Prema studiji Sava Nakićenovića “Boka – Antropogeografska studija”. Stanje iz 1913. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković
Bijela je dobila ime, ili jer je “lijepa i čista”, ili po selu Bijeloj (5 km levo od Konjica), ili po rijeci Bijeloj u Hercegovini, a svakako jer je to ime kod Srba udomaćeno.
Car Dušan Bijelu pominje u svojoj povelji 1351. god, a Mlečihi su je zvali Bianca. Postoji legenda da je nazvana po Bijeli Urošu, još pre Nemanjića.
Od Nemanjića do danas ovdje su uvijek Srbi živjeli. Narodno predanje veli, da odmah, poslije katastrofe kosovske, u ovom selu nije bilo nego sedam porodica. Bila kyga, svo pomrlo, samo ostala djevojka Filipa Bungarića.
Ne znaju koje su to sada porodice, znaju samo, da je bila porodica Bungarića i Nika Miloševa. Onoj djevojci Byngapića tad došao neki Padović iz Konavala, te je uzeo. Od njega je današnje pleme Radovića u Bijeloj, koje narod smatra najstarijim. Slave Nikoljdan.
Drugo bratstvo iza ovoga, za koje narod drži da su došli u 15 v. iz Popova jesu Popovići, koji slave Jovanjdan. Bio je iz ovog bratstva u 17. veku pop S. Popovih, kog su hajduci peraški, u crkvi bijeljskoj, pod prijenosom kad je služio, ubili.
Bykovići, zvali se i Bojanići, došli iz Korjenića 1693. Slave sv. Joakima i Anu.
Hovakovići, iz Spiča 1876. Slave sv. Stefana Dečanskog.
Šerovići iz Zalaza (Crna Gora) 1680. Slave sv. Kuzmu i Damjana. Zvali se Lukrecijo. Prvi koji je došao, zvao se Mijo Šerovih.
DŽelatovići – Ovo brastvo drži, da je potomstvo novog Turčina dželata, koji se ovamo iz Trebinja 1682. naselio. Na početku18. v. živio je Vujo Dželalija, koji je imao sina Petra, koji se u 18. veku odlikovao u ratu s Turcima, zbog čega mu veliki meštar malteškog reda podijeli viteštvo iako Petar bijaše pravoslavne vjere. Slave Nikoljdan.
Đinovići, iv Krtola u 17 v. Slave Nikoljdan.
Todorovići iz Zagulja u Grahovu 1694. Slave Ćurđevdan.
Malovići, iz Trebinja 1694. Slave sv. Tomu, a prvi koji je došao zvao se Jovo Malojević.
Balabušići, iz Nevesinja 1692. Slave Tomin dan. Prvi koji je došao, zvao se Ćiril Balabušić.
Seferovići, iv Kuta 1840, a u Kute iz Pipera. Slave Vasiljevdan.
Živkovići iz Crne Gore 1689., iz sela Zeljute. Slave Nikoljdan.
Kneževići- predanje veli, da su najprije došli iz Crne Gore, iz Zaljute 1692, a zvali se Čaurine. Slave Jovanjdan. Prvi koji je došao, zvao se Mitar Knežo(a).
Ilići, iz Sarajeva 1720. Slave Jovanjdan.
Balići, iz Sarajeva 1720. Slave sv. Vasiliju.
Bukilica iz Grblja 1860. Slave Mijolice.
Rapovac, iz Sasovića, krajem 19 veka. Slavi Nikoljdan.
Mitrovići iz Kruševica, početkom 19. veka. Slave Nikoljdan.
Zlokovići – Oni u Veljem Brdu to su Boškovići, iz Kuta, a ovamo su došli oko 1700. god. Oni u Kovačini potomci su nekog Zizera, iz Kuta, koji je ovamo došao oko 1695. Bio kovač, te zlo kovao. Po tome se potomstvo prozvalo Zlokovi ili Zlokovihi. Slave Vasiljevdan.
Iz ovog plemena bilo je dosta papoxa bijelskih, a znamenit je bio graf Nikola Zloković, koji je sa grafovima Ilijom Cvjetovićem, Dragutinom Magazinovićem i Mihailom Komlenovićem, rečenim Meglajevićem, mnoge povlastice od Mlečana Hercegnovomu i okolini izradio.
IZVOR: Boka – Antropogeografska studija, Savo Nakićenović, 1913. godine
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković
Komentari (0)