Poreklo prezimena, selo Kosjerić (Kosjerić)

3. januar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Kosjerić (po knjizi Kosjerići), opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela, zemlje i šume.

Ovo veliko selo je na obema obalama Skrapeža i uz svoj veći drmanovski potok Limac visoko dignuto na Drmanovinu i Crnokosu. Po opštem izgledu tipsko brdsko selo, gde su naselja na zavalama a imanja oko potoka i Skrapeža, brda pod šumama i ispustima. Zemljište mu je vrlo rodno iako kamenito, te dolazi u red imućnih i plodnih crnogorskih sela. Najlepša su imanja niz Skrapež i oko Tulimirskog Brda. Ukoliko mu je niz Limac kamenitije i krečnjačkim rtovima izlomljeno zemljište utoliko je rodnije.

Tip sela.

U pogledu naselja Kosjerić su tipsko starovlaško selo sa velikim džematima. Prva visoka krečnjačka terasa ispod Drmanovne zove se Bare, naseljena je i tim imenom se zove, ona je zapadno od varoši Kosjerić i visoko nad Skrapežom. Srednji tok Limca zove se Doline i naseljen je pod tim imenom, levo od njega iznad Anateme i duboko u Crnokosi je Palež. Gornji tok Limca neseljen je i zove se Drmanovina. Široki naseljeni deo Crnokose ispod velike krečnjačke čukare Gradine zove se Gradina, naselja pod Tulimirovim Brdom, istočno od varoši, zovu se Divčići – Divci, severno od varoši preko Skrapeža je Beli Gaj.

Starine u selu.

Mnoge gradine po Crnokosi, stara groblja, stare iskopine, dokazuju da su tu bila stara naselja, koja su vremenom nestala.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Kosijerci su najranije naseeljena porodica. Nekakav Antonije Kosjerac došao je vrlo davno sa Kosjera u Crnoj Gori, pa u Palež i po dnu njega se naselio. Antonije je imao tri sina; Radoja, Sretenija i Petronija, potomci su poznatiji po Radoju nego po Antoniju. Ova dugovečna, bogata trgovačka porodica umela se uvek isticati i davati najviđenije predstavnike selu i okolini. Deobama Antonijevi su se potomci rasturali i sada ih ima na starom mestu, u Drmanovini i Paležu pod prezimenima:

Sretenijevići, Jovanovići, Petronijevići, Đorđevići i Radojevići, ukupno 22 kuće, slave Nikoljdan.

U selo su u jedan mah došli gotovo svi iz jednog mesta: Jovan Baranin iz sela Bara, njegova sestra udova Ugrinasa sedam sinova iz Bara, Vukola Ivanović iz Divaca i Miloje i Tulimir Divci, svi iz crnogorskog Kolašina. Vođa ove doseljeničke družine bio je Jovan Baranin kome je, kad je stigao u ovo selo, pao u oči kraj iznad Skrapeža, ona lepa terasa, kojoj je on po naličnosti na njegovo rodno selo dao ime Bare. Izgleda da je Palež u to doba bio naseljen te se popne na Bare i naseli i sobom povede sestru Ugrinu, Vukolu i Divce, naseli pod Barama prema sadašnjoj varoši.

Jovan Baranin je umro na Barama, njegovi potomci su:

Obradovići i Dunjići na Barama, 8 kuća,

Petronijevići (i Dunjići) u Dolinama 9 kuća;

Đukići (i Obradovići) u Belom Gaju 6 kuća:

Simići i Kovačevići u Gradini 11 kuća, svega 34 kuće, slave Nikoljdan.

Ugrina je umrla na Barama a sinovi su joj deobom izašli na sve strane po selu i počeli se zvati raznim prezimenima, ali svi između sebe:

Ugrinići. Oni su se odavde selili ali su i do danas održali srodničke veze. Oni su i:

Perišići i Janjići u Barama, 5 kuća:

Stevanovići-Goge, (Perišići) i Tejići u Dolinama, 11 kuća;

Pantići, Mitrovići, Damljanovići, Radisavljevići (Perišići i Janjići) u Belom Gaju i Milin Bari, 36 kuća;

Sredići i Krsmanovići u Gradini, 9 kuća;

Vojinovići i Milijići u Paležu, 3 kuće, svega 64 kuća, slave Đurđic.

Vukola Ivanović je umro u Dolinama, od njega su na istom mestu ostali:

Milićevići, Radovanovići, 8 kuća;

Gligorijevići u Barama 10 kuća;

Radovanovići-isti u Belom Gaju 5 kuća i

Stanojevići u Gradini 5 kuća, pored iseljenih u sva kosjerska susedna sela, ovde ih ima 28 kuća, slave Stevanjdan.

Milija i Tulimir Divcipodele se odmah po dolasku u selo. Milija pređe u palež a Tulimir preko Skrapeža na brdo, koje se po njemu nazove Tulimirsko Brdo.

Milijini su potomci:

Milići i Lukići u Paležu, 6 kuća;

Markovići i Čolići na Drmanovini 8 kuća:

Milijići, Ljubičići na Gradini, 12 kuća.

Tulimirovi potomci zovu se:

Tulimirovići, ima ih 11 kuća, svega pod opštim imenom Divaca (Divčevića) 37 kuća, slave Nikoljdan.

Baranci su vredni i preduzmljivi ljudi, najbolji ratari. Ugrinići su imućiji, dobre zanatlije i obične pameti. Ivanovići su jače istaknuti, radije se sele, trguju i bave se preduzimačkim poslovima. Divci se ističu mirnim-hladnim temperamentom, dobri radnici, slabi trgovci, prosečne pameti.

Daleko posle ovog naselja nije bilo doseljenika.

Posle 100 godina otkako je došao Jovan Baranin došli su:

Ostojići su došli iz Mokre Gore, naselili se na Drmanovini, 11 kuća, slave Jovanjdan.

Čelikovići-Ristići su došli iz Zaovina, naselili se na Drmanovini, ima ih 7 kuća, slave Đurđevdan.

Markovići su iz Stapara, naselili se na Gradini i Tulimirskom Brdu, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

Blagojevići su iz Zagorja, doveli ih Lukići kao svoje srodnike, 14 kuća, Nikoljdan.

Filipovići su iz Osata u Bosni, zanatlijska porodica, naseljeni na Gradini, 4 kuće, slave Aranđelovdan.

Glibići (Obradovići i Jovanovići) doveli su Divci iz sela Glibića u Kolašinu, oni su na severnoj padini Tulimirskog Brda u najrodnijem kraju ovog sela, ima ih 18 kuća, slave Ivanjdan.

Malo pozniji doseljenici su:

Grbe (Grbići) su pod Barama na Skrapežu, došli iz Kosatice, ima ih 3 kuće, slave Nikoljdan.

Džuveri (Mihailovići) u Dolinama i do Grba su iz Plimlja, sveštenička porodica, ima ih 5 kuća, slave Lazarevdan.

Rogići su iz Bioske, ima ih u Dolinama i po Paležom 10 kuća, slave Nikoljdan.

Ristiće su kao svoje pandure doveli Radojevići iz Čajetine, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.

Lazarevići su iz Čajetine, doveli ih Radojevići, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.

Markovići su iz Bioske, došli u Rogiće, ima ih u Dolinama 3 kuće, slave Jovanjdan.

Nastići su iz Zbojišta, ima ih u Tulimirima 3 kuća, slave Jovanjdan.

Poznanovići su iz Gostinice, na Barama jedna kuća, slave Aranđelovdan.

U selu Kosjeriću ima 276 kuća od 19 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Gordana Daničić

    Na Rajac, selo Slavkovica, Ljig, doselila se Danica Džuver sa 4 sina i 3 sestre izselo Bobova, Pljevaljska opština, tromedja Crna Gora, bih, Srbija sa crnogorske strane. Sa sobom su doneli krsnu slavu Lazarevdan, koja se slavi i dalje. Danica je uzela prezime Daničić, Ikonija Ikonić, Smiljana Smiljanić, Rodoslov za muškarce imamo, tragamo za poreklom 3 sestre Džuver Danica, Smiljana, Ikonija.
    Kontakt telefon 0658151445
    Gordana Milovanović Daničić Beograda