Poreklo prezimena, selo Zavlaka (Krupanj)

19. april 2014.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Zavlaka, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Iz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Selo Zavlaka je u oblasti Rađevine, okrug podrinjski, srez rađevski, opština zavlačka.

Selo leži na malim brežuljcima i kosama koje razdvajaju mali potočići, koji ne preve kućama nikakve štete.

Vode.

Kroz selo protiče reka Zavlačica i to po sredini sela. Ona, ipak, pravi štetu ljudima, jer kada nadođe izliva se iz korita i zasipa kamenjem imanja seljacima po dnu sela, utiče u reku Cernicu.

U selu se pije izvorska voda, bunara (đermova) nema. Najglavniji izvori u selu su: Sekulina voda a zovu je i Točak, Jezdimirovića Točak – koji je pored puta Šabac – Krupanj, kilometar daleko od kafane na Jadru. Kod tog izvora-česme-točka je raskrsnica puteva Šabac-Krupanj i Valjevo-Loznica. Još su glavniji izvori Zlatna voda ili Zlatinovac. U ovom selu ima dosta izvora a da nije tih izvora selo ne bi moglo opstati, jer su kuće veoma raštrkane po brdima i kosama, pa u tom slučaju ne bi imalo vode, presušila bi rečica Zavlačica a selo je udaljeno od reke Cernice i glavne reke Jadra. Mineralnih voda u selu nema. Seoske kuće nisu prikupljene u grupe oko izvora, jer skoro svaka kuća ima svoj izvor.

Klima.

Klima je u ovom selu kao i u okolnim selima. Kišu im donosi Drinjak ili Donjak.

Zemlje i šume.

Selo ima dosta zemlje za obrađivanje, koja je u selu i oko sela, jer je selo raštrkano. Imaju malo zemlje i oko Jadra.

Najglavnija mesta gde su njive zovu se: Orlovac, Reljića brdo, Vlašić, Marjanovića brdo, Marića brdo, Zlatinovac – gde je i Zlatina voda i Mićinovac.

Zajedničke šume imaju na planini Vlašiću a tako i zajedničke ispaše. Polovina je pod šumom dok polovina služi za napasanje stoke. Za ispašu ništa ne plaćaju. Zajednička šuma i utrina (ispaša) je oko 50 hektara. Zajednička je još od turskog vremena a selo na nju plaća državni porez.

Zemlja u Zavlaci nije takvog kvaliteta kao u selima Jadra, zbog toga skoro svi seljaci Rađevine idu u Lozničko polje (Drinsko polje) i tamo rade zemlju, koju im izdaju pojedini imaoci zemlje „na pola“. Većina Rađevaca kupuje po jedan komad zemlje u Drinskom polju i tu načini sebi kolibu, pa posle malo-pomalo kupuju još zemlje oko svoje njive. Posle toga, kada se porodica izdeli u Rađevini, onda jedan ili više članova se stalno nastanjuje u Lozničkom polju na svoje imanje. Tako su se mnogi Rađevci i Azbukovčani naselili u selima Šoru, Straži, Runjanima, Grnčari, Kozjaku, Klupcima i Novom Selu a i danas u Drinskom Polju ima dosta koliba (trla) rađevskih. U ovim kolibama po jedan član porodice zadržava se preko cele godine dok ostali dolaze kada su radovi oko oranja, okopavanja kukuruza, branja i žetve letine.

Čim nastupi vreme oranju i setvi kukuruza i drugih poljoprivrednih kultura vide se putem, koji vodi u Loznicu kroz Jarebičko polje, obično nedeljeom ili praznikom, velike grupe ljudi (60-80), žena i dece gde idu u Drinsko polje a za njima, na odstojanju od jedan kilometar, nailazi ponova takva grupa – i tako ceo dan prolaze Rađevci, Azbukovčani pa i Podgorci-Valjevci, da u Drinjskom polju seju kukuruz i ostale kulture.

Zemlje jednoj porodici u ovom selu potrebno je 20 pluga da bi, prema ovdašnjim prilikama, mogli osrednje živeti.

Tip sela.

Selo Zavlaka je, kao i sva sela u Jadru, izuzev Šora i Novog Sela, i Rađevini je razbijenog tipa i podeljeno je na ma(ha)le, Gornju i Donju malu. Te male se zovu Gornja i Donja Zavlaka, ali nisu dva zasebna sela, već dve male.

Kada se zadruga u ovom selu deli, onda odeljeni članovi mahom grade kuću blizu stare okućnice. U Donjoj Zavlaci ima i jedna porodična mala – koja se zove Mijatovića mala.

Rastojanje pojedinih kuća, kao i mala je isto kao i u Jadru. U selu Zavlaci ima više prezimena i to, po malama:

U Gornjoj Zavlaci:Đermanovići, Brajići, Marjanovići, Reljići, Božići, Perišići, Džagići (Andrići i Đukanovići), Matići, Krstići, Markovići (Gunjačani), Grujići, Puljezovići, Ljubičići, Keserovići, Markovići, Jankovići, Jakovljevići, Mijailovići, Bogićevići i Jovići, ukupno 79 kuća.

U Donjoj Zavlaci: Perići, Krstići, Lukići, Gajići, Simići (Ljubinkovići) i Petrovići, svega 28 kuća.

U Donju malu ili Donju Zavlaku dolazi i mala porodična mala – Mijatovići u kojoj žive ove familije:Jezdimirovići (Mijatovići), Stanimirovići, Jevtići, Grgurovići, Simići, Ilići i Andrići.

U celom selu ima 107 kuća.

Ime selu.

Priča kojom se tumači ime selu Zavlaka napisana je u opisu sela Sipulje i Velikog Sela.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Džagići, Perišići, Simići i Gajići: Misli se da je najstarija porodica Džagića i Perišića u Gornjoj mali i Simića i Gajića u Donjoj mali. Za vreme Turaka ova zadruga je bila velika, jer je sedmorica braće bilo oženjeno u njihovoj kući. Jednoga dana dođe 12 Turaka njihovoj kući da poubijaju odrasle ljude a žene i decu porobe. Jedan Turčin im to kaže i savetova im da beže od kuće. Jedan od sedmorice ukućana Džagića, znajući za to, isponapija Turke a ostala šestorica opale iz pušaka te svih 12 Turaka na mestu ubiju, zbog toga cela familija prebegne u Srem da bi se nakon nekoliko godina vratili i sagrade kuće gde su im današnje a prva-pređašnja im je bila blizu mehane u Jadru. Priča se da se i danas poznaje mesto gde je prva kuća bila.

Dakle, postoji verovanje da je ova familija u ovom selu od pre 200 godina. Neki od ove familije kažu da su iz Srema zbog toga što su u Sremu živeli nekoliko godina. Slave Aranđelovdan.

Mijatovići (Jezdimirovići, Stanimirovići, Jevtići, Grgurovići i Simići) u Donjoj mali i;

Ljubičići u Gornjoj mali su, kao i Džagići, stare porodice, ne zna se odakle su im preci doseljeni ali znaju da su u Zavlaci preko 200 godina, slave Đurđevdan.

Većina ostalih stanovnika sela Zavlaka doselili su se iz Carine i carinske opštine (Gunjaka i Dragodola), tako su:

Đermanovići su iz Skadra (mahala sela Carina –Azbukovica), slave Jovanjdan.

Brajići u Gornjoj mali i;

Krstići, Lukići i Perišići u Donjoj mali su iz su iz Carine. Rod su Brajićima u Štitaru i oni su od jedne familije, koje ima i danas u Carini, slave Stepanjdan-Stevanjdan.

Sudeći, kako su zapamtili, „Katansku bunu“, sve su, gore pomenute porodice, doseljene iz carinske opštine početkom Prvog Ustanka ili nekoliko godina ranije a može biti i čitavih 50 godina ranije.

Puljezevići su iz Carine, došli kada i gore pomenuti, slave Alimpijevdan.

Grujići, Krstići i Markovići (Gunjačani) doselili su se iz Gunjaka, slave Alimpijecdan.

Marjanovići kažu da su iz Jaklja – okrug užički ali nisu sigurni, samo tvrde da su doseljenici, slave Jovanjdan.

Keserovići su iz okruga užičkog, od Bajine Bašte. Kažu da su bila tri brata, te je jedan ostao u Bajinoj Bašti, drugi se doseli u Zavlaku a treći u Piroman u Tamnavi, misli se da su se raselili zbog siromaštine. Ukoliko su tamo trpeli sirotinju – utoliko ovde bolje žive od ostalih seljaka, slave Jovanjdan*.

Budući da poznajem familiju Keserović u Piromanu, iz koje je porodice Dragutin Keserović, četnički komandant, ni ova familija više nije siromašna, s’tom razlikom što ova porodica slavi Đurđic, op. Milodan.

Reljići i Božići slave Jovanjdan.

Mijailovići, Markovići, Jankovići i Jakovljevići u Gornjoj mali ne znaju za svoje poreklo, slave Nikoljdan.

Bogićevići, takođe ne znaju za svoje poreklo, slave Lučindan.

Andrići u Donjoj mali su iz Korenite (Jadar), slave Đurđevdan.

Ilići su iz Cerove – Rađevina, slave Đurđevdan.

Perovići su iz Krivaje-Pocerina, slave Đurđevdan.

Jovići, predak je uljez iz Jarebica, slave Srđevdan.

Ostali podaci o selu.

U ovom selu ne poznaju se nigde stara selišta a isto tako u blizini nema nikakvih razvalina.

Madžarsko groblje postoji na brdu zvanom Jezdimirovića kamen.

U Selu Zavlaci zemlja, koja se spušta od Mijatovića ka Jadru, na dva mesta je veoma strma i završavaju se sa stenom. Jedna takva stena zove se Lisina a druga Mijatovića ili Kurjačka stena. Priča se da je pre 25 godina kurjak-vuk nagnao kozu na tu stenu i da je koza skočila Jadru te da je ostala živa, kurjak je skačući za njom na mestu stradao pa od tog vremena ovo mesto se zove Kurjačka stena a ona je naspram zavlačke opštine i mosta, koji je preko Jadra.

Ruda u selu ima u izobilju. Naša država eksploatisala je jedan majdan 1885-1886. godine, koji se nalazio u Džagićima – Gornja Zavlaka gde je vađeno olovo, cink i bakar.

Takvu istu vrstu ruda vadilo je „Francusko društvo“ godine 1888-1889. u Grujićčima – Gornja Zavlaka. Takvih ruda ima i na drugim mestima u ovom selu.

Kada su rudnici radili onda su okolni seljaci dolazili i u rudnicima radili, pošto rudnici više ne rade oni ne idu na druga mesta da rade kao rudari.

Kada su rudnici radili, priča se, dnevnica je bila dobra, prosečno 1,60 dinara dnevno.

Kaldrme od starih puteva nema.

18. decembar 1903. godine, Draginac.

Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.

IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. PV

    Jel Dżagići pored Arandjelovdana slave i Svetu Anu ? Ako ima neki Dzagić koji ovo vidi neka javi . Pozdrav .

    • slobodan tošković

      Džagići su poreklom iz Zavlake i slave Sv,Arhanđela Mihaila. Ima ih raseljenih u Loznici, Šapcu, Beogradu, Zrenjaninu, Zaječaru i svi slave Sv,Arhanđela Mihaila. Nema ma terotiji bivše Jugoslavije drugih Džagića. Postoje u Crnoj Gori ADŽAGIČIĆI i isti doseljeni oko Mostara HADŽAGIĆI-
      Džagići iz Zavlake su srodnici Toškovićima iz Zavlake i imaju istu YU halogrupu R1a (Z280).

  2. Mladen

    da li Markovici sa Gunjace slave Arandjelovdan? jer na stranici Markovica iz Kozjaka stoji da su se doselili sredinom 18og veka iz Zavlake. A ovde stoji da starosedeoci Markovici slave Nikoljdan respektivno Alimpijevdan.

    • slobodan tošković

      Markovići gunjačani su se u Zavlaci naselili u šumu kod familije Gajić, slave SV,Alimpija. Živeli su je ih dana 2021.g. nema u Zavlaci i doživeli procvat fanilije na padini Markovića brda u G.Zavlaci gde ih naselio teča……..Podelili su se oko 1900.g i raselili u D.Zavlaku na Šabački put malo pre sadašnje varošice Zavlake a druga grupa u tadašnju Zavlaku na Jadru danas varošica Mojković i tu su bili dobri obućari i krojači. Markovići iz Mojkovića se iselili u Šabac. U mojkoviću postoje i drugi Marjović doseljeni iz Brezovica od kojih je narodni heroj Žića Marković- Markovići gunjačani iz zavlake su se iselili i u GZ ih više nema,U Zavlaci postoje Markovići na vencu uz Šabački put ali nisu rod slave Sv,Nikolu.
      MARKOVIĆI u Kozjaku i u D.Sipulji su rođaci Toškovićima i Džagićima iz G.Zavlake i zato slave Sv.Arhanđela Mihaila.

      • Suzana

        Veoma zanimljivo, uopšte nisam znala da Markovici iz Kozjaka imaju veze sa Markovicima iz D.Sipulje.Postoje li zapisi generacija Markovica u Zavlaci iz XVIII veka?

  3. Perišić S

    Pozdrav svima.
    Moji roditelji su poreklom iz ovog sela.
    Prezivam se Perišić i zahvalan sam na svim informacijama koje postoje o mojim precima.