Poreklo prezimena, selo Brajkovići (Kosjerić)

2. januar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Brajkovići, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj, tip sela i zemlje.

Ovo najlepše i najplodnije crnogorsko selo je u donjem toku Kladorube. Rodnosti njegovoj doprinosi mnogo duboki potok Drakšan. Oko njega su lepe i prostrane livade, pašnjaci i njive. Po rodnosti ne izostaje ni u čemu od moravskih sela oko Čačka, zbog čega ga i zovu crnogorskom žitnicom. Od severa je kao nekim velikim zidom ograđeno od mioničke i ražanske kotline Glogovcem i čitavim nizom visokih ridova, kroz koje se probijaju Kladoruba i Mionička Rijeka. I na zapad i na istok kao i na jug niz Kladorubu selo neosetno ulazi u druga sela ravnicama.

Seoske su kuće zbijene na tri mesta; na Alababu – visoku pravu krednu kosu, na kojoj kredni peščari daju dobar zidni i građevinski materijal, Jasikovu ravan – pri izvoru Drakšana i Gligorijevićeve na desnoj strani Kladorube pod Ridovima. Na Alababi i Jasikovoj Ravni kuće su zbijaju i već su se oba kraja spojila i daleko na istok otišla. Gligorijevići se rasturaju u spuštaju Kosjerićima, njihovoj Dubnici.

Starine u selu.

Ovo je selo rodno pa je uvek moralo imati stanovništva. Pod Glogovcem ona velika grobljišta, po Gligorijevićima i Dubnici dokaz su negdašnjeg života.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Sikirići su prva doseljena porodica, doseljena iz istoimenog sela u Nikšićkoj Župi pre 250 godina. Sikirići su došli u Zaharijiće u Kremna, pa su ih oni potisli ovde i neselili da posluže svima drugima koji su se imali kretati „ozgo“. Prvi Sikirić se naselio u Alababi, na njenoj sredini, gde su njegovi potomci i danas, a neki su docnije prešli u Gligorijeviće i tamo se namestili zbog teskobe na prethodnom mestu. Ovo je vredna, radna, razborita i imućna porodica koja je u kumstvu sa mnogim porodicama, koje su prolazile kroz ovo selo. Sikirića u Alababi ima 21 kuća, u Gligorijevićima ih ima pod prezimenom:

Petronijevići 12 kuća;

Šujića (Petrovića i Jevremovića) takođe 12 kuća, ukupno 45 kuća Sikirića, slave Lučindan.

Prandule (Prandulići) su došle u isto vreme kada i Sikirići iz sela Prandule u crnogorskom Kolašinu. Đuro i Đoko Prandulić pali su na Jasikovu Ravan do Ševrljuga i kako su još na starom mestu bili zanatlije i stočari, oba se odadu izradi kamena. I danas su:

Đurovići i Đorđevići (potomci ova dva brata) su prvi i čuveni kamenoresci u okolini, koji se takmiče sa Obrenovićima u Cikotama i Vasićima u Kablaru. Prandulići su danas:

Blagojevići i Tešići do Ševrljuga, dok su Đurovići pri izvoru Drakšane, Đorđevići na majdanima na Alababi, ima ih ukupno 28 kuća, slave Aranđelovdan.

Zjali su treća porodica istovremeno doseljena sa prethodnima. Rodonačelnik ove veoma vredne, štediljive i za čudo istrajne porodice, Marko Zjalović naselio se na Alababi, levo od Sikirića i sada su na istom kraju i prešli na drugu stranu u Gligorijeviće. Zjali se ističu vrednoćom, bogatstvom i prgavošću, poreklom su Kuči, te ih seljaci zovu tim imenom, htevši prestaviti njihovu prgavštinu. Na Alababi su:

Markovići 11 kuća,

Nikolići i Petronijevići po jedna kuća uz Zjale u 8 kuća u Gligorijevićima – ukupno 21 kuća, slave Nikoljdan.

-Ivanovići-Gligorijevići su se doselili mnogo kasnije iz Kosjerića i podigli na svoja letišta visoko pod Ridove, ima ih pod ovim opštim prezimenom, kojim se zove čitav kraj u Brajkovićima (Gligorijevići), ukupno 13 kuća, slave Stevanjdan.

Despotovići su došli kada i prethodni iz Vraneša kod Nove Varoši, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Jokovići su iz Karana, prešli po pozivu nekog Sikirića srodnika, ima ih 7 kuća, slave Đurđevdan.

Krsmanovići u Đurovićima su iz Semegljeva, ima ih 5 kuća, slave Jovanjdan.

Markovići u Potočaljima, severno od Alababe su od Prijepolja, ima ih 9 kuća, slave Nikoljdan.

Jovanovići su na Alababi, došli iz Pčelica, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

Tolovići su iz Osata, ima ih 4 kuće, slave Jovanjdan.

U poznije doseljenike spadaju:

Milikačići su došli iz Osata u Bosni, naselili se oko Zjala, ima ih 4 kuće, slave Aranđelovdan.

Milijaševići su isto iz osata, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Obe su porodice zanatske, siromašne, napuštene i vrlo nepažljive na sebe.

U Brajkovićima ima 145 kuća od 12 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.