Poreklo stanovništva sela Bariljevo, grad Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u podnožju Kopaonika, nad aluvijalnom ravni Laba, iza njegovog izlaska iz Teneždolske klisure.
Razbijenog je tipa starovlaške vrste. Mahale su mu: Džamijska, Draguša, Šaljana, Imerovića, Nreza, Rogadžija i Podadžija. Udaljenja izmeću mahala su od 200 do 1000 metara.
U banjskoj hrisovulji kralja Milutina, pored još nekih vlaških katuna, pominje se i Katount Bariljeskin koji je verovatno bio na mestu sadašnjeg sela Bariljeva, na šta uostalom upućuje istovetnost imena. Selo je bar od kraja 18. veka bilo čiflik Džinića i u njemu se stanovništvo smenjivalo. Srbi Đokići u Babinom Mostu su pri doseljenju svom iz Toplice oko 1800. „pali” prvo u Bariljevo i u njemu, pored Srba, zatekli i Arbanase. Docnije su se Srbi iz sela potpuno raselili. I Arbanasi su doseljenici docnijeg vremena.
Arbanaški rodovi:
– Lec (6 k.), od fisa Beriša, bratstva Dode i Ropic (2 k.), od fisa Šalje. Smatraju se za najstarije rodove u selu. Pojasevi u 1935. od doseljenja su za Lec bili: Ahmet, Adža, Ajriz, Memet (60 godina); za Ropic: Mahmut, Sali, Behram, Mahmut. Doselili su se, dakle, oko 1820. i to: Lec iz Malesije, a Ropic – iz Istinića u Metohiji.
– Selmanović-Lec (5 k.). Doseljeni za Lecom kao njegovi rođaci.
– Ramović (6 k.) i Nrez (6 k.), od fisa Beriša, bratstva Dode. Doseljeni posle prednjih, prvi iz Malesije, drugi iz Metohije.
– Seljac (6 k.), od fisa Šalje, bratstva Peca i Gimol (1 k.), od fisa Šalje, bratstva Gima, doseljeni sredinom 19. veka.
– Imerović (4 k.), od fisa Beriša, bratstva Asćora. Doseljen iz Konjuševca u Labu posle Gimola.
– Dešišk (2 k.) i Berbatovc (4 k.), od fisa Gaša. Muhadžiri su iz 1878. iz topličkih sela Depšiška i Barbatovca.
– Podadži (2 k.), od fisa Gaša. Muhadžir je iz topličkog sela Lumnice. U Bariljevo se doselio iz Belog Polja u Labu.
– Rogadži (4 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir je iz Vrbovca u Toplici.
Cigani pravoslavni:
– Jovanovići (4 k., sv. Vasilije). Preselili se iz Samodreže 1906. Bili su sluge, nadničari i napoličari, a oko 1925. dobili od države malo utrine.
U selu je 1935. bilo još 5 kuća Cigana Gabelja i 2 kuće Cigana Aškalija.
Autokolonisti:
– Kaličanin (1 k.) 1925. iz Draguše (Toplica).
– Jović (1 k.) 1924. iz Vrela (Toplica).
– Dimitrijević (1 k.) 1929. iz Alabane (Toplica).
– Kandić (1 k.) 1931. i Činburović (1 k.) 1932. iz Krivaje (Toplica). Svi su ovi rodovi daljom starinom od Novog Pazara.
– Đurović (1 k.) 1931. iz Točana (Toplica). Daljom starinom je od T. Užica.
– Simić (3 k.) 1929. iz Zlegnje (Župa Aleksandrovačka). – Pajović (1 k.) 1924. iz Kuršumlije. Daljom starinom je iz Banjske (Ibarska klisura).
Kolonista je Bulatović (1 k.). Doseljen je 1927. iz Rovaca (Crna Gora).
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)