Poreklo prezimena, selo Babe (Sopot, Beograd)

29. jul 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Babe, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Obnovljena crkva iz XV veka posvećena Sv. despotu Stefanu Lazareviću u selu Babe (foto Goran Krčo)
Crkva iz XV veka posvećena Sv. despotu Stefanu Lazareviću u selu Babe (foto Goran Krčo)

Položaj sela.

Veći deo sela je na desnoj strani Bapskog Potoka, koji se zajedno sa svojim pritokama jako usekao u ripanjsku površ. Kuće su većinom po stranama; samo nekoliko kuća je u dolini i to od skora.

Vode.

Selo se služi vodom sa izvora Brajilovca i Točka.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Anatema, Krčevine, Zmijačinjak, Kolišta, Rnjinac (ovde ima ostataka Madžarskog Groblja), Bučije, Bećarski Laz, Ornice, Parloge, Glavčine, Mlaka, Krčevina, Plandište i Marinac.

U ataru ovog sela nalazi se svega oraće zemlje 191 dan, zavate 2 dana kosanice 230 (?) i vinograda 67 motika; ostalo je se žirorodna gora, ševarice nema. Parloga nema. Ziratna zemlja je više divjačna. A na ovom ataru naseljeno je selo Babe još od vremena pokojnoga Karađorđa, koje se iz 24 kuće sastoji i spahiji se plaća samo desetak.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa.

Krajevi sela nose imena rodova, Novičići, Pešići itd.

Starine u selu.

U blizini izvora Točka su Crkvine, gde ima ostataka, temelja negdašnje crkve.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Babe su novije naselje. U spisku iz 1834. godine pominje se Alija Babe, čije granice „počinju od Navrta, na Moraku, Anište ka Ropočevu, Na Zmijačinjak, na Parcansku među, na Izvorac, na Zlataru, od Guberevca na Prutem Reku, na Gradište, od Stojnika na Svatavsko Groblje pa opet na Navrte. Veličina atara su dužine i širine od 45 minuta hoda.

Iz napred navedenih podataka vidimo, da je na mestu naselja Babe bilo naselje i za vreme Karađorđa. Selo je 1818. godine pripadalo Vićentijevoj knežini i imalo je tada 16 kuća. Godine 1822. je u sastavu iste knežine bilo 17 kuća. Godine 1846. pripadalo je kosmajskom srezu i imalo je 25 kuća a 1921. godne 89 kuća.

Novičići se smatraju za najstariji rod, slave Aranđelovdan. Starinom su od Sjenice. Najpre su se nastanili u Đurincima, pa kako se tu „u ravnici metiljavile ovce“ presele se u Babe „gde je za njih, stočare, zemljište bilo povoljnije“. Sa njima su u rodu:

Simići (Nedeljkovići i Milojevići), koji takođe slave Aranđelovdan.

U starije rodove ubrajaju se:

Pešići (Rankovići, Đorđevići i Ilići), slave Jovanjdan čiji su preci došli iz Mokre, belopalanački srez, i to najpre u Đurince odakle docnije pređu u Babe. U Đurincima imaju rođake Vojinoviće.

Milići i Petkovići su rod Novičićima, slave Aranđelovdan.

Kačarevići su se doselili iz Kačera, slave Đurđic.

Kitanovići slave Aranđelovdan. Rod su Pešićima. Ušao ženi u kuću i primio njenu slavu.

Stankovići su se doselili iz Koraćice, slave Nikoljdan.

Mitrovići su iz Kačera, slave Nikoljdan.

Lazići slave Simeundan. Misle da su poreklom iz Homolja.

Mitrovići, Mihajlovići, Stanojevići, Bošnjakovići i Kostići su Cigani-Romi, nastanili su se izvan sela i obrazovali „Cigansku Malu“ u blizini državne šume, doseljeni su poglavito iz okoline, rade zemlju, izrađuju kašike i vretena, bave se sviranjem, slave Jovanjdan i Aranđelovdan.

Nepoznatog porekla su:

Milićevići, slave Nikoljdan.

Trifunovići (Milinkovići i Radenkovići), slave Trifundan.

Simići, slave Stevanjdan.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.