Poreklo stanovništva sela Dučina, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Dučina je na stranama Dučinskog Potoka. Veći deo selo južno od potoka i pruža se sve do izvora Dučinca a manji je severno od potoka, na Petlovači.
Vode.
Meštani se služe poglavito vodom sa đermova (bunara). Izvan sela su izvori: Dučinac, Ločevac, Stublina, Jasen i Ciganka. Ločevac se smatra da je lekovit.
Zemlje.
Najbolje njive i livade na mestima: Momina, Dučinac i Selište. Osim toga, seoska imanja su i na mestima: Jastrebaru, Kosi, Grabovcu, Petlovcu, Ciganki, Aljaji, Mramoru, Krivim Njivama, Vrlajama i Kulištu.
Tip sela.
Dučina je šumadijskog, razređenog tipa i deli se na krajeve: Selište (Selištanski Kraj), Arnautski Kraj, Dajićski Kraj i Petlovac.
Ime selu i krajevima.
Po predanju selo je nekada bilo u Selištu, u izvoru potoka Dučinca. „Tu je živeo vojvoda Duč, koji je odveo na Kosovo osamdeset konjanika od kojih se nijedan nije vratio“. Po Duči je nazvan potok Dučinac i današnje selo. Bežali su „preko“ i tada je selo bilo gotovo opustelo. Kada su se kasnije povratili i neki rodovi su se zadržali desnoj obali Dučinskog Potoka, čuli su pevca da kukuriče, po tome se, vele, taj kraj nazvao Petlovac.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Langer je ovo naselje zabeležio pod imenom Tutczina. Godine 1818. Dučina je imala 17 a 1822. godine 20 kuća i ulazila je u sastav Katićeve knežine. Godine 1921. Dučina je imala 146 kuća.
–Milijanovići (Milinkovići, Jovanići i Simeunovići), slave Sv. Jovana Zlatoustog, su starinci. Vele da su došli iu okoline Pančeva. Verovatno, da su tamo prvo prebegli „preko“ pa se otuda vratili.
–Mišići, slave Đurđevdan, oni su doseljeni iz Bosne.
–Lazarevići (Živanovići), slave Đurđevdan. Starac od 70 godina ne zna za poreklo, zna da su njegovi stari bežali „preko“.
–Mijailovići (Ivkovići i Jankovići), slave Mitrovdan. Predak Stojadinje došao od Sjenice. Bili su u „bežaniji“.
–Ostojići (Stevanovići), slave Đurđevdan. Praded Gajadošao je iz okoline Tuzle kada je Karađorđe oslobodio Šumadiju. Najpre se zadržao u Branetićima – takovski srez, pa prešao ovde zbog pitomine. U Branetićima imaju rođake – Ostojići.
–Popovići, slave Nikoljdan. Starinom su Sjeničani. Zovu ih „Erama“. U Koletini (Jasenica) imaju rođake – Vujoviće.
–Sarići, slave Nikoljdan. Njihovog pradedu Petradovela je mati iz Mirosaljaca – kolubarski srez – gde imaju rođake – Sariće.
–Danilovići (Milićevići), slave Lučindan su doseljeni iz okoline Užica.
–Bankovići (Đerkovići), slave Mitrovdan, Oni su od Sjenice, Stanuju u „Arnautskom Kraju“. Zovu ih „Arnautima“. Sa njima su rod Maksići.
–Ilići, slave Nikoljdan. Stari su im doseljeni iz „užičke nahije“.
–Stojanović, „Bugarin“, ne kaže se odakle su niti koju slavu slave.
Nepoznatog porekla su:
–Živkovići;
–Nikolići;
–Terzići;
–Stekići;
–Radovanovići i;
– Marinkovići.
Gore pomenute porodice slave Đurđevdan.
–Pavlovići su Cigani-Romi, slave Aranđelovdan, doselili su se iz okoline.
IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)