Poreklo prezimena, selo Tatinac (Užice)

21. februar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Tatinac, grad Užice – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj i tip sela, zemlje i zanimanje stanovništva.

Tatinac je severo-istočno od Užica pri izvorima užičkog Lipskog Potoka. Lipski Potok postaje od tri potoka: Sorića, Raškovića i Gluvaćskog Potoka. Oko izvora ovih potoka i po stranama njihovim je ovo selo. Dalji tokovi sva tri potoka sa imanjima i naseljima pripadaju Užicu.

Tatinac je brdovito selo nagnuto Užicu, preko njega vodi put Valjevo-Užice. Malo je zemlje za obrađivanje, pa i to što je ima više je po vrhu sela iznad Dubokog, nego po potocima. Na sve strane zemljište klizi i osipa se; selo je siromašno, njegovi stanovnici su više rabadžije i radnici u Užicu.

Seoske su kuće rasturene na sve strane pošto ovde nema starog sela, selo je novijeg datuma nastanka, poniklo u ona vremana, kada je počelo pridolaziti brdsko stanovnišvo u Užice, pa našlo da se ovde može naseljavati. Uz Gluvaćski Potok deo sela zove se Gluvaći, gde je gornji i srednji deo sela Tatinca, a donji varoši (sada grada) Užica. Uz oba druga potoka deo sela se zove naprosto – Tatinac.

Ime selu.

Brdo na kome je seosko groblje i gde su Đonovića kuće, zove se Tatinac te je po tome i selo dobilo taj naziv. U ranija vremena brdo je i sav šumski prostor ispod njega bio je svojina sela Buhara, pust i nenaseljen sa ponekim putićem kroz šume, gde su Užičani žegli ćumur i sekli drva.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Prva naselja ponikla su pre sto godina, kada je Užice prvi put oslobođeno i počelo dobijati obrise srpske varoši.

Mikavice: Prvi doseljenik u ovo selo nastanio se pri izvoru srednjeg potoka oko 1820. godine bio je neki Mikavica, rodom iz sela Trešnjevice kod Pljavalja. Mikavice su vredni i radni ljudi, više zanatu i trgovini odani. Dva su mu sina, Milan i Obren sišli u Valjevo i na Ub i do skoro tamo imali potomstvo, treći je ostao u selu i od njega su dve kuće, slave Đurđevdan.

Doseljenici od 1834-1856 godine su:

Raškovići, stara kneževska i beratska porodica iz Štitkova u Starom Vlahu, ranije iz Nikšićke Župe. Ova je porodica imala dosta popova i kaluđera, koju je ovde doveo 1834. godine poslednji knez Drago Rašković. Jedna grana Raškovića odselila se u Štavlje kod Sjenice, neki su otišli Kragujevcu, Beogradu i Užicu, gde ih i danas ima. U selu ih je 5 kuća, slave Lučindan.

Nikolići su do Ponikavice i iznad sevojničkog puta, doseljeni iz Kuča, ima ih 5 kuća, slave Nikoljdan.

Đurovići su na Mikavičkom imanju, doseljeni iz Bijelih Brda od tamošnje svešteničke porodice, ima ih 6 kuća, slave Lazarevdan.

Doseljenici iz perioda 1856. do 1878. godine i posle ovog vremena:

Drčelići su do Dubokog, došli 1857. godine iz Crne Gore, iz nekih Drčeli, ima ih 6 kuća, slave Nikoljdan.

Pepići su u Gluvaćima i do Buhara, doseljeni iz Gluvaća kod Pljevalja, ima ih 5 kuća, slave Jovanjdan.

Ćupovići su iz Rutoši, ima ih dve kuće, slave Aranđelovdan.

Stankovići su iz Ljubiša, ima ih 3 kuće, slave Nikoljdan.

Terzići su iz Bjelica u Crnoj Gori, ima ih dve kuća, slave Jovanjdan.

Radičevići i Saveljići su iz Kolašina Crnog, ima ih 5 kuća, slave Usekovanje.

Stanišići su iz Staniševaca, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Zmajevići su od Nikšića, ima ih dve kuće, slave Savindan.

Popovići su u Gluvaćima, doseljeni su iz Pješivaca, ima ih dve kuće, slave Začeće Sv. Jovana.

Uzunovići su iz Ozrinića, ima ih 4 kuće, slave Đurđic.

Lazići su iz Bioske, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Dabići su iz Alijinog Potoka, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Kostići su iz Drobnjaka, ima ih dve kuće, slave Lučindan.

Glavonjići su iz Banje kod Priboja, jedna kuća, slave Časne Verige.

Škrljići su iz Zagrada u Crnoj Gori, ima ih dve kuće, slave Aranđelovdan

Ilići su od Krnjače, ima ih dve kuće, slave Aranđelovdan.

Pavićevići su iz Staniševaca, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Ratkovići su iz Vraneši, jedna kuća, slave Đurđevdan.

Gajevići su iz Toči, jedna kuća, slave Đurđevdan.

Mikovići su iz Toči, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Ristanovići su iz Tripkova, jedna kuća, slave Stevanjdan.

Milovići su od Nikšića, jedna kuća, slave Jovanjdan.

U Tatincu je 27 porodica sa 71-om kućom.

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.