Poreklo prezimena, selo Grnčara (Loznica)

9. april 2014.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Grnčara (po knjizi Grnčare), grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Selo Grnčara je u oblasti Jadra, okrug podrinjski, srez jadranski, opština grnčarska.

Od Drinjskog polja idući selu Runjanima zemlja se postepeno uzdiže i na toj maloj visoravni, pola sata (hoda) od Loznice, sa desne strane puta koji vodi od Krsta grnčarskoj crkvi, leži selo Grnčara. Preko pomenutog sela je selo Runjani sa zapadne strane. Selo Grnčara pruža se od Krsta ka Jadru. Naspram Gornje Grnčare stoji Gornja Nedeljica a naspram Donje Grnčare – Donja Nedeljica sa istočne strane. Na severnoj strani ovog sela je Jadransko polje. Od donjih Grnčara uz polje i reku Jadar stoji selo Kozjak. Naspram ovog sela i preko reke Jadar je selo Bradić i to njegova mala koja se zove Čitluk.

Vode.

Kroz selo protiče mala rečica Grnčarica i potok Medovac kroz obe male, ali niti rečica niti potok ne čine nikakve štete selu.

U selu nema bunara, pije se isključivo izvorska voda. Najglavniji izvori su: Točak, Bezdan, Šumanovac, Medovac, izvor Dubokog potoka, koji protiče kroz selo Runjane.

Mineralnih a ni lekovitih voda u ovom selu nema.

Klima.

Klima je u ovom selu malo blaža nego u Šoru, jer ovo selo, kao i sela Nedeljice, Runjani i Kozjak, nije izloženo severnom vetru. Kišu im donosi južni i jugoistočni vetar.

Zemlje i šume.

Selo ima dosta zemlje za obrađivanje, koja je većim delom u Jadranskom polju a ima dosta zemlje u selu, jer je selo razuđeno. Najglavnija mesta gde su njive zovu se: Čerge, Panjevi, Zemunice, Bare, Šeničište, Gaj, Belače, Grabik, Breg, Luke, Suviti, Crkvine itd.

Selo nema zajedničkih šuma niti pak utrine, već samo pojedinci imaju svoje šume, koje se zovu: Čvorak, Branjevina i Šumanovac.

Zemlja je kvaliteta kao i u Nedeljicama, osrednjeg, i jednoj porodici bi trebalo 15 pluga zemlje, da bi prema ovdašnjim prilikama mogli osrednje živeti.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa i podeljeno je na ma(ha)le. Prva mala do Krsta zove se Gornja Grnčaara a druga mala, donja do Jadra zove se Donja Grnčara.

Male su međusobno udaljene do 300 metara a rastojanje između kuća je od 50 do 102 metra. Zaseoka u ovom selu nema.

Prezimena stanovništva:

U Gornjoj Grnčari:Maksimovići, Živanovići, Mojići, Jevtići, Jovanovići, Ilići, Stevanovići, Stevanovići drugi, Đukići, Đurđevići, Filipovići, Mitrovići, Vilotići, Stakići, Stanojevići i Stankovići.

U Donjoj Grnčari:Radnići, Jevtići, Petrovići-Babići, Jovići, Gligorići; Vasiljevići, Petrovići, Stevanovići-Igumanovići, Nikolići, Nikolići drugi, Miladinovići, Radišići, Dejanovići, Ignjatovići, Đurići, Gajići i Markovići.

Svega kuća u Gornjoj Grnčari ima 32 i Donjoj Grnčari 34 svega 66 kuća u celom selu.

Ime selu.

Selo i male su dobile ime zbog nekih grnčara, koji se ranije u ovom selu živeli i grnčariju pravili.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Ovo selo naselili su Bosanci, Hercegovci i okolna sela.

Maksimovići su starinom iz Hercegovine ali su živeli u Čajetini ili nekom okolnom selu do Zlatibora, jer kažu da su u Grnčare došli iz Zlatibora. Rod su Samurovićima u Prnjavoru (Mačva), slave Jovanjdan.

Stanojevići i Petrovići, prvi u Gornjoj, drugi u Donjoj Grnčari su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.

Živanovići su iz Paskavca kod Loznice, slave Đurđevdan.

Ilići slave Đurđic.

Jevtići su iz Brezovca, slave Tomindan.

Jovanovići su iz Cikota, slave Đurđevdan.

Stevanovići su sa Kosova i zovu se Kosovljani, slave Mitrovdan.

Đukići*, Stevanovići, Filipovići i Babići-Petrovići slave Đurđevdan;

Đurovići* slave Nikoljdan i

Dejanovići*, slave Aranđelovdan.

*Svi su poreklom iz Selanca u Azbukovici ali ne ne kaže da li su porodice koje slave Đurđevdan u srodstvu, op. Milodan.

Mitrovići su iz Radalja, slave Đurđic.

Vilotići su iz Dvorske, slave Stepanjdan.

Stakići su iz Tomnja, slave Đurđevdan.

Stankovići su iz Dvorske, slave Miholjdan.

U Donjoj Grnčari su još i ove porodice:

Radnići su iz Glasinca u Bosni, slave Pavlovdan.

Jevtići su iz Kostajnika, slave Đurđevdan.

Jovići i Đurići su iz Bosne, slave Nikoljdan.

Gligorići su iz Jarebica a ima jedna familija odseljena u Mitrovici, slaveAlimpijevdan.

Vasiljevići su iz Tomnja, slave Lazarevdan.

Miladinovići su iz Tomnja, doselili sse 1880. godine, slave Jovanjdan.

Radišići su iz Tolisavca u Rađevini, slave Nikoljdan.

Markovići su iz Gornje Lešnice, slave Nikoljdan.

Mojići, Ignjatovići i Nikolići, prvi o Gonjim, druge dve u Donjim Grnčarima su doseljenici ali se ne zna odakle su, slave Mratindan.

Stevanovići-Igumanovići su došli odnekuca, misli se iz Hercegovine, došli prvo u Cikote, pa posle Cikota prešao igumanu u manastir Tronošu(?), a njegovi u Grnčaru, slave Stepanjdan.

Nikolići, za njih se ne zna odakle su doseljeni, slave Nikoljdan.

18. maja 1903. godine, Draginac

Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.

 

IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. estavella

    Maksimovići su došli iz Kremne tj. raseljenjem velike familije Karadzić koja je krenula iz Morače.
    U opisu sela Kremna postoji zapis o njima, a sve to mozete procitati I u selima Gola Glava, Raduša u Valjevskom kraju.

  2. Milan Đurić

    Poštovani, slobodan sam zamoliti za pomoć u potrazi za mojim precima iz familije Đurić iz pomenutog sela Grnčara. U ovom skromnom opisu se pominje da smo poreklom iz Bosne a na jednom mestu se pominje selo Androvići iz Bosne. Ako neko ima bilo kakve smernice ili saznanja molim vas za pomoć ili neki savet.