Poreklo prezimena, sela Gornje i Donje Nedeljice (Loznica)

Poreklo stanovništva sela Gornje i Donje Nedeljice (po knjizi Nedeljice), Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj zaselaka-ma(ha)la u selu.

Gornje Nedeljice su na prisojnoj strani Kaitovića Potoka.

Grabik-Mala je na prisojnoj strani doline Lipnice a osojna je pošumljena.

Srednja Mala je na prisojnoj strani Gajića Potoka, čija je osojna strana pod njivama i pod šumom.

Antonića Mala je na prisojnoj strani Antonića Potoka, osojna strane je pošumljena.

Vujića Mala je na prisojnoj strani Mitrovića Potoka, čija je osojna strana pod njivama..

Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.

a) Gornje Nedeljice u kojoj su: Kaitovići, Rakići, Filipovići, Pavlovići, Stevanovići, Stanojevići, Petkovići, Cerovci, Kokanovići, Božići, Kuzmanovići, Maksimovići, Rosići, Pantelići i Karajičići.

b) Donje Nedeljice čiji su delovi:

-Grabik-Mala:Lukići, Gačići, Tanackovići, Maksimovići i Dimnići.

-Srednja Mala:Tešići, Jakovljevići, Lukići, Stevanovići i Pavlovići.

-Antonića Mala:Antonići, Gačići, Pantelići, Miletići, Bojići i Pavlovići.

-Vujića Mala:Mitrovići, Markovići, Vujići, Petrovići, Stevanovići i Markovići.

U Grabik-Mali kuće Maksimovića i Dimnića su rastavljene šljivakom; u Srednjoj mali kuće Lukića i Stevanovića su rastavljene njivama i šljivacima.

Privreda, zemlje i šume.

Pre okupacije Bosne, od šljiva se pekla rakija po koju su dolazili bosanski trgovci; tada su šljivaci bili manji. Šljive se suše od pre 40 godina i od tada šljivaci postaju veći; šljive su najpre sušili muslimani.

Opštinska šuma je bila u Lipnici; izdelili su je seljaci Gornjih Nedeljica.

Seljaci ne idu u Lozničko Polje, jer imaju njive u ravni, između Korenite i Jadra. Početkom zime Zlatiborci dogone ovce i ishranjuju ih u polju.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

–Rakići, Rosići i Pantelići, slave Đurđevdan.

–Pavlovići i Karajičići, slave Mitrovdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj (Milojevići).

–Kokanovići, slave Mikoljdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj.

–Lukići, slave Miholjdan.

–Antonići, slave Nikoljdan.

–Vujići, slave Avramijevdan.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

–Gačići, slave Đurđevdan.

–Tanackovići i Dimići, slave Đurđevdan.

–Stevanovići, slave Đurđic.

Doseljeni su:

1) U drugoj polovini 18. veka:

–Tešići i Jakovljevići su iz Crne Gore. Njihovi preci su bežali u „Nemačku“, slave Nikoljdan.

–Božići, Kuzmanovići i Maksimovići su iz Birča, slave Đurđevdan.

–Kaitovići su iz Trebinja, slave Malu Gospojinu (prema rečima Aleksandra Kaitovića, prema predanju vode poreklo od mletačkog trgovca Kajtaza Kokana Ikarajica, koji je došao iz Dalmacije. On je, kako se tvrdi, imao nekoliko sinova, i od njih su nastala prezimena Kaitović, Kokanović i Ikarajičić. Kaitovići su podeljeni u tri podgrupe – Kobce, Lijaće i Kurjake).

–Pantelići su iz Ostružnja. Njihov praded je iz Ostružnja došao u Sipulju a odatle u Nedeljice, slave Aranđelovdan.

2) U Prvoj polovini 19. veka doselili su se:

–Stanojevići i Petkovići su iz Podgore. Njihovi preci su najpre bili zastali u Koreniti, slave Đurđevdan.

–Cerovci su iz Cerove, slave Đurđevdan.

–Pavlovići su iz Radalja, slave Mitrovdan.

–Bojići su iz Cikota, slave Stevanjdan.

–Petrovići su iz Krivajice, slave Avramijevdan.

–Lukići su iz Bosne. Njihov ded se privenčao, slave Nikoljdan.

–Mitrovići su iz Bradića, slave Mitrovdan.

3) U drugoj polovini 19. veka:

–Stevanovići su iz Cikota, slave Stevanjdan.

–Markovići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

–Miletići su iz Tršića, slave Alimpijevdan.

–Pavlovići su iz Korenite, slave Stevanjdan.

–Markovići su iz Lipnice, slave Đurđevdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.