Poreklo stanoništva sela Voćnjak, grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo Voćnjak je u oblasti Jadra, okrug podrinjski, sreza jadranskog, opština loznička.
Selo leži na kosama koje idu od Gučeva ka Tršiću a između sela Tršića i zaseoka Baščeluka.
Najglavnija mesto u selu je Banovo brdo, gde je po pričanju živeo nekakav „ban“ i na tom mestu se nalaze razvaline njegovih dvorova a na tom mestu ima i danas, kako kažu, njegovih voćnjaka u kojim rađaju jabuke, kruške i šljive; potom Bugarsko gumno, gde su, po pričanju, Bugari sekli rujevinu i žegli pepeo, te su od njih i ostali pepeljarski veliki kazani. Osim toga postoji i Ribarsko brdo između reke Štire i Budimlije, Gole njive, Ostružnjak itd.
Zemlje i šume.
Zajedničkih velikih šuma u ovom selu nema a zajedničke utrine postoje na Ribarskom brdu, Ostružnjaku, Botalinim njivama, Jošnjaku, Jošinom vinogradu itd.
Na zajedničku utrinu-ispašu selo plaća porez državi a za ispašu meštani ne plaćaju ništa.
Vode.
U selu se pije izvorska i bunarska voda. Naročitih naziva za izvore nema. Mineralnih voda nema. Kroz selo teče reka Štira i rečica Budimlija. Kroz selo i oko male Komarica protiče potok Manjin a kroz Gornju malu potok Aluga. Oba ova potoka leti presušuju.
Klima.
Klima i vetrovi su kao i u selu Tršiću i ostalim okolnim selima. Posmatrajući i ispitujući nekoliko godina ceo Jadar, došlo se do zaključka da u celom Jadru zapadni vetar, koji se zove Donjak ili Drinjak donosi kišu. Najhladniji vetar je Severac a potom Ustoka, koji duva sa istoka.
Tip sela.
Ovo selo je razbijenog tipa i podeljeno je na male: Gornju, Komarice i Srednju malu. Kuće su bez reda rasturene i na različitim rastijanjima, kao i u susednim selima
U Gornjoj mali su:Markovići, Vidakovići, Ristanovići, Davidovići, Popovići, Bojići, Gajići, Đokići, Kostići, Radići, Čvorići, Lazići i Đokići drugi, ukupno 27 kuća.
U Komaricama su:Komarčevići-Komarci, Jakovljevići, Lukići, Stanimirovići-Krasavci, Pantići, Antonići, Marići, Mihailovići – ukupno 22 kuće*.
*Jedna familija nije upisana, zbog nečitkosti-oštećenja.
U Srednjoj mali su:Jakovljevići, …stanovići*, Pantići, Pavlovići, …jići* – ukupno 7 kuća.
*Nečitko-oštećeno.
Starine u selu.
U voćnjačkom groblju postije razvaline jednog starog manastira koga su, po pričanju, gradili Jugovići. Na tim razvalinama pre je bila služba svake godine u prvu nedelju po Petrovdanu, gde se silan svet okupljao ala sada te službe nema.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
–Markovići, Vidakovići, Ristanovići, Davidovići i Popovići su svi od jedne familije, misli se da su od najstarije porodice u selu, doseljeni su iz Bajnog polja ili Bajne Luke. Slave Srđevdan.
–Komarčevići-Komarci su takođe stara porodica, doseljeni su iz Hercegovine zbog turskog zuluma, slave Joovanjdan.
Sve ostale porodice ovog sela doseljene su posle ove dve, gore navedene, familije, a to su:
–Čvorići* slave Avramijevdan.
–Đokići*, slave Jovanjdan.
–Đokići* drugi su iz Zagona u Bosni.
–Radići su od Srebrenice u Bosni, slave Lučindan.
–Lazići su iz Zajače, slave Avramijevdan.
–Lukići su iz užičkih Bačevaca, slave Aranđelovdan.
–Stanimirovići su iz Krasave, slave Stepanjdan.
–Pantići u Komaricama su iz Kostajnika, slave Aranđelovdan.
–Mihailovići i Pavlovići u Srednjoj mali su iz Osata u Bosni, slave Mratindan.
–Ristanovići u Srednjoj mali su iz Azbukovice, slave Jovanjdan.
–Kostići* slave Lazarevdan.
–Bojići* i Gajići* u obe male slave Đurđevdan.
–Jakovljevići* u obe male, slave Stepanjdan.
– Andrići* slave Stepanjdan.
–Antonići* i Marići* slave Nikoljdan.
–Pantići* u Srednjoj mali…
*Ne zna se odakle su doseljeni (pisac teksta napominje da će o tome „naknadno javiti“), ili se ne zna koju slavu slave, ili je nečitko, op. Milodan.
6. novembra 1903. godine, Draginac.
Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.
IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
23. oktobar 2015. u 10:43
Milorad
Svaka cast na ulozenom trudu. ovo je za svaku pohvalu. Ali, zelim da dam mali doprinos.
Pojedini podaci jednostavno nisu tacni. Na primer slava Djurdjevdan je najveca u Vocnjaku, a ovde se i ne spominje. Zatim, porodica Davidivic ne postiji vec vek ipo. Od nje su nastale dve porodice, Milovanovici i Ristanovici koji slave Djurdjevdan i poticu iz Davidova Brega kod Nevesinja koje vec dugo ne postoji.
Izvor Borivoje Z Milojevic 1913. doktorska disertacija, sveska SANU, Neka antropogeografska ispitivanja u Jadru i radjevini