Poreklo prezimena, selo Veliki Kičić (Kosovska Mitrovica)

28. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Veliko Kičiće (danas Veliki Kičić), opština Kosovska Mitrovica (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na podnožju Kopaonika, delom u proširenoj dolini Krčevinskog potoka pri njegovom izlazu u polje, delom s desne strane potoka, na jezerskoj terasi od 620 m.

Razbijenog je tipa. Deli se na mahale Prelovca, Maljoka, Ćamarata, Vatića i Bangela. Kuće u mahalama su zbijene.

Najstariji rod u selu su Seferovići ili Bangeli (15 k.). Turskog su porekla. U V. Kičiće su doseljeni iz Trepče po njenom zapuštenju. Isti su rod s Bangama u Vučitrnu, čije je poreklo takođe tursko i koji su tu takođe sišli iz Trepče. Svoje gospodarstvo nad trećinom sela stečeno ko zna na koji način prodali su Hadži Isenaginima iz Vučitrna, koji su kao čiflik imali druge dve trećine sela, tako da su od sredine prošloga veka i oni bili čifčije kao i celo selo. Pojasevi su im u 1934. od doseljenja iz Trepče bili: Zaim, Nazmi, Redža, Bećir, Sefer, Selim, Abdula, Musli, Murat (42 godine).

Arbanaški rodovi:

Ćamarat (22 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Ćamarata u Skadarskoj Malesiji u drugoj polovini 18. veka pre Arbanasa sela Smrekovnice, jer su Ćamarati živeli u Smrekovnici pre njihovog doseljenja.

Maljok (19 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Malesije zajedno s Ćamaratima.

Vatić (9 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Malesije krajem 18. veka zajedno sa Arbanasima iz Smrekovnice kao njihovi rođaci.

Planali (6 k.), od fisa Tsača. Doseljen je 1878. kao muhadžir iz V. Plane u Toplici.

Poislamljeni i poarbanašeni srpski rodovi:

Prelovc (24 k.). Potiče od dvojice braće Osmana i Behrama i njihove braće od stričeva Fejze i Brahima doseljenih krajem 18. veka iz Prelovca u Drenici. Njihovi preci, pravoslavni Srbi, kako to njihovi sadašnji potomci ističu, u islam su prešli u selu svoje starine, u Prelovcu. Pojasevi su im u 1934. od doseljenja bili: Osman, Ajredin, Osman, Fejzula, Ajrula (70 godina). Ušli su u fis Beriš.

Asanović (3 k.). Potiču od dvojice braće, Asana i Zejnule, koji su se sredinom 19. veka doselili iz Bistrice (K. Mitrovica). Pomenuta dvojica braće su prešla u islam u Bistrici. Otac im se zvao Stojan, a njihova srpska imena njihovi sadašnji potomci kao da ne znaju. Pojasevi u 1934: Stojan, Asan, Daut, Redžep (60 godina). I oni ušli u fis Beriš.

Bošnjak (1 k.). Doseljen iz grada Novog Pazara oko 1880. Pri doseljenju su njegovi članovi govorili samo srpski; sad srpski ne znaju.

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

 

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.