Poreklo prezimena, Veliko Selo (Loznica)

11. jul 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Veliko Selo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj ma(ha)la u selu.

Gornja Mala je na prisojnoj strani jedne doline, na osojnoj strani doline Ujdurovca a na nekoliko rtova gde su kuće Gvozdenovića i Raševića.

Donja Mala je na prisojnoj strani doline Karlovca i na površi osojne strane te doline.

 

Tipa zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.

Male su:

Gornja Mala i kojoj su: Sandići, Gvozdenovići, Raševići, Burmazovići, Popovići, Popovići drugi, Boškovići, Vasići, Simići, Veselinovići i Lukići.

Donja Mala: Đuričići, Đurđevići, Burmazovići, Mitrovići, Terzići, Stevanovići, Alimpići, Petkovići, Grujići, Boškovići, Perići, Ilići, Sofronići i Dakulovići.

U Donjoj Mali kuće Petkovića i Grujića su rastavljene njivama.

Prvi doseljenici ovog sela su krčili šumu.

Privreda, zemlje i šume.

Pet do šest seljaka znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana u Mačvi.

Seoska šuma i ispaša su u Iverku.

Do šest seljaka ide u Lozničko Polje gde obrađuju zemlju „na pola“. Više njih imaju njive u dolini Jadra. Leti se obdanicom isteruje stoka na seosku ispašu.

Početkom zime dogone „Arnauti“ ovce na ishranu.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Gvozdenovići, slave Nikoljdan.

Raševići, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Velikoj Vranjskoj i u Banovu Polju.

Boškovići i Perići, slave Aranđelovdan. Preci ovih porodica su izbegli u Srem 1813. godine.

Popovići, slave Đurđevdan.

Veselinovići, slave Nikoljdan.

Stavanovići, Alimpići, Petkovići i Grujići, slave Nikoljdan.

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 18. veka:

Raševići* (staro prezime Milanovići) i Lukići su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.

*Pomenuti su i kao starosedoci.

2) u drugoj polovini 18. veka:

Sandići su iz Hercegovine, slave Miholjdan.

Ilići i Sofronići (staro prezime Kokorovići) su iz Kokorova, slave Đurđevdan.

3) U početku 19. veka:

Vulići i Simići su iz Korenite, slave Nikoljdan.

4) U prvoj polovini 19. veka:

Burmazovići su iz Dvorske, slave Alimpijevdan.

Đuričići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

Đurđevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

5. U drugoj polovini 19. veka:

Popovići su iz Joševe, otac doveden uz majku, slave Nikoljdan.

Terzići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

Mitrovići su iz Loznice kod Čačka. Otac im se ovde nastanio kao zidar, slave Đurđevdan.

Dakulović je iz Jarebica, ovde se nastanio kao sluga, ne kaže se koju slavu slavi.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Selimir

    Ovde ispade da Nestorovići nepostoje u Velikom selu a mi znamo da postojimo na ovom prostoru skoro 150 godina slavimo Arandjelovdan i intresujeme odakle potičemo