksim, Vučji Do
5. Radulović Spasoje, Skadarska bitka
6. Manojlović Ratko, Balkanski ratovi, Solunski front

U logorima i u zarobljeništvu, od 1941. do 1945. godine:

1. Dubak Veljko, Nemačka
Učesnici Drugog svetskog rata, od 1941. do 1945. godine:
1. Dubak Nikola
2. Ilić Milan
3. Ivanović Drago
4. Ivanović Savo
5. Jovanović Zarija
6. Jaredić Blažo
7. Jaredić Vlado
8. Jaredić Jovan
9. Jočić Novica
10. Maslovarović Vlado
11. Maslovarić Veselin Miloš
12. Milinčić Miloje
13. Milinčić Milija
14. Manojlović Milinko
15. Manojlović Savo
16. Radlović Milan
17. Skulić Nikola

Poginuli u Drugom svetskom ratu, od 1941. do 1947. godine:

1. Ivanović Drago, 1941, Kraljevo
2. Jovanović Zarije (učitelj), 1943, Raška
3. Jaredić Jovan, Trepča, 1941.
4. Milinčić Milija, Treskavica, Bosna, 1945.
5. Skulić Nikola, Drvare, 1944. (od balista)

Žrtve Drugog svetskog rata:

1. Milović Vidak, streljan sa porodicom u Kraljevu, 1941.
2. Milović Stana, streljana u Kraljevu, 1941.
3. Manojlović Ratko, streljan u Kraljevu, 1941.
4. Đurović Krsto, nestao u četnicima
5. Radulović Zoro, odstupio sa četnicima u Australiju
6. Đurović Milutin, nestao u četnicima

Odseljeni od 1941. do 1993.:

1. Vujović Žika, 1964, sam, Kostolac
2. Vujović Miloš, 1975, sa 5 članova, Kostolac
3. Vujović Rajko, 1976, sam, Ploče (Dalmacija)
4. Vujović Raško, 1975, sa 3 člana, Obilić
5. Vujisić Novak, 1960, sa 3 člana, Vučitrn
6. Vujisić Perovan, 1963, sa 5 članova, Kragujevac
7. Doknić Momčilo, 1954, sam, Zvečan
8. Dubak Nikola, 1941, sa 3 člana, Crna gora
9. Đurović Božo, 1979, sa 4 člana, Kragujevac
10. Ilić Milan, 1954, sa 5 članova, Kosovska Mitrovica
11. Ivanović Vlado, 1948, sa 6 članova, Boka Kotorska
12. Ivanović Drago, 1941, sa 3 člana, Kraljevo
13. Ivanović Savo, 1941, sa 4 člana, Kraljevo
14. Jovanović Zarije, 1941, sa 3 člana, Ibarska dolina
15. Jočić Novica, 1952, sa 6 članova, Kruševac
16. Jočić Aco, 1949, sam, Priština
17. Jaredić Blažo, 1970, sa 4 člana, Beograd
18. Jaredić Vlado, 1977, sa 4 člana, Aranđelovac
19. Milović Andrija, 1941, sa 10 članova, Kraljevo
20. Milović Vidak, 1941, sa 5 članova, Kraljevo
21. Milović Nikola, 1949, sa 5 članova, Paraćin
22. Maslovarić Vlado, 1958, sa 7 članova, Priština, Ruma
23. Maslovarić Miloš, 1958, sa 5 članova, Kosovo Polje
24. Radulović Živko, 1956, sam, Australija
25. Radulović Dušan, 1965, sa 5 članova, Kosovo Polje
26. Radulović Danilo, 1956, sam, Priština
27. Radulović Miško, 1958, sam, Priština
28. Skulić Dušan, 1976, sa 2 člana, Zaječar
29. Dragović Miladin, 1966, sa 2 člana, Kosovska Mitrovica
30. Manojlović Milka, 1975, sa 4 člana, Priština
31. Manojlović Milinko, 1966, sa 6 članova, Priština
32. Milinčić Dimitrije, 1976, sa 7 članova, Zvečan
33. Milinčić Ljubisav, 1976, sa 2 članova, Brus
34. Milinčić Rajko, 1976, sa 4 člana, Kragujevac
35. Milovančević Bogoje, 1977, sa 8 članova, Obrenovac
36. Milovančević Tiko, 1977, sa 4 člana, Lazarevac
37. Marinković Lole, 1980, sam, Trstenik
38. Perić Rade, 1976, sam, Ibarski Kolašin
39. Perić Nikola, 1978, sa 4 člana, Priština
40. Perić Jerotije, 1976, sa 3 člana, Kruševac
41. Radeč Branko, 1975, sam, Beograd
42. Radeč Milivoje, 1990, sa 4 člana, Obilić
43. Radeč Savo, 1972, sam, Kosovska Mitrovica
44. Radulović Aco, 1982, sa 5 članova, Lazarevac
45. Radulović Dragan, 1979, sam, Beograd
46. Radulović Zoran, 1979, sam Beograd
47. Radeč Momčilo, 1969, sa 4 člana, Kosovska Mitrovica
48. Marinković Miloš, 1989, sam, Trstenik
49. Savić Raško, 1982, sa 5 članova, Velika Plana
50. Savić Milorad, 1960, sa 6 članova, Kosovska Mitrovica

Svega 46 domaćinstava sa 162 člana. Sada u ovom selu živi 14 domaćinstava sa 66 članova, a od toga su 8 staračka sa 16 članova (prema podacima iz 1996. godine).

Odseljeni po godinama

Godina 1941-45. 1945-60. 1961-71. 1972-82. 1983-93. 1941-93.

Domaćinstva 6 15 5 19 1 46

Broj članova porodice

28 53 18 59 4 162

Iz podataka se vidi da je iseljavanje iz Drvara počelo odmah po dolasku okupatora 1941. godine kada su Šiptari sa Nemcima uspostavili svoju vlast i počeli progon srpskog naroda i ubijanje Srba.

Odseljeni koji su završili studije, više ili visoko obrazovanje:

1. Vujović Rajko, Filozofski fakultet, Hrvatska
2. Manojlović Dragan, Saobraćajni fakultet, Priština
3. Manojlović Zoran, Filozofski fakultet, Priština
4. Manojlović Lela, Ekonomski fakultet, Priština
5. Manojlović Mile, Ekonomski fakultet, Priština
6. Manojlović Nada, Ekonomski fakultet, Priština
7. Manojlović Predrag, Medicinski fakultet, Priština
8. Manojlović Slobodan, Elektrotehnički fakultet, Priština
9. Maslovarić Veselin, Filozofski fakultet, Priština
10. Vujisić Snežana, Pravni fakultet, Vučitrn
11. Marinković Milomir, Mašinski fakultet, Trstenik
12. Radeč Branko, Ekonomski fakultet, Beograd
13. Šaranović Božidar, Pravni fakultet, Priština
14. Radeč Milivoje, Viša tehnička, Obilić
15. Simić Ljubomir, Geografski fakultet, Niš
16. Radeč Momčilo, Filozofski fakultet, odsek psihologija, Zvečan
17. Marinković Milanka, Ekonomski fakultet, Batočina
18. Maslovarić Savo, viši oficir
19. Maslovarić Pujo, viši oficir
20. Radulović Ljiljana, Medicinski fakultet, Priština
21. Radeč Dragiša, Ekonomski fakultet, Zvečan
22. Radeč Radomir, Elektrotehnički fakultet, Lazarevac
23. Radeč Maja, Pedagoški fakultet, Lazarevac
24. Radeč Mira, Pedagoški fakultet, Lazarevac
25. Šaranović Milan, BK univerzitet, Beograd
26. Šaranović Dragiša, BK univerzitet, Beograd
27. Radulović Srđan, Ekonomski fakultet, Priština
28. Radulović Milica, Ekonomski fakltet, Priština
29. Radeč Gordana, nastavnik, Lazarevac
30. Đurović Miljan, PMF, Kragujevac
31. Đurović Slavica, nastavnik, Kragujevac
32. Đurović Božidar, nastavnik, Kragujevac
33. Šaranović Negovan, Pravni fakultet, Priština
34. Manojlović Nada, Ekonomski fakultet, Priština
35. Micić Miroslav, Ekonomski fakultet, Beograd.

Spisak nije konačan jer podaci nisu dostupni za sve osobe (ni Anđeliću nisu bile dostupne) koje su živele pre Drugog svetskog rata, a zasigurno je i među njima bilo onih koji su završili studije.

Spisak osoba albanske nacionalnosti nije obrađen iz objektivnih razloga. Uglavnom su svi sa ovog spiska završili četiri razreda osnovne škole u Drvaru, da bi kasnije nastavili u susednom selu Prilužju ili Vučitrnu. Doseljene srpske kuće u periodu između 1914. i 1929. godine

„Petoro njih se doselilo na kupljenu zemlju a šesnaestoro na dobijenu zemlju. Na kupljenu zemlju su se sami doseljavali, odnosno kupovali su zemlju od Šiptara koji su se iseljavali u Tursku. Kolonistima je zemlju dodeljivalo Agrarno povereništvo za naseljavanje južnih krajeva, koje je imalo sedište u Skoplju. U periodu od 1914. godine pa do 1999. godine u Drvarama je živelo 44 porodice Srba i Crnogoraca“.

(Miloš Anđelić, “Stanovništvo Vučitrna i okoline poslednjih sto godina”)

Porodice koje su u Drvaru živele neposredno pred NATO bombardovanje 1999. godine i mesta na koja su se iselile Železnička postaja Samodreža

Porodica Milinka Manojlovića. Odseljeni ali je Milinko dolazio redovno i održavao imanje.

Porodica Milke Manojlović. Odseljeni ranije, povremeno obilazili imanje.

Porodica Draga Radulovića Ostala samo druga žena Kata, nije poznato gde je otišla. Pretpostavlja se da se vratila u Crnu Goru, pošto je odatle i došla (1 član).

Porodica Milana Radulovića. Odseljeni ali je ćerka Vera Malović boravila u selu u letnjem peiodu.

Porodica Zorana Skulića. Supruga Jela, sin Nikola, snaja Tanja i ćerka Tamara, dselili se u Lazarevac. Zoran ubijen 1999. godine (5 članova).

Porodica Perić. Jovanka sa sinom Radosavom, suprugom Biljanom i deca Marko i Miljana, odselili se u Kraljevo (5 članova).

Porodica Milinčić. Milisav, supruga Radica, deca Vojkan, Bojan i Bojana, odselili se u Lazarevac (5 članova).

Porodica Živić. Milan i supruga Ljubica (Milan ubijen), odselila se kod sina (1 član).

Porodica Savić. Odselila se ranije, Raško obilazio imanje.

Porodica Skulić. Mićo, supruga Ljubinka i sin Dragan. Mikan se odselio sa porodicom u Prištinu (Dragan ubijen) a Ljubinka se iselila u Merdare (3 člana).
Porodica Doknić. Odseljeni ali su Nebojša i Perica vikendom dolazili. Nebojša ostao u Zvečanu sa porodicom, majkom Danom i bratom Draganom, Perica iz Prištine otišao u Kraljevo.

Porodica Milović. Gordana Goca (ćerke Milena i Sonja se udale), sin Saša sa suprugom Violetom i sinom Radomirom. Goca sa Mileninom porodicom prešla u Kosovsku Mitrovicu, a Saša sa svojom porodicom otišao u inostranstvo (4 člana).

Porodica Radeč. Slovijanka Cana, sin Dušan, snaja Gordana i unuci Maja, Mira i Radomir Rajko, iselili se u Lazarevac (6 članova).

Porodica Šaranović. Božidar i supruga Rosa, sinovi Neđo i Miladin (živeli u Prištini). Božo se sa ženom iselio u Vrnjačku Banju, Miško u Kosovsku Mitrovicu, a Neđo se iz Srbije vratio u Gračanicu (2 člana).

Porodica Šaranović Stanka (kidnapovan pa ubijen) iz Prištine, supruga Marina i sinovi Milan i Dragiša su se iselili u Beograd. Ostala je majka Mara koja se potom preselila kod ćerke Dare u Zvečan (1 član).

Porodica Raca Radulovića. Supruga Jela, odselila se kod sinova Dragana i Zorana u Borču (1 član).

Porodica Milovančević Milorada Loda. Supruga Jela, odselili se u Prokuplje (2 člana).

Porodica Milovančević Živorada Žoje. Supruga Mara, sin Ljubiša, odselili se u Prokuplje (3 člana).

Porodica Marinković. Miladin i supruga Milija, iselili se u Trstenik gde su već živeli sinovi Milomir Lole i Miloš sa porodicama (2 člana).

Porodica Milović. Marjan Lule, supruga Kata, sin Đorđe, odselili
se u Kraljevo (3 člana).

Ukupno 44 stanovnika.

Raspored domaćinstava

1999. godine stanovao je

1. Radulović Drago Radulović Kata
2. Skulić Zoran Skulić Zoran
3. Železnička stanica Železnička stanica
4. Radulović Milan Naslednici povremeno
5. Manojlović Savo Prazna kuća
6. Manojlović Milinko Prazna kuća
7. Perić Ljubo Perić Radoslav
8. Milinčić Miloje Milinčić Milosav
9. Milinčić Dimitrije Prodao Šiptaru
10. Milinčić Milun Prazna kuća
11. Vujović Stanko Prodata Šiptaru
12. Živić Milan Živić Milan
13. Savić Drago Imanje obilazio Raško
14. Đurović Božo Prodao Raci Raduloviću
15. Skulić Mićo Skulić Mićo
16. Milovančević Bogoje Prodao Šiptaru i Savić Rašku
17. Škola Škola
18. Ambulanta Ambulanta
19. Radulović Raco Radulović Jela
20. Doknić Milan Povremeno Perica
21. Furundžić Anica Prodali Šiptaru
22. Milović Pejo Milović Saša
23. Radeč Raško Radeč Dušan
24. Šaranović Pavle Božo, Stanko
25. Perić Jerotije Prodao Šaranovićima

26. Milovančević Bogić Milovančević Milorad
27. Milovančević Živorad Milovančević Živorad
28. Protić Marinko Marinković Miladin
29. Milović Rade Milović Marjan Lule

Od 70-ih, pa do 1999. godine, veći deo stanovništva Šiptara iz gornjeg dela sela se premešta, kupuje i pravi kuće u takozvanom srpskom delu. Dolazi do promene strukture domaćinstva, naravno u korist Šiptara, u svakom smislu.

Mnogi Drvarčani sa gore navedenog spiska postali su vrsni stručnjaci u svojim profesijama i bili na rukovodećim mestima u firmama ili institucijama u kojima su radili. Nabrojaćemo samo neke od njih.

Šaranović Božidar, poznati pravnik, jedno vreme je radio i u Izvršnom veću Kosova i Metohije, i dugo godina je bio jedan od direktora „Trepče“ i termoelektrane u Obiliću. Bio je i politički aktivista.

Radeč Momčilo, dugogodišnji direktor srednjoškolskog centra u Kosovskoj Mitrovici i direktor kadrovske službe u „Feroniklu“.

Manojlović Dragan, radio u Izvršnom veću Kosova i Metohije i bio direktor autobuske stanice u Prištini.

Manojlović Slobodan, elektroinženjer.

Manojlović Zoran, profesor engleskog jezika, poznati prevodilac, radi za UMNIK.
dr Manojlović Predrag, specijalista.

dr Radulović LJljiljana, specijalista

Marinković Milomir Lole, završio mašinski fakultet sa visokim prosekom, poznati privrednik u Trsteniku.

Radeč Branko, preduzetnik u Pančevu, dugo godina vlasnik agencije „Radeč“.

Radeč Dragiša, načelnik u gradskoj opštini Kosovska Mitrovica.

Šaranović Neđo, advokat.

Maslovarić Miško, poznati advokat iz Rume.

Bajram Seljani, predsednik Predsedništva Kosova i Metohije.

Simić Rodoljub Cuka, niški profesor geografije.

Vujisić Snežana Nena, sudija.

Đurović B. Miljan, reprezantivac Srbije u skijanju.

Micić Miroslav Miško, sin učiteljice Dese Jovanović, sa bratom Dragoslavom vlasnik poznate firme „MD“ u Beogradu.

Prof. dr Dara Jankova Vučinić, profesor srpskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Prištini. Bila je i dekan. Sada živi u Beogradu.

Prof. dr Dragiša Dragović, profesor na Medicinskom fakultetu u Prištini, preselio se u Beograd 80-ih godina, lekar ginekolog.

Prof. dr Svetozar Stožinić, profesor na Medicinskom fakultetu, u Prištini i Beogradu. Član Akademije nauka Srbije, živi u Beogradu. Lekar kardiolog.

Profesor književnosti, recezent Miladin Raspopović. Živi u Beogradu.

Milan Perov Šaranović, završio Pravni fakultet u Beogradu pre Drugog svetskog rata, publicista, književnik.

Danilo Radeč, književnik, živi u Pančevu.

Marko Perov Šaranović, bio je generalni direktor pančevačkog giganta fabrike „Utva“.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.