Poreklo prezimena, selo Runjani (Loznica)

2. jul 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Runjani, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj ma(ha)la u selu.

Šećer-Mala je na obema stranama doline jednog potoka i na pinosavskoj površi između te doline i doline Lipnice.

Konića Mala je na prisojnoj strani Lešnice i na rtovima pinosavske površi između ove doline i doline Žeravije.

Karanova Mala je na osojnoj strani Lipnice (kuće doseljenika) i na njenoj prisojnoj strani (kuće starosedelaca).

Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.

Šećer-Mala u kojoj žive: Đokići, Krasavci, Ćosići, Popovići, Stepanići, Pantići, Kneževići, Petrovići, Višnjići, Sarići, Đukanovići, Simići, Lukići, Ilići i Simići drugi.

Konića Mala: Stevanovići, Jankovići, Zebići, Konići, Lukići, Blagojevići, Pavlovići, Mitrovići, Matići, Rakići, Dimitrijevići, Marići, Milovanovići i Maksimovići.

Karanovo: Maksimovići, Konići, Popovići, Burmazovići, Subotići, Bojići, Ninići, Radovanovići, Ljubinkovići, Mijići, Jovanovići, Jevtići, Despotovići, Đukanovići, Stevanovići, Čolići, Pavlovići, Đurkovići, Krstići, Jevtići drugi, Tadići, Mijajlovići i Jevtići treći.

Šećer-mala i Konića Mala su rastavljene dolinom, Lipnicom. Od Popovića se nekoliko kuća odselilo na utrinu u Beljevine.

 

Privreda, zemlje, šume i paše.

Pre okupacije Bosne od šljiva se pekla rakija po koju su dolazili sa konjima i mehovima trgovci iz Zvornika, Janje, Bijeljine, Tuzle itd.

Seoska šuma i ispaša su u Beljevinama, Kusjaku, Mekotama, Vitlovcu i Brajiskom.

Skoro svi seljaci imaju u Rujanskom Polju njive i kolibe. U kolibama oni noćivaju leti za vreme poljskih radova dok zimi u njima boravi po jedan ukućanin i ishranjuje stoku.

Užičani od Zlatibora dogone početkom novembra po dva do tri čopora ovaca i ostaju u polju do kraja marta, oni kupuju seno i polažu stoci.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

-Đokići i Pantići;

-Kneževići;

-Simići;

-Lukići

-Ilići i Mitrići i:

Stevanovići. Preci Kneževića su bili knezovi. Priča se da su nagonili Turke da seku sirovo trnje u Kneževića Kosi i da ga gaze. Njihov ded Simo „Stambolija“ bio je zarobljen u boju na Loznici. Ded Ilića „Madžarin“ učestvovao je 1848. godine u Madžarskoj Buni. Slave Nikoljdan.

Konići;

Pavlovići i Marići. Konići su dobili svoje prezime oruda, što im je kuća na mestu negdašnjeg turskog konaka, slave Jovanjdan.

Popovići, Subotići i Bojići slave Đurđic.

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 18. veka:

Ninići i Mijići su iz Kostura u crnogorskoj Hercegovini. Doselio ih njihov čukunded Nina, zauzeo seoskog imanja i dobio zemlje od Bojića. Nina je rodio Stanoja, Marka, Jevta i Đoka. Stanoje je rodio Miju i Cviju a Mija Aleksu, od koga su Mijići. Jevta je rodio Nikolu, Filipa, Đoka i Srećka. Od Filipa i Srećka su Ninići. Slave Nikoljdan.

2) U drugoj polovini 18. veka.

Popovići i Stepanići su iz Hercegovine, slave Stevanjdan.

Jankovići i Zebići su iz Zebinog Sela, slave Jovanjdan.

Čolići i Jovanovići su iz Koceljeve, slave Đurđic.

Ljubinkovići su iz Hercegovine, doselio ih njihov predak Ilija Kresalo, slave Aranđelovdan.

3) U prvoj polovini 19. veka:

Blagojevići i Rakići su iz Kostajnika, slave Đurđevdan.

Krasavci su iz Krasave, slave Stevanjdan.

Višnjići su iz Jalovika, slave Nikoljdan.

Ćosići su iz Radalja, slave Đurđevdan.

Milovanovići su iz Kostajnika, slave Miholjdan.

4. U drugoj polovini 19. veka:

Sarići su iz šarskog Podgora. Njihovi preci su najpre došli u Stragare i odatle jedan ode u Tulare – Tamnava a drugi u Srem, slave Jovanjdan.

Matići su iz Likodre, slave Srđevdan.

Maksimovići su iz Kostajnika. Njihov otac je došao ženi ukuću, slave Srđevdan.

Đukanovići su iz Kostajnika. Njihov otac se ovde nastanio kao sluga, slave Aranđelovdan.

Tadići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

Krstići su iz Selanca, slave Aranđelovdan.

Petrovići su iz Banjevca, slave Aranđelovdan.

Đukanovići su iz Orovice, slave Đurđic.

Dimitrijevići su iz Orovice, slave Đurđic.

Jevtići su iz Orovice, slave Đurđevdan.

Despotovići su iz Leovića, slave Đurđic.

Pavlovići su iz Bajine Bašte, slave Đurđevdan.

Jevtići su iz Kostajnika, ne kaže se koju slavu slave.

Đurković je iz Birča, on se ovde naselio kao sluga, slavi Alimpijevdan.

5. U početku 20. veka:

Mijajlovići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.

Jevtići su iz Kozjaka, slave Nikoljdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.