Poreklo stanovništva parohije Draksenić, opština Kozarska Dubica. Prepis iz crkvene knjige ŠEMATIZAM pravoslavne mitropolije i arhidijeceze dabro-bosanske za godinu 1882. Priredio saradnik portala Poreklo Milorad Bogdanović.
Parohija Draksenić, protoprezviterat dubički
(Prepis)
Parohija sa 4 sela:
1.Draksenić, kuća 135, duša 747
2.Klekovići, kuća 76, duša 459
3.Gunjevci, kuća 49, duša 258
4.Pucari, kuća 45, duša 299
Paroh proto Teodor Vujasinović, protoprezviter dubički.
Parohijalna crkva hram sv. ev. Marka. Ima kuća 305, duša 1763. Rodilo se 1883, muški 62, ženski 30. Umrlo, muški 26, ženski 24. Vjenčano 7.
Svečari slave:
Sv. Jovana krstitelja: Banjac, Tepić, Gligić, Ekić, Mandić, Stanar, Topić, Krnjajić, Milošević, Radaković, Čađo, Vrebac, Lukač, Kovačević, Rokić, Premasunac, Ugrenović, Miljuš, Babić, Janković, Derikuća, Dragaš, Grubić, Latinović, Ilić, Vujasinović, Toljaga, Alavuk, Vukadinović, Kaić, Repaić, Kozarac, Čanak, Irnjak, Glušac, Bubeka.
Časne verige: Blagojević, Vlaisavljević.
Lazareva Subota: Rokvić, Vurdelja, Mrđa.
Sv. Đorđija: Marić, Plančić, Arnaut, Malenčić, Trbojević, Turkić, Savić, Vidović, Mataruga, Obućina, Goga, Despotović, Mršić, Cikota, Poljarac, Lončar, Grbavac, Gubić, Pušibrk, Kos, Savković, Radmanović, Trivić, Šormaz, Petraković, Petković, Plavanjac, Marelj, Zorić, Varićak, Reljanović, Marinković, Panjković, Miljanović.
Sv. ap. Vartolomiju: Kojić.
Sv. ap. Petra i Pavla: Crnogorac, Džakula, Marinković.
Sv. pror. Iliju: Zrnić.
Sv. ap. Tomu: Gaić.
Sv. Sergiju: Brekić, Grbić.
Sv. ev. Luku: Trubarac, Rašić, Milinović.
Sv. Dimitriju: Popović.
Sv. Đurđicu: Milošević, Kostić, Šarkan, Pušibrk.
Sv. arhiđ. Mihaila: Lukić, Mišić, Dimić, Marić, Lazić, Vukmir, Šijan, Grbavac, Bjelčić, Vlaisav, Budimir, Vrmić, Radak, Vuičić, Maričić, Milanović, Pralica.
Sv. ev. Matija: Klincov.
Sv. Alimpiju: Pilipović.
Sv. Nikolu: Milisavljević, Španović, Sirovina, Batić, Žuić, Samardžija, Rokvić, Ćuk, Timarac, Brkić, Marinković, Kačavenda, Škilić, Zlojutro, Goga, Popović, Lakobrija, Mrnjavica, Šuman, Dimitrić, Vlaisav, Sekulić, Lovrić, Barać, Dimitrijević, Šuica, Mitrović, Solar, Januz, Svilar.
Sv. arhiđ. Stefana: Šinović, Vlainić, Jajčanin, Savković, Turoman, Đukić.
IZVOR: Šematizam mitropolije dabro-bosanske iz 1882. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milorad Bogdanović.
26. maj 2014. u 11:53
Eror
Pretpostavljam da je greška u samom izvoru podataka, ali koliko znam prezimena Obućina i Džakula ne postoje u obliku Obučina i Đakula u srpskom govornom području. Takođe, mislim da ne postoji prezime Alovuk, već samo Alavuk, ni Mataruka, već samo Mataruga, ni Marel, već Marelj.Takođe, za prezimena Panković i Permasunac, kako je zapisano, verujem da je reč o prezimenima Panjković i Premasunac. Možda postoji još neki izvor podataka gde bi se moglo proveriti, pošto u telefonskom imeniku Republike Srpske ne postoje ova prezimena kako su ovde zapisana, a u Drakseniću postoji prezime Bjelčić, ne Bjeličić, dok pored Rokvića postoje i Rokići.
26. maj 2014. u 16:55
Milorad Bogdanović
Hvala Eror što si se uključio u raspravu i, takvim stavom ispraviće se greške koje su u sadašnjim vremenima dosta uočljive. To sam primjetio u nekoliko slučajeva u mome rodnom kraju, gdje su mi starije osobe (kad sam bio mlad) govorili “to se tako rekne”, pa zato nisam ništa ovdje ispravljao nego prepisao onako kao je napisano, mada, vidim tek sada da sam i ja ovdje napravio dvije greške: nepravilno sam napisao Permasunac a piše Premasunac, kao i Rokvić a piše Rokić. Rokvići se ovdje i ne spominju, a Rokići kao slavljenici tri različite slave: Đurđevdan, Lazareva Subota i Nikoljdan.
A ako je došlo do greške to bi se mogao okriviti izdavač, jer prota Teodor Vujasinović je rodom iz ove parohije i sigurno da je dobro poznavao prezimena i slave svojih parohijana.
I na kraju, možda bi najbolje bilo da se ispod teksta iz “Šematizma mitropolije dabrobosanske za 1882” nastavi sa današnjim vremenom, makar za one krajeve gdje se to može prikupiti. To bi tada imalo još veću vrijednost.
22. jun 2014. u 11:40
Jovica Krtinić
Hvala, Jovane i Milorade. Unete su sve ispravke.
22. april 2016. u 20:48
Branko Todorović
Pušibrka je nekad bilo i u Baranji. Verovatno su bili poreklom sa ovih prostora. Pušibrci se pominju u Sečuju 1767. godine (Glisso Pusiberk). Nije mi poznato koju slavu su slavili.