Poreklo prezimena, selo Bela Crkva (Krupanj)

17. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bela Crkva, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka.  Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Bela Crkva

Položaj ma(ha)la u selu.

-Trifkovići su na obema stranama Rudog Potoka.

-Doljani su najvećim delom na strani doline Dola, okrenuti jugu.

-Stanojevići su na strani doline Vranješevca, okrenuti jugu.

-Rečani su na kačerskoj površi – između Cerova Potoka i Belocrkvanske Reke i na prisojnoj strani ove doline.

Vode.

Izvori sa kojih se pije voda su Prokleča, Oskruša, Čatrnja itd.

Tip sela, zaseoka (mala) sa familijama koje u njima žive:

Male u selu su:

Trifkovići u kojima su: Radići, Živanovići, Novakovići, Jokići, Lazarevići, Jovanovići, Ivanovići, Petrovići i Stajčići.

Doljani: Stanići, Rakići, Milosavljevići, Markovići i Gojkovići.

Stanojevići: Dimitrići, Šujići, Lukići, Petrovići, Jeremići i Jevtići.

Rečani: Popovići, Vinići, Vasiljevići, Rakići, Kovačevići, Savići, Stevanovići, Lazići, Krstići, Protići i Rakići.

Stanojevići su rastavljeni od Rečana dolinom, Belocrkvanskom Rekom. U Stanojevićima su kuće u šljivacima.

Na stavama Belocrkvanske i Tolisavačke Reke, na jednoj prostranijoj ravni, u jednom redu su škola i crkva a u drugom dućan, kovačnica, mehana i sudnica.

Stanojevići su najpre bili u Rečanima. Preselili su se na današnje mesto da budu bliže Rađevom Polju.

Kuće.

Od pre četiri godine kuće se grade većinom od ćerpiča. Seljaci su naučili praviti ćerpič od ciglara – „Bugara“. Pre „Bugara“ u obližnjoj Zavlaci ciglane su držali „Rvati“.

Privreda, zemlje i šume.

Više seljaka znaju graditi zgrade od šerpera i od ćerpiča.

U selu oko kuća su poglavito šljivaci. Njive su u Rađevom Polju. Seoska šuma je u Vrloj Strani, na odsečnoj i visokoj strani Belocrkvanske Reke. Oko petnaest seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju. U Polje idu od pre četrdeset godina.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Stajčići, slave Jovanjdan.

Doseljeni su:

Stanići i Rakići (staro prezime Daničići) su doseljeni iz Stanine Rijeke početkom 18. veka. Od njih ima odseljenih u Galoviću (Tijanići)***.

Radići, Živanovići, Novakovići (staro prezime Cvetinovići);

Jokići, Lazarevići, Jovanovići (isto staro prezime Cvetinovići);

Ivanovići i Petrovići (zajenička stara prezimena su Trifkovići i Kneževići) su iz Baklja u Bosni odakle su se doselili u prvoj polovini 18. veka. Njihov predak Trifkoprivenčao se. Svi slave Đurđevdan. Od Ivanovića ima odseljenih u Lipolistu.

Dimitrići, Šujići, Lukići, Petrovići, Jeremići, Jevtići i Krstići (zajedničko staro prezime Stanojevići) su iz Hercegovine odakle su se doselili u prvoj polovini 18. veka. Doselio se njihov predak Stanoje, čiji je jedan brat otišao u Dragijevicu, slave Nikoljdan.

Popovići i Vinići su iz Hercegovine, doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slave Nikoljdan.

Rakići, Kovačevići, Savići, Stevanovići i Lazići su, takođe, iz Hercegovine, doseljeni u prvoj polovini 18. veka. Doselila se dva brata, Rako– od koga su Rakići i Đuko– od koga su svi ostali, slave Nikoljdan.

Milosavljevići su iz Rujevca, doseljeni u prvoj polovini 19. veka. Doselio ih njihov ded, slave Aranđelovdan.

Vasiljevići su iz Tolisavca od Đuričića, doseljeni u prvoj polovini 19. veka. Tu su se doselila trojica braće, dedovi današnjih, slave Đurđic.

Protići su iz Tolisavca, doseljeni u prvoj polovini 19. veka. Doselio ih njihov ded. Od njih ima odseljenih u Kamenici (Protići), slave Alimpijevdan.

Markovići i Gojkovići (staro prezime Neškovići) su iz Bastava odakle su se doselili u drugoj polovini 19. veka, slave Aranđelovdan.

Rakići su iz Šljivove, doseljeni krajem 19. veka, slave Pantelijevdan.

 

Napomena:

***Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.